TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 28.12.2025.
Bosanska kinematografija često se posmatra kroz jedan, vrlo uzak okvir, ali njen katalog je mnogo širi, raznovrsniji i topliji nego što to obično mislimo.
Zato smo se ovaj put svjesno vratili unazad, kroz decenije bh. filmske produkcije, od pedesetih godina pa sve do savremenih naslova 2020-ih i pažljivo prošli kroz ono što danas čini našu filmografiju.
Tražili smo filmove koji se ne gledaju zbog historijskog konteksta ili težine teme, već zbog atmosfere humora, intime, urbane energije, romantike ili jednostavno osjećaja da ste pogledali nešto što vas nije iscrpilo.
U obzir smo uzeli bosanskohercegovačku produkciju, glumačke postave koje pamtimo, autore koji su obilježili različite epohe, ali i IMDb ocjene koje potvrđuju da su ovi filmovi s razlogom ostali relevantni.
Rezultat je lista filmova koje ste možda gledali prije deset ili dvadeset godina, nekih koje ste zaboravili i nekih novijih koje vrijedi ponovo (ili prvi put) otkriti.
Zajedničko im je jedno: gledaju se zbog dobrog osjećaja koji ostavljaju.
Orlovi rano lete
Jedan od onih filmova koji su obilježili djetinjstva generacija. Avantura, prijateljstvo i toplina čine ga bezvremenskim, a danas djeluje kao podsjetnik na jednostavniji filmski jezik i čistu radost gledanja.
Dobro uštimani mrtvaci
Crna komedija s jakim osjećajem apsurda i urbanog humora. Iako mračnija po tonu, film je energičan, satiričan i vrlo gledljiv, posebno za one koji vole ironičan pristup.
Mliječni put
Ljubavna priča ispričana kroz poetiku, muziku i snažne vizuale. Iako stiliziran, film se gleda lako, više kao bajka nego klasična drama, što ga čini idealnim za opušteno veče.
Nebo iznad krajolika
Arthouse naslov koji se ne oslanja na radnju, već na osjećaj. Film istražuje umjetnost, prostor i unutarnja stanja, a njegova snaga leži upravo u atmosferi koju gradi, a ne u klasičnom zapletu.
Hanka
Biografski dokumentarac Hanka kroz muziku priča priču o identitetu i nasljeđu. Topao, emotivan i pitak, posebno za gledaoce koji vole ovakve priče.
Koncentriši se, baba
Jedan od rijetkih savremenih bh filmova koji uspijeva biti duhovit, porodičan i gledljiv bez cinizma. Likovi su prepoznatljivi, situacije apsurdne, ali sve ostaje u toplom, domaćem tonu.
Deset u pola
Sarajevska komedija koja se oslanja na dijalog, rivalstvo i gradski humor. Film se gleda lako, brzo i s osmijehom, i vrlo jasno pokazuje koliko je lokalni duh važan za atmosferu.
Praznik rada
Minimalistički i tih film koji prati jedan dan i obične ljude. Bez velikih obrta, ali s jakim osjećajem realnosti i smirenim ritmom koji ne opterećuje gledatelja.
Love Island
Film koji se bavi odnosima i emocijama bez dramatizacije. Njegova snaga je u jednostavnosti i fokusu na likove, što mu daje miran, gotovo meditativan ton.
Blum – Gospodari svoje budućnosti
Dokumentarac koji podsjeća na period optimizma, vizije i industrijskog razvoja. Gleda se s interesom i dozom nostalgije, ali bez težine više kao inspirativni portret jednog vremena.
Take Me Somewhere Nice
Intiman road-movie bh produkcije koji se oslanja na tišinu, prostor i emociju. Film donosi savremeni pogled na identitet i pripadnost, bez velikih narativa, ali s vrlo jasnom atmosferom koja se dugo zadržava.
TEKST: Ada Ćeremida
Jedan milion pregleda. Za studentski kratki film iz Bosne i Hercegovine to nije samo broj, nego možda još uvijek rijedak kulturni fenomen. Majkino zlato, film koji je započeo svoj život na festivalskom platnu, danas živi novu, digitalnu fazu i to punom snagom.
Od studentske vježbe do filma koji je prešao festivalske okvire, Majkino zlato nastaje 2018. godine kao diplomski film, u produkcijskim uslovima tipičnim za studentski rad skromnim, ali fokusiranim.
Već na samom startu film ulazi u Takmičarski program studentskog filma na Sarajevo Film Festival, gdje osvaja nagradu za najbolji studentski film. Time priča ne završava, zapravo, tek počinje.
Foto: IMDb
Autorski potpis koji se pamti
Režiju potpisuje Irfan Avdić , tada student Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Zajedno sa scenaristom Adijem Lučićem, Avdić gradi film koji ne pokušava da “objasni” društvo, već da ga pokaže.
Kamera Alena Alilovića dodatno pojačava osjećaj nelagode – bliski kadrovi, prirodno svjetlo i sirova atmosfera čine da gledalac nema gdje pobjeći od priče.
Festivalski život: nagrade, publika i međunarodno priznanje
Nakon Sarajeva, film nastavlja svoj put evropskim festivalima. Osvojio je nagradu publike na Premiers Plans festivalu u Angersu, kao i posebna priznanja na regionalnim festivalima.
Posebno važan trenutak dolazi selekcijom u program Future Frames na Karlovy Vary International Film Festival , koji okuplja najperspektivnije mlade evropske autore. Za jedan studentski film to je potvrda ozbiljnog autorskog potencijala.
Radnja koja boli jer je previše stvarna
U središtu filma je Alem, sedamnaestogodišnjak koji živi s bakom i pokušava da zaradi novac za školski izlet. Kada sistem zakaže, ostaje mu samo vlastita snalažljivost – i moralne granice koje se brzo brišu pod pritiskom siromaštva. Film ne nudi laka rješenja, niti traži empatiju na silu. Njegova snaga je u tišini, pogledima i odlukama koje djeluju sitno, a nose ogromnu težinu.
Zašto se Majkino zlato i danas gleda? Zato što ne zastarijeva. Teme klasnih razlika, srama zbog siromaštva i mladosti koja prerano mora odrasti danas su možda još vidljivije nego prije osam godina. Film ne nudi spektakl, nego istinu – onu tihu, nelagodnu, ali univerzalnu. 
Digitalni život filma: Kako se dođe do milion pregleda?
Godinama nakon festivalskog kruga, Majkino zlato dobija novu publiku online, na YouTubeu je objavljen prije pet godina, gdje se potom počeo širiti organski kroz dijeljenje, preporuke i komentare. Upravo ta sporost i postepenost rasta govore mnogo: milion pregleda nije rezultat trenda već dugotrajne relevantnosti. Publika se u Alemovoj priči i dalje prepoznaje.
Da je riječ o uspjehu koji nadilazi lokalni i studentski okvir, potvrđuje i podatak da film na IMDb ima ocjenu 8.4, što je izuzetno visoko i za mnogo veće, produkcijski snažnije projekte. Majkino zlato tako postaje dokaz da studentski film može imati dug život, da festivalska nagrada nije krajnja stanica i da kvalitetna, iskrena priča uvijek pronađe publiku.
Osam godina kasnije, ovaj bh. kratki film nije samo uspomena na jedan uspjeh nego snažan podsjetnik koliko daleko može stići autorski glas koji ostaje vjeran svojoj priči.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
