TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 12.8.2025.
Sarajevo ovog ljeta otvara festivalsku sezonu podsjećanjem na jedno od važnijih djela domaće kinematografije.
Digitalizirana verzija filma “Hanka” iz 1955. godine bit će prikazana večer prije otvaranja Sarajevo Film Festivala, uz besplatan ulaz za sve ljubitelje filma na Ljetnom kinu Coca Cola u 20:30h.
Ovo je prilika da legendarna priča o Hanki, prvi put nakon sedam decenija, zablista u punom sjaju na velikom platnu. Prisjetimo se kako je sve počelo i kako smo stigli do večeri koja će Sarajevo Film Festival započeti jedan poseban način.
Tri godine digitalizacije jednog remek-djela
Proces digitalizacije filma “Hanka” započeo je 2022. godine u saradnji Filmskog centra Sarajevo i Kinoteke BiH. Originalna 35 mm traka, sačuvana u arhivu Kinoteke, prebačena je u format visoke rezolucije.
Uz pomoć savremenih skenera film je restauriran kako bi oživio u punom sjaju na velikom platnu. 
Sniman 1955. godine, film “Hanka” nastao je prema istinitom događaju iz Busovače, koji je u svojoj istoimenoj drami opisao književnik i ljekar Isak Samokovlija.
Režiju filma potpisuje Slavko Vorkapić, a uloge Hanke i Sejde tumače Vera Gregović i Jovan Milićević. Prkosna i tragična priča o Hanki, mladoj romkinji koja odbija udaju za ceribašinog sina i zbog toga biva oteta, i danas izaziva snažne emocije. 
Film je 1956. godine bio nominiran za Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Cannesu, što ga čini jednim od prvih bh. filmova prepoznatih na međunarodnoj sceni.
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH čuva vrijedne eksponate vezane za dramatizacije Hanke. Među njima su plakati Narodnog pozorišta za Zapadne oblasti iz 1931. godine, kojeg danas poznajemo kao Narodno pozorište Sarajeva, te plakati iz Niša (1935.) i Bijeljine. 
Tu su i originalni rukopisi drame, knjiga snimanja, dopisi Udruženja jugoslavenskih dramskih autora iz 1937. godine, kao i brojni novinski članci o dramatizacijama i popularnosti Samokovlijinog teksta.
Ovi artefakti svjedoče o važnosti priče o Hanki, koja je generacijama bila inspiracija za buduće pozorišne i filmske adaptacije širom regije.
Digitalizacija filma “Hanka” predstavlja povratak korijenima naše regionalne filmske i kulturne baštine, povratak djelima koje su oblikovale identitet jednog grada i generacija koje ga njeguju.
Ova posebna projekcija podsjetit će nas na snagu narativa koji nadilazi vrijeme, povezujući publiku kroz neprolaznu ljepotu filmske umjetnosti. 
Večer prije nego što Sarajevo Film Festival otvori svoja vrata, pridružite se događaju koji vraća klasike na veliko platno i rezervišite svoje mjesto za trenutak koji se pamti. Ulaznice su dostupne online ili u Box Officeu Bosanskog kulturnog centra.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Festival de Cannes
TEKST: Ada Ćeremida
Jedan milion pregleda. Za studentski kratki film iz Bosne i Hercegovine to nije samo broj, nego možda još uvijek rijedak kulturni fenomen. Majkino zlato, film koji je započeo svoj život na festivalskom platnu, danas živi novu, digitalnu fazu i to punom snagom.
Od studentske vježbe do filma koji je prešao festivalske okvire, Majkino zlato nastaje 2018. godine kao diplomski film, u produkcijskim uslovima tipičnim za studentski rad skromnim, ali fokusiranim.
Već na samom startu film ulazi u Takmičarski program studentskog filma na Sarajevo Film Festival, gdje osvaja nagradu za najbolji studentski film. Time priča ne završava, zapravo, tek počinje.
Foto: IMDb
Autorski potpis koji se pamti
Režiju potpisuje Irfan Avdić , tada student Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Zajedno sa scenaristom Adijem Lučićem, Avdić gradi film koji ne pokušava da “objasni” društvo, već da ga pokaže.
Kamera Alena Alilovića dodatno pojačava osjećaj nelagode – bliski kadrovi, prirodno svjetlo i sirova atmosfera čine da gledalac nema gdje pobjeći od priče.
Festivalski život: nagrade, publika i međunarodno priznanje
Nakon Sarajeva, film nastavlja svoj put evropskim festivalima. Osvojio je nagradu publike na Premiers Plans festivalu u Angersu, kao i posebna priznanja na regionalnim festivalima.
Posebno važan trenutak dolazi selekcijom u program Future Frames na Karlovy Vary International Film Festival , koji okuplja najperspektivnije mlade evropske autore. Za jedan studentski film to je potvrda ozbiljnog autorskog potencijala.
Radnja koja boli jer je previše stvarna
U središtu filma je Alem, sedamnaestogodišnjak koji živi s bakom i pokušava da zaradi novac za školski izlet. Kada sistem zakaže, ostaje mu samo vlastita snalažljivost – i moralne granice koje se brzo brišu pod pritiskom siromaštva. Film ne nudi laka rješenja, niti traži empatiju na silu. Njegova snaga je u tišini, pogledima i odlukama koje djeluju sitno, a nose ogromnu težinu.
Zašto se Majkino zlato i danas gleda? Zato što ne zastarijeva. Teme klasnih razlika, srama zbog siromaštva i mladosti koja prerano mora odrasti danas su možda još vidljivije nego prije osam godina. Film ne nudi spektakl, nego istinu – onu tihu, nelagodnu, ali univerzalnu. 
Digitalni život filma: Kako se dođe do milion pregleda?
Godinama nakon festivalskog kruga, Majkino zlato dobija novu publiku online, na YouTubeu je objavljen prije pet godina, gdje se potom počeo širiti organski kroz dijeljenje, preporuke i komentare. Upravo ta sporost i postepenost rasta govore mnogo: milion pregleda nije rezultat trenda već dugotrajne relevantnosti. Publika se u Alemovoj priči i dalje prepoznaje.
Da je riječ o uspjehu koji nadilazi lokalni i studentski okvir, potvrđuje i podatak da film na IMDb ima ocjenu 8.4, što je izuzetno visoko i za mnogo veće, produkcijski snažnije projekte. Majkino zlato tako postaje dokaz da studentski film može imati dug život, da festivalska nagrada nije krajnja stanica i da kvalitetna, iskrena priča uvijek pronađe publiku.
Osam godina kasnije, ovaj bh. kratki film nije samo uspomena na jedan uspjeh nego snažan podsjetnik koliko daleko može stići autorski glas koji ostaje vjeran svojoj priči.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
