TEKST: Lamija Muratagić
DATUM OBJAVE: 23.7.2026.
Od velikog povratka u Sarajevo do modnog poteza koji za Dior nosi posebnu simboliku, današnji Bonjour.News donosi pet priča koje vrijedi otvoriti prije nego što vam promaknu.
Dok se ljeto polako smiruje, vijesti ne usporavaju. U današnjem Bonjour.News donosimo pet priča koje povezuju Sarajevo, Dublin, Los Angeles i Konjic, od velikih modnih poteza do događaja koje vrijedi staviti na radar.
Ljeto danas pokazuje svoju ugodniju stranu. Sunčano vrijeme uz nešto niže temperature poziva na slojevito odijevanje bez odricanja od ljetne garderobe, pa će lanene hlače, oversized košulja ili slip haljina uz lagani sako biti sasvim dovoljno promišljen izbor.
Rođeni Travničanin Mladen Solomun, danas jedno od najutjecajnijih imena globalne elektronske scene, vraća se u Sarajevo. Garden of Dreams 21. augusta organizira njegov nastup kod Vječne vatre, u sedmici kada su ulice grada ispunjene festivalskom atmosferom.
Za Solomuna je ovo povratak pred publiku koja ga odavno ne doživljava samo kao međunarodnog headlinera, nego i kao jednog od najuspješnijih izvođača poteklih iz Bosne i Hercegovine. Njegov povratak dolazi u sedmici kada Sarajevo najintenzivnije živi festival, pa je završna večer dobila ime koje joj prirodno pripada. Solomun je posljednji put nastupao u Sarajevu 2022. godine kada je okupio hiljade ljudi kod Vječne vatre.
Will Smith je tokom boravka u Hrvatskoj turistički program zamijenio vožnjom u Rimac Neveri. Za upravljačem je bio Mate Rimac, a zatvorena staza poslužila je kao dovoljno uvjerljiva demonstracija onoga zbog čega je hrvatski električni hiperautomobil odavno prerastao okvir lokalne tehnološke priče.
Snimak je, očekivano, završio na društvenim mrežama, ali pravi sadržaj videa nije bila sama brzina nego Smithova reakcija u trenutku kada je Nevera pokazala šta može. Holivudska kontrola zadržala se tek nekoliko sekundi, a upravo je zato cijeli prizor izgledao bolje od bilo kakve unaprijed režirane kampanje.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @alo @willsmith @zanatcraft @gardenofdreams.ba
TEKST: Bonjour.ba - PR
Sarajevo Film Festival je još 2014. godine kroz svoju profesionalnu platformu CineLink Industry Days pokrenuo niz inicijativa s ciljem promocije rodne ravnopravnosti, osnaživanja filmskih radnica i borbe protiv sistemskih nejednakosti u regionalnom i europskom filmskom okruženju.
Jedan od simbola te posvećenosti je Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti koju podržava Mastercard, priznanje koje se dodjeljuje redateljici debitantici čiji rad nosi snažan autorski glas i doprinosi rodnoj ravnoteži u kinematografiji.
Ove godine, o dobitnici nagrade odlučuje tročlani žiri koji čine Anna Croneman, Ivan Marinović i Norika Sefa.
Norika Sefa je kosovska redateljica, scenaristica i producentica, koja se proslavila sa debitantskim filmom Tražeći Veneru (2021.), koji je osvojio priznanja širom svijeta i etablirao je kao jedno od najautentičnijih novih imena evropske kinematografije. Upravo sa ovim filmom je postala prva dobitnica Specijalne nagrade za promicanje rodne ravnopravnosti.
Njeno stvaralaštvo karakteriše hrabro istraživanje forme i emocije: od dokumentarca Desde Arriba, snimljenog u peruanskoj džungli pod mentorstvom Wernera Herzoga, do najnovijeg avangardnog kratkog filma Kao bolesno žuta (2024.).
Osim autorskog rada, Norika aktivno podučava i učestvuje na kulturnim i umjetničkim događajima, a članica je i Europske filmske akademije. U ovom razgovoru govori o iskustvu rada u žiriju, o tome kako vidi proces ocjenjivanja i šta je danas najviše inspiriše u filmskom stvaralaštvu.
Ove godine ste član žirija za Specijalnu nagradu za promicanje rodne ravnopravnosti, koju podržava Mastercard. Kako je biti „s druge strane” slušati, procjenjivati i birati, umjesto biti onaj čiji se rad ocjenjuje? Kako je donijeti odluku koja može oblikovati nečiji put?
Prije svega, presretna sam što sam ponovo u Sarajevu. Do sada sam ovdje dolazila kako bih predstavila film, i to je bio poseban osjećaj. Sada je drugačije, ovaj zadatak nije stvar zanosa ili strasti, nego razmišljanja. Ne doživljavam ovu ulogu kao oblikovanje nečijeg života, svako oblikuje svoj život na način koji je često tajanstven i van domašaja jedne odluke. Procjenjivanje drugoga više otkriva o osobi koja žirira nego o onome koga on ocjenjuje.
Kao članica žirija osjećam se kao ogledalo, jer svaka odluka odražava moje vrijednosti, moj osjećaj ljepote, moje skrivene pristrasnosti. Potrebno je da vidim ne samo ono što je prikazano, nego i ono što je namjeravano kroz proces stvaranja. Na kraju, ocjenjivanje filma nije samo o filmu, to je tihi dijalog između platna i priče u meni.
U svijetu filma postoje trenuci koje nije moguće izmjeriti brojkama.
Kada pogledate na svoj put od trenutka kada ste dobili nagradu, pa do članstva u žiriju, koji je za vas bio onaj poseban, neprocjenjiv trenutak?
Ne postoji jedan trenutak, već možda osjećaj, koji je nastao kao posljedica mnogih neprocjenjivih trenutaka. Dok sam snimala filmove, postajala sam svjesna svijeta od kojeg sam se udaljavala. To su oni trenuci kada se iluzija na trenutak rasprši i stvari vidite drugačije. To je otvorilo prostor u kojem nisam morala da zauzmem stav, već sam jednostavno mogla biti radoznalija.
Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti daje podstrek rediteljicama na početku njihovog puta. Koliko ovakva podrška može donijeti nove ideje ili dodatnu hrabrost u kreativnom procesu? Iz vlastitog iskustva, možete li podijeliti trenutak kada vas je takva podrška ohrabrila na naredni korak?
Za mene, rad u kinematografiji koja pomjera granice jezika i forme znači i traganje za novim načinima finansiranja i preuzimanje većih kreativnih rizika. Industrija se brzo mijenja i na svakom koraku morate biti spremni da se prilagodite. Žene, posebno iz manjih zajednica poput moje, često odrastaju učeći da budu otporne, da moraju, te im se drugačije usađuje i način kako da prihvate neuspjeh kao dio puta.
Nagrade poput ove donose posebnu vrstu svijesti. Podsjećaju nas da je rodna ravnopravnost u filmu još uvijek proces u nastajanju. Ova vrsta podrške ne odnosi se na status ili priznanje, nego na njegovanje tog procesa i perspektive. Tako ja to doživljavam i kod sebe. 
Podrška ženama u filmu
Kada gledate na vlastiti put, ali i na rad drugih rediteljica, šta vidite kao ključ jačanja ženskih glasova u filmskoj industriji?
Za mene, jačanje ženskih glasova u filmu znači dati sebi dozvolu da preuzmemo rizike i da budemo uključene u svaki dio procesa stvaranja filma. Prečesto se žene usmjeravaju na uloge poput pisanja ili planiranja, dok se tehnička područja, rješavanje problema ili budžetiranje i dalje posmatraju kao „muški poslovi“.
Nije stvar samo u pristupu, već u preispitivanju naslijeđenog načina razmišljanja, i vrste obrazovanja koje dijeli poslove po spolu. Srećom, to se mijenja.
Pogled u budućnost
Od osvajanja nagrade do uloge u žiriju – vaš put već povezuje dva važna trenutka. Šta vas danas, u kreativnom smislu, najviše uzbuđuje i inspiriše u onome što dolazi?
Ne razmišljam zaista o prekretnicama, one postaju jasne tek kada se osvrnete unazad. A kada ih ugledate, sve što možete jeste da zastanete i zahvalite na tome. Najvažnije je ostati prisutan.
Ono što me sada inspiriše jeste napetost između svijeta kakav nam se prikazuje i svijeta kakav zaista jeste. Inspiriše me širina kinematografije, ono što ona može da bude i mogućnosti koje otvara da istražujemo, preispitujemo i zamišljamo.
Foto: PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
