TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 11.12.2025.
Sarajevo grad filma UNESCO-a i ove godine organizuje Noć kina, tradicionalnu manifestaciju koja će peti put za redom besplatno otvoriti vrata kina u Sarajevu.
Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala
Predrag Puharić, zamjenik gradonačelnika Sarajeva
Riječ je o događaju koji iz godine u godinu izaziva ogroman interes publike - prošle godine više od 4000 posjetitelja uživalo je u Noći kina, ispunivši sarajevske kino sale do posljednjeg mjesta.
Noć kina bit će održana u utorak, 16. decembra, a besplatan ulaz u kina građanima i turistima Sarajeva omogućili su Sarajevo grad filma UNESCO-a i Grad Sarajevo. Partner projekta je UNIQA osiguranje.
Na Noć kina, 16. decembra, od 17 sati do ponoći besplatan ulaz na filmove bit će u sljedećim kinima: Cineplexx, CineStar, Dom kulture Ilidža - Kino Igman, Free kino Valter, kino Meeting Point, Kinoteka BiH i Kvartovsko kino Grbavica.
Ines Radić, projekt menadžerica Sarajevo grada filma UNESCO-a
Svako kino pripremilo je poseban program za Noć kina 16. decembra, za sve generacije.
Besplatne ulaznice za Noć kina moguće je preuzeti samo na dan održavanja Noći kina, na lokacijama na kojima se film prikazuje. Rezervacije ulaznica nisu moguće. Zbog tradicionalno velikog interesa preporučuje se dolazak ranije.
Na press konferenciji, direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović najavio je i datum održavanja 32. Sarajevo Film Festivala – od 14. do 21. augusta 2026. godine.
CINEPLEXX
17:10 Hajduk u Beogradu (Milan Todorović)
17:15, 18:15 Božićna mišolovka 2 (Henrik Martin Dahlsbakken)
17:20 Chainsaw Man - Film: Rezina priča (Tatsuya Yoshihara)
17:30, 19:45 Zlica 2 (Jon M. Chu)
17:45 Zootropola 2 (Jared Bush i Byron Howard)
18:30, 19:30, 20:45 Testament (Mirza Begović)
18:45, 20:30 Pet noći kod Fredija 2 (Jason Blum)
19:30 Demon Slayer: Kimetsu no Yaiba Infinity Castle (Hikaru Kondô i Haruo Sotozaki)
20:00 Povratak Žikine dinastije (Milan Konjević)
20:15 Spoj iz snova (Celine Song)
21:00 Majstori iluzije 3: Sad me vidiš, sad me ne vidiš (Ruben Fleischer)
CINESTAR
17:10 Božićna čarolija sjevera (Bente Lohne)
17:15 Zootropola 2 (Jared Bush i Byron Howard)
17:30 Drugi dnevnik Pauline P. (Neven Hitrec)
18:30 Testament (Mirza Begović)
19:00 Vječnost (David Freyne)
19:15 Hamnet (Chloé Zhao)
19:30 Nada umire posljednja (Joe Carnahan)
20:45 Majstori iluzije 3: Sad me vidiš, sad me ne vidiš (Ruben Fleischer)
21:15 Tiha noć, smrtonosna noć (Mike P. Nelson)
21:45 Pun gas (Anghel Damian, Millo Simulov)
21:55 Pet noći kod Fredija 2 (Jason Blum)
DOM KULTURE ILIDŽA
17:00 Zlica 2 (Jon M. Chu)
20:00 Testament (Mirza Begović)
FREE KINO VALTER
19:30 Hanka (Slavko Vorkapić)
KINO MEETING POINT
17:00 DJ Ahmet (Georgi M. Unkovski)
19:00 Paviljon (Dino Mustafić)
21:00 Vjetre, pričaj sa mnom (Stefan Đorđević)
KINOTEKA BiH
19:00 Sevdah za Karima (Jasmin Duraković)
KVARTOVSKO KINO GRBAVICA
21:00 Paviljon (Dino Mustafić)
Sarajevo grad filma UNESCO-a organizuje Noć kina simbolično u vrijeme kada su braća Lumière održala prvu kino projekciju na svijetu, 1895. godine u Parizu. Ova je manifestacija osmišljena po uzoru na francuski praznik filma - La Fête du Cinéma, koji se u Francuskoj održava već gotovo 40 godina, željno se iščekuje i okuplja veliki broj posjetitelja.
Događaj se već tradicionalno iščekuje i održava i u Sarajevu, gradu koji je zvanično proglašen gradom filma UNESCO-a 2019. godine. Kao ponosni član globalne UNESCO Mreže kreativnih gradova, Grad Sarajevo kroz kreativnu oblast filma nastoji ponuditi bogate i raznovrsne kulturne i filmske sadržaje dostupne svim građanima i posjetiteljima Sarajeva, podržavajući održavanje događaja kao što je Noć kina.
I ove godine zajedno slavimo filmsku umjetnost i bogatstvo domaće, regionalne i svjetske kinematografije.
TEKST: Ada Ćeremida
Jedan zimski dan proveli smo s Lamineom Guèyeom dok se dokumentarni film ''Sarajevski spust 1984.'' snimao na Bjelašnici, u gradu i u hotelu Apeiro, mjestima gdje se prošlost i sadašnjost prirodno prepliću.
Ekipa filma bila je u punom zamahu, atmosfera uzbuđena, a Lamine, miran, otvoren i potpuno prisutan u svakom trenutku. Između kadrova na planini i gradskih lokacija, sjeli smo s njim na razgovor koji je vrlo brzo otišao dalje od sporta.
Pratiti snimanje dokumentarca i istovremeno zaroniti u njegovu priču značilo je ići punom brzinom, ali bez straha. Ta energija osjeti se i u ovom razgovoru, jednako kao i jasna autorska namjera iza projekta. 
Iza filma stoji Adnan Hasković, jedan od najprepoznatljivijih bosanskohercegovačkih glumaca, koji se nakon međunarodnih i holivudskih angažmana svjesno okreće filmovima s jasnom društvenom porukom i globalnim dometom.
Ideju za ‘’Sarajevski spust 1984.'' potpisuje autorica i rediteljica Aleksandra Fracassa-Kostić, koja je ovu snažnu priču prvi put predstavila Haskoviću prije tri godine.
Od tada, njihova zajednička posvećenost projektu rasla je u filmu koji s jednakom pažnjom gleda u prošlost i govori o sadašnjem trenutku.
Lamine Guèye je prvi i do danas jedini senegalski sportista koji se takmičio u alpskom skijanju na Zimskim olimpijskim igrama, upravo u Sarajevu 1984. godine. Danas se, nakon četiri decenije, vraća u grad koji za njega nije samo olimpijska destinacija, već simbol susreta, otvorenosti i zajedništva.
U razgovoru koji slijedi govori o identitetu, solidarnosti i vrijednostima sporta koje nadilaze medalje. Neki od najličnijih trenutaka iz ovog susreta ostali su zabilježeni i van samog intervjua kao mali uvidi u to ko je Lamine danas.
Lamine Guèye, Senegalski skijaš i predsjednik Senegalske skijaške federacije sa Eminom Smakom, glavnom urednicom Bonjour.ba
Lamine, povratak u Sarajevo nakon četiri decenije: koje su vas emocije najviše iznenadile tokom ovog povratka?
Iskreno, nije to bilo iznenađenje, već potvrda. Potvrda onoga što sam osjetio kada sam prvi put došao ovdje sa 24 godine. Taj grad, ti ljudi, ta toplina i osjećaj dobrodošlice. Tokom Olimpijskih igara ste stalno u žurbi, sastanci kapitena, treninzi, trke, priprema skija i nemate vremena da sve to zaista osjetite.
Danas, zahvaljujući ovom projektu, mogao sam sve upiti, poput spužve. I to je bila velika potvrda. Hodate ulicom, ljudi su ljubazni, topli. Sarajevo je primjer. Ovdje se osjećam dobro.
To je, istovremeno, najbolji način da izgradite sebe. U takvom okruženju ne možete opstati ako niste duboko svoji i sigurni u ono što jeste. Ali, s druge strane, to je bilo neočekivano i neobično, pa ste prisiljeni da upoznajete druge i dijelite s njima. U opasnom sportu kao što je alpsko skijanje, nemate drugog izbora.
Ostajući svoj i spuštajući se tim stazama punom brzinom, stekao sam poštovanje drugih. Na kraju su se razvila i vrlo vrijedna prijateljstva s takmičarima i ljudima iz tog svijeta koji mi u početku nije bio blizak.
Sarajevo 1984. postalo je simboličan trenutak u olimpijskoj historiji. Šta danas, gledajući unazad, taj trenutak predstavlja izvan sporta?
Sarajevo nije samo grad. Historijski i geografski, to je mjesto gdje katolička crkva, pravoslavna crkva, sinagoga i džamija postoje zajedno. To je mjesto gdje se svijet može susresti.
Olimpijske igre bi trebale biti upravo to. Za mene je Sarajevo 1984. bilo spajanje te dvije ideje: Olimpijade, gdje se svijet susreće i Sarajeva, grada u kojem se svijet već susreće. Svaka od tih ideja je sama po sebi ogromna, ali zajedno postaju nešto posebno. Vrijednosti su iste i zato je taj događaj bio toliko poseban.
Film ‘’Sarajevski spust 1984.'' se vraća u prošlost, ali snažno govori o sadašnjosti. Zašto mislite da je ovu priču bilo važno ispričati baš sada?
Ne prođe dan da ne uključite televiziju, pogledate telefon ili pročitate novine, a da ne dobijete katastrofalne vijesti. Kao da vozimo voz punom brzinom prema zidu. Čini se da je dio čovječanstva zaboravio da smo prije svega ljudi. Bez obzira na boju kože, religiju ili imovinsko stanje.
Ova priča pokazuje da je, čak i kada smo različiti, moguće raditi zajedno. Ja sam se takmičio za Senegal, sam, bez trenera, bez novca, bez infrastrukture.
To je bilo moguće zahvaljujući pomoći drugih: francuske i italijanske skijaške federacije, drugih takmičara, ljudi ovdje u Sarajevu. Kada sam tražio pomoć, uvijek su govorili: ‘’Nema problema''.
To pamtim cijeli život. Ako želimo ići naprijed, jedini put je uz međusobno poštovanje. Posebno vjerujem u mlađe generacije. Pitanje je samo kako tu većinu pretvoriti u stvarnu promjenu.
Ako neko pogleda dokumentarac, a da ne zna ništa o vama, šta biste voljeli da razumije o svijetu u kojem danas živimo?
Sport bi trebao promovisati poštovanje, pravila, protivnika, saradnje. Sport vas uči prijateljstvu i bratstvu. Na kraju, recimo, hokejaške utakmice, rukujete se s protivnikom. Te vrijednosti su ključne. Kada to povežete s mojom pričom, nekim ko dolazi iz zemlje u kojoj taj sport nije uobičajen, shvatite da ništa nije nemoguće.
Kada sam sa 18 godina odlučio osnovati Senegalsku skijašku federaciju, svi su mi govorili da sam lud. Važno je imati cilj i znati da ćete tokom puta učiti.
Nije presudno šta znate danas, već vaša sposobnost da učite svakog dana. Tako postaje moguće i ono što drugima izgleda nedostižno.
U kratkim pauzama između snimanja, razgovor je odlazio i u intimnijem smjeru, o tome kako njegova priča pripada i drugima, te kako danas vidi sebe, slojevitog i oblikovanog svim iskustvima kroz koja je prošao. Te odgovore poslušajte u reels-u ispod.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
