Od 2022. godine Jovan Marjanović stoji na čelu Sarajevo Film Festivala, događaja koji već tri decenije okuplja ljubitelje filma, ali i oblikuje kulturnu scenu BiH, regije i šire. Danas je i lice Festivala. Čovjek čija vizija vodi Festival ka novim pravcima.

Pitali smo se... kako izgleda uhvatiti trenutno najtraženijeg čovjeka u gradu, onog koji balansira između umjetnosti i industrije, tradicije i inovacije, tik pred njegovih deset najintenzivnijih dana u godini?

 

Razgovarali smo s njim, bez glamura i pozornice, ali s puno iskrenosti i strasti, pričali smo o trenucima kada je Sarajevo Film Festival prestao biti samo događaj, o međunarodnim priznanjima koja potvrđuju njegov značaj te o novim izazovima i prilikama u filmskoj industriji u doba digitalne transformacije.
 
 

Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala i Ana Ćavar, vlasnica i direktorica Bonjour.ba portala  

Šta to znači za autore, publiku i regionalnu filmsku scenu? Kako Festival mjeri uspjeh i koji su to ciljevi koji i dalje inspirišu njegovog direktora? 

Uz dozu topline i humora, Jovan nam je otkrio i neke od svojih omiljenih uspomena, proveo nas kroz Narodno pozorište i dao nam novi ugao gledanja na Sarajevo Film Festival, onaj iza scene. 

 

Svjesni smo da je od vašeg prvog angažmana na Sarajevo Film Festivalu prošlo nekoliko godina, ali moramo pitati: Kako ste se osjećali kao devetnaestogodišnjak koji se pridružio timu i kako gledate na taj period danas, sa pozicije direktora Festivala?  
 

Pridružio sam se Sarajevo Film Festivalu 1999. godine, u odjelu tehnike. Film me zanimao oduvijek – još u srednjoj školi bavio sam se programiranjem za školske projekcije, a u toj grupi snimili smo i filmove, amaterske naravno, ali jako ozbiljno. 

Festival je zbog toga bio logičan izbor, prošao sam gotovo sve faze rada na Festivalu, slagao stolice, bio titler, projekcionista, menadžer lokacija…. Svaka nova godina donosila je priliku za učenje i preuzimanje većih odgovornosti. Taj put, od početaka do funkcije direktora, bio je postepen.

 

Koji su to najvažniji trenuci u vašoj karijeri koji su vas oblikovali kao profesionalca u filmskoj industriji?

Među ključnim trenucima izdvojio bih uspješno pokretanje i razvoj CineLink koprodukcijskog marketa u okviru festivala 2003. godine sa Amrom Bakšić Čamo i na inicijativu Mirsada Purivatre. Predstavljanje Bosne i Hercegovine u Eurimagesu od 2006. godine, bilo je jednako značajno iskustvo, povezalo me s evropskom kinematografijom na nivou kulturne politike i filmskog finansiranja. Svakako i postdiplomski studij filmske produkcije i biznisa u Londonu u periodu 2007-2008.

 

 
Kako ste se osjećali kada ste preuzeli ulogu direktora Sarajevo Film Festivala 2022. godine?

Kao i kod svake prethodne uloge – s osjećajem odgovornosti i zahvalnosti Miri i osnivačima Sarajevo Film Festivala na povjerenju. Nakon više od dvije decenije rada, dobro sam poznavao i prilike i izazove pred nama. Fokus mi je bio na tome da nastavim graditi viziju ugrađenu u Festival od početka, ali s jasnim pogledom unaprijed.
 

Možete li nam reći nešto više o stvarnosti ovog posla, izvan glamura koji javnost često percipira?

Veći dio posla odvija se iza kulisa. Glamur je tu, ali Sarajevo Film Festival ima balans – poslovni kontakti i razvoj projekata kroz CineLink Industry Days i cjelogodišnje programe, pažljivo kreiran festivalski program, strateška ulaganja i širenja kad je to potrebno, medijska pažnja i Crveni tepih. Iza toga stoje planiranje, logistika, pregovori i koordinacija stotina detalja. To traži izdržljivost, diplomatičnost, brze odluke pod pritiskom i tim koji to zna izvesti.

 

Kako se Festival promijenio tokom godina otkako ste se prvi put pridružili?

Od regionalnog događaja prerastao je u jedno od najvažnijih kulturnih okupljanja u jugoistočnoj Evropi, koje privlači globalnu pažnju. Obim je veći, publika međunarodna, a profesionalni segment značajno proširen. Misija i ciljevi, postavljeni u temelje Festivala, ostali su isti.
 

Kao jedan insajder, kako po vama Sarajevo Film Festival doprinosi razvoju regionalne filmske industrije?

Festival povezuje domaće i regionalne autore s međunarodnim tržištima, fondovima i partnerima. Kroz CineLink, Talents Sarajevo i druge programe tokom cijele godine, mnogi autori su došli do svjetske publike.
 

Koji su ključni izazovi s kojima se Festival suočava danas?

Finansijska održivost u konkurentnom poslovnom prostoru, prilagođavanje promjenama u navikama publike, posebno u digitalnoj eri, i očuvanje iskustva zajedničkog gledanja filmova u ambijentu kina. Važno je i zadržati integritet u svijetu pod stalnim pritiskom globalnih izazova i političkih previranja.

 

Možete li nam reći nešto više o ovogodišnjim strategijama marketinga i promocije Sarajevo Film Festivala te njihovom utjecaju, s posebnim naglaskom na PR i društvene mreže?
 

Festival već godinama primjenjuje integrisani pristup komunikaciji – svaki kanal ima jasno definisane poruke i publiku kojoj se obraća. Društvene mreže ključne su za angažman mlađe publike, dok tradicionalni mediji ostaju važni za kredibilitet i dublje pričanje priča.
 

Na koje načine Festival daje podršku mladim umjetnicima?
 

Kroz Talents Sarajevo nudimo mentorstvo, umrežavanje i vidljivost, te direktan pristup donosiocima odluka. Mnogi autori su upravo na Festivalu prvi put predstavili rad, pronašli saradnike i nastavili razvoj karijere.

Koja je to važna ličnost iz svijeta filma koju oduvijek želite dovesti u Sarajevo na Festival?
 

Martin Scorsese – zbog neprocjenjivog doprinosa kinematografiji i predanosti očuvanju filmske baštine.

A koju slavnu osobu iz svijeta filma ćemo imati priliku vidjeti ove godine?

Publika će se susresti s istaknutim autorima, dobitnicima Počasnog Srca Sarajeva, učesnicima masterclass programa, autorima filmova iz takmičarskih programa, gostima CineLinka, članovima žirija… Iza toga stoji tim Festivala i publika koja mu daje smisao.

 

Sarajevo Film Festival leksikon:

Jutarnju kafu za vrijeme Festivala pijem… na prvom jutarnjem sastanku tima.

Profesionalni i privatni život balansiram… dobrom organizacijom.

Omiljena noć Sarajevo Film Festivala mi je… svaka.

Omiljeno mjesto za opuštanje između projekcija je… Nema opuštanja.

Najnezaboravniji trenutak sa Sarajevo Film Festivala bio je… Godina u kojoj je bio Morgan Freeman, a kad se rodio moj prvi sin.

Festival ne bi bio isti bez… ljudi koji ga stvaraju, duha koji je utkan u njegov nastanak.

Kada pomislim na Sarajevo Film Festival, prvo mi na um pada… Energija, druženje, zajedništvo, film na velikom ekranu u ljetnom kinu, ljeto, Sarajevo.

Produkcija: Bonjour.ba  
Fotografije: Monika Andrić za Bonjour.ba