TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 20.8.2025.
U intimnoj atmosferi Narodnog pozorišta, legendarni britanski glumac Ray Winstone otvorio nam je vrata svoje karijere, govoreći o ponosu, vjeri u umjetnost i tajni glume koju ni sam još nije do kraja odgonetnuo.
Na 31. Sarajevo Film Festivalu vidili smo razgovor sa Ray Winstoneom, britanskim glumačkim veteranom, čija je karijera obilježena nezaboravnim ulogama i večerašnjom projekcijom filma Ponuda.
Foto: Sarajevo Film Festival
Ray Winstone, glumac s karijerom dužom od četiri desetljeća, u Sarajevu će večeras primiti Počasno Srce Sarajeva, priznanje za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti.
Jučerašnji Masterclass i večerašnja projekcija njegovog kultnog filma Ponuda iz 2005. godine su prilika da publika zaviri u njegov kreativni proces, čuje anegdote iz suradnje s rediteljima poput Martina Scorsesea i Jonathana Glazera, te doživi filmsku legendu uživo.
Sa Winstoneom smo razgovarali u prostorijama Narodnog pozorišta, gdje nam je otkrio kako vidi današnji film, šta savjetuje mladim autorima i zašto ni nakon 50 godina karijere nije ni sam siguran šta je to zapravo gluma.
Na početku razgovora pitali smo ga šta za njega znači Počasno Srce Sarajeva i kako doživljava njegovu prisutnost na Festivalu, a on je kroz osmijeh priznao da ga to priznanje čini veoma ponosnim, dodajući da mu je prva reakcija bila iznenađenje.
‘’Radim već 50 godina u filmu, znate. Iako me iznenadilo, osjećao sam se veoma ponosno. Postoje vrlo važne stvari, festivali poput ovog, širom svijeta, koji ne okupljaju samo lokalnu zajednicu, već i svjetsku, ne samo mlade autore već i one koji možda ranije nisu imali priliku da podijele svoj rad.
A ovdje to mogu. I onda vas primijete, i svi počnu gledati. Zato je to zaista važno.“
U svom Masterclassu dotakao se nestanka filmova poput Pokojnih i sve veće dominacije franšiza. Pitali smo ga vidi li još uvijek prostor za filmove koji istražuju kompleksnost likova, odgovorio je da vjeruje kako su takvi filmovi i dalje nužni.
‘’Ali važno je da postoji balans. Možda je to zato što starim, ne znam. Ali volim filmove s kojima sam započeo, zbog kojih smo ih i počeli praviti. Ali snimao sam i franšize.
Oni su mi finansijski pomogli da odem i radim druge projekte. Dakle, ne kritikujem ih. Samo kažem da bih volio da iz toga izađe više kulture. I mislim da je to tu.''
Tokom karijere radio je s mladim umjetnicima, glumcima, rediteljima. Kada smo ga pitali koje osobine današnji mladi glumci i autori najviše trebaju njegovati, odgovorio je kratko i jasno da je tu potrebna zapravo samo vjera.
‘’I kada vam ljudi kažu ne. Ne, ne, ne, to mi se ne sviđa. To vas mora pokrenuti, natjerati da nastavite, jer ne možete sve uraditi kao što je već urađeno. Morate izumiti svoje stvari. A ko su ti ljudi koji kažu ne? To su samo njihova mišljenja, zar ne?
Kada ste mladi autor ili umjetnik, morate ostati vjerni svojim uvjerenjima. To je dio toga da li ste dobri u onome što radite ili niste. Morate vjerovati u nešto. Ako ste dovoljno sretni, to će vas odvesti dalje.“
Na kraju smo razgovor usmjerili ka samoj glumi kako ju je razumijevao na početku, a kako je vidi danas gdje iskreno i sa dozom humora prepoznaje vlastiti put: od sirove, nesputane energije mladosti do današnje zrelosti u kojoj, kako kaže, s iskustvom dolazi i tehnika.
„Bio sam vrlo sirov, znate. Ali tehnički, da, naučio sam mnogo, tako i treba. Ali ako me pitate kako se glumi, ne znam. Zaista ne znam.
Mislim da je to jednostavno nešto što radite i nadate se da će ljudi povjerovati u to, pogledati i reći ‘’Da, shvatam to, vjerujem u svaki trenutak onoga što govorite i osjećate.''
Ne uspije uvijek. Ali tome težite. Ja zaista ne znam šta je to. Ako postoji neko tamo ko zna šta je gluma, neka mi kaže. Jer ja ne znam.“
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ada Ćeremida
Bosanskohercegovački glumac Kemal Rizvanović tumači glavnu ulogu u filmu „Štriguni“, novom hrvatskom dugometražnom hororu reditelja i scenariste Alda Tardozzija. Uz Rizvanovića, u filmu glumi i Rade Šerbedžija, zajedno s nizom istaknutih regionalnih i međunarodnih glumaca. Ostvarenje koje donosi mračno uprizorenje stare istarske legende o besmrtnim mitskim bićima štrigunima u kina širom Bosne i Hercegovine stiže 22. oktobra.
Radnja filma prati mladog biologa Borisa, koji u savremenom genetskom laboratoriju, smještenom u podzemlju starog istarskog gradića, istražuje mogućnost produženja ljudskog života.
U isto vrijeme, nestanak dječaka uznemirava lokalnu zajednicu i pokreće istragu koja otvara pitanje o postojanju štriguna mitskih bića kojima se pripisuju nadnaravne moći i otmice djece.
Dok se nauka suočava s drevnim vjerovanjima, Boris se sve dublje upliće u misteriju koja bi mogla promijeniti njegovo poimanje stvarnosti.
Glavnu ulogu Borisa tumači bosanskohercegovački glumac Kemal Rizvanović, a uz njega u filmu igraju Rade Šerbedžija, Tihana Lazović, Jadranka Đokić, Ozren Grabarić, Reinout Bussemaker, Lucija Rukavina, Jelena Lopatić i Antonio Scarpa.
U filmu se prvi put pojavljuje i mladi Relja Borović.
Govoreći o iskustvu snimanja filma, Kemal Rizvanović ističe timski duh, entuzijazam i posebnost priče koja oživljava mitska bića iz lokalnih legendi.
„Snimanje je bilo jako uzbudljivo i napeto. Vodio me jedan entuzijazam zbog rada na nečem novom, nepoznatom, kao i timski duh. Zaista nemam riječi kojima bih opisao borbu cjelokupnog tima, kao i vedrinu s kojom smo radili, da bismo na kraju dobili nešto što je prva horor drama u našem regionu. Film je u isto vrijeme i egzotičan i lokalan.
Drago mi je što sam upoznao legendu o štrigunima, a još više mi je drago što smo je na ovaj način nekako oživjeli i produžili joj vijek. Ipak, je lijepo znati da i mi imamo ta neka mitska bića u našoj historiji, kao i to da je na našim prostorima postojao prvi dokumentirani evropski „vampir”, izjavio je Rizvanović. 
Reditelj i scenarista Aldo Tardozzi široj je publici poznat po radu na brojnim televizijskim serijama, među kojima su „Bibin svijet“, „Mrkomir Prvi“, „Gora“ i „Minus i plus“, kao i po kratkim filmovima „Mucica“ i „Siguran let“.
„Štriguni“ su njegov drugi dugometražni igrani film, nakon triler-drame „Fleke“.
„Jako sam sretan što ćemo publici konačno prikazati ovaj uzbudljivi film na kojem smo dugo radili. Nadam se da će se prepoznati entuzijazam koji smo uložili u ovu nesvakidašnju avanturu o čudesnim bićima, narodnim legendama i borbi dobra sa zlom.
Ljubitelji žanrovskog filma imat će priliku vidjeti čudovišta inspirisana lokalnim predanjima, realizovana uz pomoć vrhunskih evropskih profesionalaca iz oblasti praktičnih i vizuelnih specijalnih efekata, kao i upečatljive izvedbe međunarodne glumačke ekipe“, izjavio je Tardozzi povodom kino premijere. 
Film je nastao u produkciji hrvatske Živa produkcije, u koprodukciji s nizozemskom kućom De Productie, bosanskohercegovačkom Deblokadom i srpskim Cineplanetom.
Producent filma je Smiljan Tolj, a koproducenti su Rene Goossens, Annemiek van Gorp i Igor Vranjković.
Za fotografiju je zadužen Branko Linta, scenografiju potpisuje Ivan Veljača, a montažu Vladimir Gojun. Za masku je bila zadužena Tina Jesenković, kostimografiju Ivana Zozoli Vargović, a dizajn zvuka Ivan Mihoci.
Originalnu muziku komponovala je istarska muzičarka i kompozitorica Tamara Obrovac. Praktične specijalne efekte potpisuje Erik Hillenbrink, efekte maske Rob Hillenbrink, a vizuelne efekte Jos Wabeke.
Film su sufinansirali Hrvatski audiovizualni centar, Hrvatska radiotelevizija i Nizozemski filmski fond, dok je distributer za Bosnu i Hercegovinu Jučer.
„Štriguni“ u kina širom Bosne i Hercegovine stižu 22. oktobra.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
