TEKST: Ada Ćeremida

DATUM OBJAVE: 22.8.2026.

Festivalske večeri imaju neobičan ritam. Nekoga uhvatite između dva razgovora, nekoga prije nego što nestane u gužvi, a ponekad dobijete nekoliko minuta koji su sasvim dovoljni za editorijalski portret.


Desetak minuta s osobom koja je prije 18 godina odlučila da glumcima iz Sarajeva treba otvoriti mnogo veća vrata  


Sarajevo Film Festival ima svoj raspored projekcija, premijera i crvenih tepiha, ali paralelno s njim već godinama postoji i ona druga mapa festivalskih večeri. Na njoj svoje mjesto ima i tradicionalni ZONA Party , okupljanje glumaca i filmskih profesionalaca koje je s vremenom postalo jedan od prepoznatljivih susreta tokom festivalske sedmice.

Ove godine razlog za slavlje je dodatno simboličan. ZONA, koju je Anila Gajević osnovala 2008. godine kao prvu talent agenciju u Bosni i Hercegovini, puni 18 godina. Prošle godine Anila nam ju je opisala kao „sarajevsku tinejdžerku“ koja tek treba postati punoljetna, pa smo se godinu kasnije vratili upravo toj rečenici.  

U Bonjour.ba kultura BTS maniru, bez velikog seta i dugog rasporeda, tih nekoliko minuta pretvorili smo u editorial priču. Tajming pritom teško da je mogao biti bolji.  


sarajevo_film_festival_anila_gajevic_intervju_bonjour_ba_1
 

Prije ZONE, Anila je priče tražila kao novinarka  


Prije nego što je postala jedna od osoba koje glumcima iz regije pomažu pronaći put do međunarodnih setova, Anila Gajević bila je s druge strane priče.

Rođena je u Sarajevu, studirala književnost i godinama radila kao novinarka i urednica kulture. Tek 2008. napravila je veliki profesionalni zaokret i osnovala ZONU, prvu talent agenciju te vrste u Bosni i Hercegovini.

Kada danas gledamo taj potez s distance od 18 godina, lako je zaboraviti koliko je tada bio pionirski. Talent representation kakav poznajemo iz velikih filmskih industrija ovdje tek je trebalo izgraditi: pronaći glumca, razumjeti gdje pripada, otvoriti mu vrata castinga, pregovarati, povezati lokalnu karijeru s tržištem koje se nalazi nekoliko granica dalje.

ZONA je upravo iz tog prostora rasla.  
 

Od Sarajeva do setova na kojima piše Mission: Impossible , Skyfall i Snowpiercer  


Danas ZONA zastupa glumce iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije i drugih evropskih tržišta. Na njenoj aktuelnoj listi nalaze se etablirana imena i nova generacija talenata, dok su glumci koje je agencija zastupala tokom godina dolazili do uloga u domaćim, evropskim i velikim američkim produkcijama.

Ako bismo pravili samo kratku listu naslova kroz koje se može pratiti domet tog rada, na njoj bi bili Mission: Impossible – Ghost Protocol, Skyfall, Snowpiercer, Child 44, Jack Ryan, Gangs of London, The Old Guard 2 i brojni evropski projekti.

To je možda najbolji način da se razumije šta zapravo znači posao talent agentice. Na ekranu vidimo glumca i ulogu. Iza tog trenutka postoji cijela nevidljiva infrastruktura odluka, audicija, kontakata i pregovora koja počinje mnogo prije prve klape.

Anila je posljednjih 18 godina gradila upravo taj dio filmske industrije.  


sarajevo_film_festival_anila_gajevic_bonjour_ba_3
 

ZONA je počela iz Sarajeva, ali odavno ne razmišlja samo lokalno  


Danas agencija radi s talentima iz različitih dijelova Balkana i Evrope, a sama Anila je 2016. bila uvrštena u Screen Internationalov izbor Future Leaders: Agents. Članica je i Evropske filmske akademije.

Ipak, Sarajevo ostaje početna tačka cijele priče.

Zato ZONA party tokom Sarajevo Film Festivala nije samo još jedna adresa za poslije projekcije. On je jednom godišnje fizička verzija mreže koju agencija gradi tokom ostatka godine: glumci koji rade u različitim gradovima i državama ponovo završe u istoj prostoriji, uz kolege, producente, reditelje i prijatelje.

Ove godine ih je bilo još više razloga okupiti.  
 

„I ona je ZONA“: Punoljetstvo je ove godine pripalo ženama  


ZONA u 18. godinu ulazi s više od 150 glumaca, a koncept ovogodišnje večeri nosio je naziv „I ona je ZONA“ i bio posvećen glumicama, majkama i ženama. Ideju je osmislio bh. dizajner Haris Jusović, a povod nije bio samo simboličan: agencija je upravo glumice izdvojila kao posebno snažan dio svoje prethodne profesionalne godine.

U njihovom ovogodišnjem showreelu i projektima glumaca koje zastupaju pojavljuju se naslovi poput Ride or Die , The Night Manager i Blade Runner 2099 , dok su drugi ZONA talenti radili na Robin Hoodu , People of the Book , domaćim serijama i projektima koji nakon Sarajeva nastavljaju festivalski život u Veneciji.

Drugim riječima, punoljetstvo nije došlo u mirnoj godini.

Došlo je u trenutku kada je ZONA dovoljno velika da pogled unazad već izgleda kao ozbiljan komad regionalne filmske historije, ali dovoljno aktivna da je mnogo zanimljivije gledati ono što joj tek dolazi.  


sarajevo_film_festival_anila_gajevic_intervju_bonjour_ba_2
 

Prije nego što smo Anilu vratili njenim gostima, vratili smo joj jednu rečenicu od prošle godine  


Naš prošlogodišnji razgovor s Anilom završio je slikom koja nam je ostala dovoljno dobra da je sačuvamo za sljedeći susret: ZONA kao sarajevska tinejdžerka koja će uskoro postati punoljetna.

Godinu kasnije sreli smo je upravo na njenom 18. rođendanu.

Zato smo Anili postavili samo jedno kratko pitanje: ako je ZONA sada odrasla, kako bi je opisala danas?

Njen odgovor zapravo je objasnio i zašto je ovogodišnja večer bila posvećena ženama.  
 
 


 

Bonjour Kultura leksikon: Anila Gajević  
 

  • Najdraži dio posla: Kad casting postane uloga
     
  • Ono što je gradila 18 godina: ZONA
     
  • Trenutak koji i dalje nosi isto uzbuđenje: Kad glumac dobije ulogu
     
  • Ovogodišnji fokus: Glumice, majke i žene
     
  • Talent koji najviše cijeni: Onaj koji još ima gdje rasti



Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Bonjour.ba produkcija
Voditeljica projekta: Emina Smaka
Tekst: Ada Ćeremida
Video: Marija Perić

Foto: Monika Andrić za Bonjour.ba


Bonjour

Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu

Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.

Dodaj u omiljene

Nakon 60 godina rediteljica s dugometražnim filmom ponovo stiže u Veneciju

TEKST: Ada Ćeremida

Nakon 60 godina rediteljica s dugometražnim filmom ponovo stiže u Veneciju Nakon 60 godina rediteljica s dugometražnim filmom ponovo stiže u Veneciju

Film „Do kraja dana“ Jelene Maksimović dio je zvaničnog takmičarskog programa Orizzonti 83. Venecijanskog filmskog festivala, a iza njega stoji koprodukcija koja povezuje šest evropskih zemalja.

 

Film iz regije ulazi u utrku u Veneciji, a iza njegove premijere stoji i trenutak za historiju


Venecijanski filmski festival tek je počeo, a među naslovima koje ćemo posebno pratiti ove godine nalazi se i jedan iz regije. „Do kraja dana“, igrani prvijenac rediteljice Jelene Maksimović, uvršten je u zvanični takmičarski program Orizzonti, selekciju posvećenu novim estetskim i izražajnim pravcima savremenog filma.

Iza same selekcije krije se i podatak zbog kojeg ova premijera ima dodatnu težinu. Maksimović je prva rediteljica iz Srbije nakon Soje Jovanović i filma „Orlovi rano lete“ iz 1966. godine koja s dugometražnim igranim filmom stiže na festival u Veneciji. Šezdeset godina kasnije, tu pauzu prekida film koji govori o mladima, ljubavi i potrebi za slobodom u društvu koje se nalazi usred previranja.


 venice-film-festival-do-kraja-dana-film-jelena-maksimovic-bonjour-ba-2

Foto: La Biennale  
 

Ljubavna priča počinje usred grada u previranju  


U središtu filma su Lena i Stefan, dvoje mladih koji dolaze iz potpuno različitih svjetova, ali dijele istu želju – da budu slobodni. Njihov odnos razvija se tokom vrelih ljetnih dana, između porodičnog haosa, okupiranih fakulteta i ulica na kojima traju studentski i građanski protesti.

Njihovo bježanje iz grada postepeno ih vodi prema prirodi, prostoru u kojem pokušavaju pronaći mir i zamisliti drugačiju budućnost. Maksimović priču pritom gradi na granici melodrame, komedije i kriminalističkog filma, koristeći odnos dvoje protagonista i kao način da govori o generaciji koja odrasta u vrlo konkretnom društvenom trenutku.

Glavne uloge igraju Lena Trifunović i Andrija Krivokapić, a u filmu su i Irina Hotomski, Stefan Tarabić i Miodrag Miša Dragičević. Scenarij potpisuju Jelena Maksimović, Ivan Salatić i Olga Dimitrijević.

 


 

Film povezuje šest zemalja iz regije i Evrope  


„Do kraja dana“ traje 91 minutu, a Venecija ga navodi kao produkciju koja povezuje Srbiju, Bugarsku, Sloveniju, Crnu Goru, Hrvatsku i Njemačku. Glavni producent je Taurunum Film iz Srbije, s producenticom Jelenom Angelovski, dok su među koprodukcijskim partnerima Staragara iz Slovenije, Meander Film iz Crne Gore i Kelek Film iz Njemačke.

Za Maksimović, koja iza sebe već ima rad na dokumentarnim filmovima i brojne projekte kao montažerka, ovo je prvi dugometražni igrani film i odmah dolazi u jednu od zvaničnih takmičarskih selekcija jednog od najvažnijih filmskih festivala.
 

venice-film-festival-do-kraja-dana-film-jelena-maksimovic-bonjour-ba-1

Foto: IMDb  
 

„Do kraja dana“ gledamo u Veneciji naredne sedmice  


Prema trenutnom službenom rasporedu festivala, prve projekcije za press i industry publiku zakazane su za 9. septembar, dok će velika javna projekcija biti održana 10. septembra u 17:00 u Sali Darsena. Film će biti prikazan i 11. septembra u kinima Astra 1 i Astra 2.

Tako će se između velikih međunarodnih premijera ovogodišnje Venecije na programu naći i priča koja počinje mnogo bliže nama – i koja, prije nego što je publika uopće vidi, već nosi jedan podatak vrijedan pamćenja: šest decenija prošlo je od posljednjeg dugometražnog igranog filma rediteljice iz Srbije na ovom festivalu.
 


 



 

 

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: @taurunum, La Biennale


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!