TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 11.10.2025.
Prije nego što 25. oktobra budu dodjeljene prve AFA nagrade, hvatamo najbolje naslove nominovanih serija i uz svaku bilježimo ko je nominovan, ko potpisuje seriju i zašto baš ovu trebate gledati.
Nakon što smo izdvojili 13 filmova koji su obilježili godinu, sada skrećemo pogled prema televiziji.
U prvom ikada izdanju AFA nagrada na našem regionu, pored filmskih kategorija, posebno mjesto zauzimaju televizijska ostvarenja ona koja su nasmijala, rastužila ili nas natjerala da preispitamo vlastiti svijet. 
Foto: @sramhr , @ rts_predstavlja , @dnevnikvelikogperice
Od Sarajeva do Ljubljane, od Beograda do Zagreba, male ekrane povezuje isti osjećaj pripadnosti priči. Adriatic Film Awards okuplja regionalnu scenu u isti kadar i vraća osjećaj da televizija opet ima zajednički jezik, od humora koji pogađa u srce do političkih trilera koji ne puštaju do odjavne špice.
Stoga, donosimo pregled serija koje su obilježile godinu i koje će, dobiti priznanje na ovogodišnjim Adriatic Film Awards. U nastavku vas čeka urednički vodič: kratko, jasno i dovoljno informacija da odmah pritisnete play.
Hrvatska serija „Bijeli put“, u režiji Tomislava Rukavine i po scenariju Emira Imamovića Pirkea, donosi gustu atmosferu kriminalističke drame u kojoj se sudaraju profesionalni integritet i lična iskušenja.
Serija je nominovana u kategoriji Najbolja TV serija, dok su Nina Violić i Franjo Dijak među nominovanima za Najbolju glavnu glumicu i Najboljeg glavnog glumca u TV seriji. „Bijeli put“ je oštar, promišljen i nabijen emocijama. To je priča o moralnim granicama koje nisu uvijek jasno povučene.
Režiser Vinko Brešan vraća duh legendarne jugoslavenske kinematografije kroz seriju „Dnevnik velikog Perice“. Toplo, muzičko i komično putovanje kroz svakodnevicu koja podsjeća na kultni „Tko pjeva zlo ne misli“.
Serija nosi nominaciju za Najbolju TV seriju, a glumački doprinosi Ive Babić i Živka Anočića prepoznati su nominacijama za Najbolju glavnu glumicu i Najboljeg glavnog glumca.
Kroz humor i emociju, „Dnevnik velikog Perice“ nudi nostalgičan pogled na svijet koji se mijenja, ali i dalje pronalazi smisao u muzici i zajedništvu.
Autorski projekt Tihomira Stanića donosi seriju „Nobelovac“, posvećenu životu Ive Andrića u periodu između dobijanja Nobelove nagrade i njegovog povratka kući.
U središtu je portret pisca rastrzanog između ideala i stvarnosti, čovjeka čija veličina dolazi iz njegove tihe ranjivosti.
Serija je nominovana za Najbolju TV seriju, dok su Selma Alispahić i Tihomir Stanić nominovani za Najbolju glavnu glumicu i Najboljeg glavnog glumca u TV seriji. „Nobelovac“ je rafiniran, elegantan i intiman prikaz trenutka kada umjetnost susreće povijest.
Koprodukcija Srbije i Bugarske, serija „Sablja“ u režiji Vladimira Tagića i Gorana Stankovića, donosi napetu priču o periodu nakon 2000. godine i tragičnim događajima koji su obilježili tranziciju društva.
Serija je nominovana u kategoriji Najbolja TV serija, a iz nje dolazi čak tri glumačke nominacije: Milica Gojković za najbolju glavnu glumicu u TV seriji, Dragan Mićanović za najboljeg glavnog glumca u TV seriji i Lazar Tasić kao ‘’Zvijezda u usponu''.
„Sablja“ precizno rekonstruiše stvarnost i postavlja pitanje – koliko istine društvo može podnijeti kada se suoči sa sopstvenom prošlošću.
Hrvatska serija „Sram“, adaptacija norveškog formata „Skam“, u režiji Jelene Gavrilović i prema scenariju Hane Jušić i Nikice Zdunić, donosi priču o mladima koji odrastaju u eri digitalne transparentnosti i društvenih pritisaka.
Serija je nominovana za Najbolju TV seriju, a mlada Gita Haydar nalazi se među nominovanima za Najbolju glavnu glumicu u TV seriji.
„Sram“ prikazuje generaciju Z bez pretjerivanja i stereotipa: iskreno, direktno i s autentičnim glasom koji pripada sadašnjem trenutku.
Treća sezona popularne srpske serije „Mama i tata se igraju rata“, čiji je kreator i glavni glumac Gordan Kičić, nastavlja istraživati svakodnevicu moderne porodice i apsurd života između ambicija i obaveza.
Kičić je nominovan za Najboljeg glavnog glumca u TV seriji, potvrđujući svoj prepoznatljivi balans između komedije i stvarnog života.
Serija zadržava duh urbane ironije i podsjeća da se najvažnije bitke uvijek vode kod kuće, u tišini dnevne sobe.
Ono što je nekada bilo zamišljeno kao inicijativa između nekoliko festivala, danas postaje simbol novog kulturnog prostora. Adriatic Film Awards uspostavlja prvu zajedničku Akademiju naše regije, u kojoj filmska i televizijska umjetnost konačno stoje ravnopravno.
Ovo je trenutak u kojem se kreativna scena ponovo prepoznaje kao zajednica raznolika, ali povezana istim stvaralačkim impulsom.
AFA nagrade biće dodijeljene 25. oktobra u Porto Montenegru u Tivtu.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Prošle godine pratili smo prve AFA nagrade. Ove se vraćamo po nove susrete i razgovore s ljudima koji o filmu govore s istom znatiželjom s kojom ga stvaraju. Uz njih poželite postaviti još jedno pitanje, a gotovo svaki odgovor donese rečenicu koju vrijedi zabilježiti.
Na žičari Kotor–Lovćen otvoreno je drugo izdanje Adriatic Film Awards, a Bonjour.ba ekipa ponovo je na terenu.
Dodjela nagrada čeka nas sutra, ali već su nam prvi razgovori dali dosta materijala za bilješke.
S ljudima koji godinama stvaraju filmove i grade festivale zanimljivo je razgovarati i zbog načina na koji razmišljaju naglas. Jedan odgovor donese sliku, drugi neočekivano poređenje, treći rečenicu koju odmah želite podvući. Pitanja smo pripremili, ali bilo je podjednako zanimljivo pratiti kamo će nas odgovori odvesti.
Nakon prošlogodišnjeg otvorenja, razgovore smo nastavili s Jovanom Marjanovićem, Mirsadom Purivatrom, Igorom Stankovićem i Borisom Matićem.
Od nove generacije autora do razloga zbog kojih se i dalje vraćamo velikom platnu, zanimalo nas je kako oni vide ono što tek dolazi.
Lokacija otvorenja bila je jedna od prvih tema razgovora s Jovanom Marjanovićem, direktorom Sarajevo Film Festivala. Pogled na Bokokotorski zaljev u tom se trenutku nije vidio, pa nam je preostalo da mu vjerujemo na riječ.
„Evo, promijenila se ova lokacija iza mene, ne vidi se, ali vjerujte mi da smo iznad Bokokotorskog zaljeva na vjerovatno jednoj od najfascinantnijih tački.“
Uz nadu da će se pogled uskoro raščistiti, razgovor je vratio filmovima i serijama. Njegova je želja da svako novo izdanje donese još bolja ostvarenja, a posebno ga ohrabruju debitantski filmovi među ovogodišnjim nominacijama.
Zanimalo nas je i šta ga uzbuđuje u pričama autora koji tek dolaze. Iako je teško predvidjeti šta će nastati u njihovim glavama, za Marjanovića je važno već to što su tu.
„Imamo generaciju umjetnika, autora filmskih i televizijskih, koji hrabro pričaju svoje priče.“
S Mirsadom Purivatrom razgovarali smo o izgradnji dugoročnog mjesta susreta regionalne filmske industrije. Vratio se razlogu osnivanja Akademije: želji autora i filmskih profesionalaca da kroz saradnju ojačaju svoju poziciju, unaprijede produkciju i proslave ostvarene rezultate.
A šta je potrebno da njihove filmove i serije upozna još šira međunarodna publika? Purivatra podsjeća da su brojna ostvarenja taj put već pronašla kroz velike međunarodne festivale. Sljedeći korak vidi u daljnjem radu na kvalitetu, od razvoja scenarija do produkcije i filmskog jezika novih autora.
„Mislim da imamo puno neispričanih priča, da imamo puno talenata“, rekao nam je.
Ulogu Akademije zato veže za povezivanje i ohrabrivanje ljudi koji te priče mogu prenijeti na ekran, uz prostor da međusobno razgovaraju o budućnosti svoje struke.
S Igorom Stankovićem, direktorom Festivala autorskog filma Beograd, razgovor smo približili navici koju mnogi prepoznajemo: film je dostupan kod kuće, na nekoliko klikova. Šta nas onda i dalje vodi u kino i na festivale?
Stanković smatra da je kino sačuvalo svoje mjesto, dok streaming sve više preuzima ulogu linearne televizije. Uvjeren je i u budućnost festivala, a u odgovoru se posebno vraća samom gledanju.
„Osećaj i doživljaj koji veliko bioskopsko platno donosi je nezamenljiv.“
Borisa Matića pitali smo šta regionalne kinematografije mogu naučiti jedna od druge. Podsjetio nas je koliko dugo već sarađuju: svoju prvu koprodukciju radio je prije više od dvadeset godina s kolegama iz Slovenije i Bosne i Hercegovine.
Zatim smo ga pitali koji bi stereotip o regionalnom filmu volio zauvijek promijeniti.
„Pa stereotip da smo dosadni, da loše izgledamo, da sjede dva čovjeka u sobi i pričaju i tako dalje.“
Ali baš toj dvojici ljudi u sobi predviđa zanimljivu budućnost.
„Iako mislim zbog naleta umjetne inteligencije da će vjerojatno ta dva čovjeka koja su živa i razgovaraju za jedno desetak godina biti zanimljiviji nego svi oni generirani umjetnom inteligencijom.“
Neke smo teme otvorili još prije dolaska, u intervjuima s Jasnom Diklić , Elmom Tataragić i Borisom Lerom . Sutra nas čekaju novi susreti i Bonjour.portraits fotografisanja, a zatim i crveni tepih u Porto Montenegru.
Ceremonija dodjele počinje u 20 sati u Muzeju nautičkog nasljeđa.
Do tada razgovore i snimke s terena pratite na našem Instagram profilu .
Na otvorenju smo susreli i poznata lica regionalne filmske scene, a u nastavku donosimo dio atmosfere kroz fotografije večeri.
Za kraj, ostavljamo vas s pogledom o kojem nam je Jovan govorio na početku večeri.
Od posljednjih boja zalaska do svjetala duž obale, ove fotografije pokazuju zašto je ovogodišnje otvorenje dobilo baš ovu adresu.
Ovdje ćemo vas zadržati još trenutak.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
