TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 11.10.2025.
Prije nego što 25. oktobra budu dodjeljene prve AFA nagrade, hvatamo najbolje naslove nominovanih serija i uz svaku bilježimo ko je nominovan, ko potpisuje seriju i zašto baš ovu trebate gledati.
Nakon što smo izdvojili 13 filmova koji su obilježili godinu, sada skrećemo pogled prema televiziji.
U prvom ikada izdanju AFA nagrada na našem regionu, pored filmskih kategorija, posebno mjesto zauzimaju televizijska ostvarenja ona koja su nasmijala, rastužila ili nas natjerala da preispitamo vlastiti svijet. 
Foto: @sramhr , @ rts_predstavlja , @dnevnikvelikogperice
Od Sarajeva do Ljubljane, od Beograda do Zagreba, male ekrane povezuje isti osjećaj pripadnosti priči. Adriatic Film Awards okuplja regionalnu scenu u isti kadar i vraća osjećaj da televizija opet ima zajednički jezik, od humora koji pogađa u srce do političkih trilera koji ne puštaju do odjavne špice.
Stoga, donosimo pregled serija koje su obilježile godinu i koje će, dobiti priznanje na ovogodišnjim Adriatic Film Awards. U nastavku vas čeka urednički vodič: kratko, jasno i dovoljno informacija da odmah pritisnete play.
Hrvatska serija „Bijeli put“, u režiji Tomislava Rukavine i po scenariju Emira Imamovića Pirkea, donosi gustu atmosferu kriminalističke drame u kojoj se sudaraju profesionalni integritet i lična iskušenja.
Serija je nominovana u kategoriji Najbolja TV serija, dok su Nina Violić i Franjo Dijak među nominovanima za Najbolju glavnu glumicu i Najboljeg glavnog glumca u TV seriji. „Bijeli put“ je oštar, promišljen i nabijen emocijama. To je priča o moralnim granicama koje nisu uvijek jasno povučene.
Režiser Vinko Brešan vraća duh legendarne jugoslavenske kinematografije kroz seriju „Dnevnik velikog Perice“. Toplo, muzičko i komično putovanje kroz svakodnevicu koja podsjeća na kultni „Tko pjeva zlo ne misli“.
Serija nosi nominaciju za Najbolju TV seriju, a glumački doprinosi Ive Babić i Živka Anočića prepoznati su nominacijama za Najbolju glavnu glumicu i Najboljeg glavnog glumca.
Kroz humor i emociju, „Dnevnik velikog Perice“ nudi nostalgičan pogled na svijet koji se mijenja, ali i dalje pronalazi smisao u muzici i zajedništvu.
Autorski projekt Tihomira Stanića donosi seriju „Nobelovac“, posvećenu životu Ive Andrića u periodu između dobijanja Nobelove nagrade i njegovog povratka kući.
U središtu je portret pisca rastrzanog između ideala i stvarnosti, čovjeka čija veličina dolazi iz njegove tihe ranjivosti.
Serija je nominovana za Najbolju TV seriju, dok su Selma Alispahić i Tihomir Stanić nominovani za Najbolju glavnu glumicu i Najboljeg glavnog glumca u TV seriji. „Nobelovac“ je rafiniran, elegantan i intiman prikaz trenutka kada umjetnost susreće povijest.
Koprodukcija Srbije i Bugarske, serija „Sablja“ u režiji Vladimira Tagića i Gorana Stankovića, donosi napetu priču o periodu nakon 2000. godine i tragičnim događajima koji su obilježili tranziciju društva.
Serija je nominovana u kategoriji Najbolja TV serija, a iz nje dolazi čak tri glumačke nominacije: Milica Gojković za najbolju glavnu glumicu u TV seriji, Dragan Mićanović za najboljeg glavnog glumca u TV seriji i Lazar Tasić kao ‘’Zvijezda u usponu''.
„Sablja“ precizno rekonstruiše stvarnost i postavlja pitanje – koliko istine društvo može podnijeti kada se suoči sa sopstvenom prošlošću.
Hrvatska serija „Sram“, adaptacija norveškog formata „Skam“, u režiji Jelene Gavrilović i prema scenariju Hane Jušić i Nikice Zdunić, donosi priču o mladima koji odrastaju u eri digitalne transparentnosti i društvenih pritisaka.
Serija je nominovana za Najbolju TV seriju, a mlada Gita Haydar nalazi se među nominovanima za Najbolju glavnu glumicu u TV seriji.
„Sram“ prikazuje generaciju Z bez pretjerivanja i stereotipa: iskreno, direktno i s autentičnim glasom koji pripada sadašnjem trenutku.
Treća sezona popularne srpske serije „Mama i tata se igraju rata“, čiji je kreator i glavni glumac Gordan Kičić, nastavlja istraživati svakodnevicu moderne porodice i apsurd života između ambicija i obaveza.
Kičić je nominovan za Najboljeg glavnog glumca u TV seriji, potvrđujući svoj prepoznatljivi balans između komedije i stvarnog života.
Serija zadržava duh urbane ironije i podsjeća da se najvažnije bitke uvijek vode kod kuće, u tišini dnevne sobe.
Ono što je nekada bilo zamišljeno kao inicijativa između nekoliko festivala, danas postaje simbol novog kulturnog prostora. Adriatic Film Awards uspostavlja prvu zajedničku Akademiju naše regije, u kojoj filmska i televizijska umjetnost konačno stoje ravnopravno.
Ovo je trenutak u kojem se kreativna scena ponovo prepoznaje kao zajednica raznolika, ali povezana istim stvaralačkim impulsom.
AFA nagrade biće dodijeljene 25. oktobra u Porto Montenegru u Tivtu.
TEKST: Ada Ćeremida
Dok čekamo da Christopher Nolan povede Odiseja na veliko platno, Netflix nas je već vratio nekoliko stoljeća unazad, ali mnogo prljavijim putem. In the Hand of Dante spaja Dantea, izgubljeni rukopis Božanstvene komedije, njujoršku mafiju i jednu od najneobičnijih glumačkih postava ovog ljeta.
Nećemo vam ovdje reći da li In the Hand of Dante morate gledati ili preskočiti.
Zanimljiviji nam je trenutak u kojem se pojavio: neposredno prije Nolanove Odiseje, dok književni klasici i historijske epohe ponovo postaju veliki filmski i pop culture događaji. Film Juliana Schnabela, dostupan na Netflixu od 24. juna, nastao je prema istoimenom romanu Nicka Toschesa iz 2002. godine.
Na papiru spaja sve što bi trebalo pripadati različitim policama: Dantea Alighierija, Božanstvenu komediju, njujoršku mafiju, trgovinu umjetninama, religiju i ljubavnu opsesiju.
Zato se oko njega ne vodi samo razgovor o tome je li dobar, već i koliko ambicije publika želi od historijskog filma koji traje više od dva i po sata.
U savremenoj liniji priče pratimo njujorškog pisca kojeg mafijaški boss angažuje zbog rukopisa za koji se vjeruje da je originalna verzija Božanstvene komedije, ispisana Danteovom rukom. Paralelno se vraćamo u 14. stoljeće i pratimo Dantea dok pokušava pronaći inspiraciju, smisao i duhovni put prema djelu po kojem će ostati zapamćen.
Oscar Isaac igra oba muškarca, povezujući ih kroz udaljenost od gotovo sedam stoljeća, ali i kroz njihove opsesije umjetnošću, ljubavlju i besmrtnošću. Film tako ne ekranizira direktno Danteove krugove pakla, već istražuje nastanak djela, njegovu vrijednost i ono što su ljudi spremni uraditi kako bi posjedovali nešto što pripada historiji.
U istom kadru, barem metaforički, završavaju srednjovjekovna Firenca, New York 2000-ih, religiozna potraga i mafijaški noir.
Možda najbolji opis reakcija na film dolazi iz dva potpuno različita festivalska trenutka. Nakon premijere izvan konkurencije na Filmskom festivalu u Veneciji, zabilježena je ovacija duga približno devet i po minuta, dok su mjesecima kasnije deseci gledalaca napustili projekciju na Sonoma International Film Festivalu.
Kritike su jednako udaljene: jedni u filmu vide fascinantnu, živu i neustrašivu filmsku ludost, dok ga drugi opisuju kao predugačak i narativno zbunjujući projekat. Čak i pozitivnije reakcije uglavnom priznaju da film pokušava obuhvatiti više ideja nego što ih može uredno povezati. To ga čini nezgodnim za jednostavnu preporuku, ali odličnim materijalom za razgovor.
Oscar Isaac predvodi film u dvostrukoj ulozi, ali spisak poznatih imena tu tek počinje. U filmu se pojavljuju Gal Gadot, Gerard Butler, John Malkovich, Al Pacino, Jason Momoa, Sabrina Impacciatore, Franco Nero i Benjamin Clementine, dok Martin Scorsese ovoga puta dolazi pred kameru.
Takav casting odgovara Schnabelovom maksimalističkom pristupu u kojem se historijska drama može pretvoriti u crnu komediju, pa zatim u kriminalistički film, romansu ili filozofsku raspravu. 
In the Hand of Dante i Nolanova Odiseja ne pripadaju istoj vrsti filma, ali dijele ideju da kanonski tekst ne mora ostati zatvoren u školskoj lektiri ili muzeju. Schnabel ga provlači kroz mafiju, nasilje i savremenu krizu smisla, dok Nolan Homerov ep pretvara u veliki kino spektakl snimljen u potpunosti IMAX filmskim kamerama. 
Ovakve adaptacije više ne pokreću samo pitanje jesu li vjerne izvorniku, već ko danas ima pravo mijenjati klasike, koliko daleko može otići savremena interpretacija i treba li historijska priča uopće izgledati historijski tačno.
Tu se nalazi i dio užitka: rasprava počinje već s trailerom, castingom i prvim fotografijama, mnogo prije nego što publika uđe u kino.
Zato In the Hand of Dante može poslužiti kao vrlo neobičan warm-up za Odiseju , ne zato što obećava isto iskustvo, već zato što nas priprema za još jedno ljeto u kojem će drevni tekstovi ponovo završiti u grupnom chatu.
Za grupni chat nakon gledanja: pitanje je li ovo hrabra interpretacija klasika, fascinantan filmski haos ili pomalo oboje.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
