TEKST: Bonjour.ba/PR

DATUM OBJAVE: 26.2.2025.

Najznačajniji festival fotografije u regionu, Sarajevo Photography Festival, zvanično je otvorio prijave za ovogodišnje, četvrto izdanje.


Ovaj događaj, koji povezuje regionalnu i svjetsku scenu, poziva fotografe da predstave svoje radove i takmiče se u okviru osam pažljivo odabranih kategorija:

  • portret,
  • dokumentarna fotografija,
  • život,
  • moda,
  • konceptualna fotografija,
  • pejzaž,
  • event i
  • mobilna fotografija.
     



Svaka od ovih kategorija omogućava takmičarima da izraze svoju kreativnost i pokažu tehničku vještinu, dok će članovi žirija, ugledni svjetski i europski profesionalci iz oblasti fotografije, izvršiti stručnu selekciju i odabrati najbolje radove.

Prijave se podnose putem web stranice festivala, a moguće je prijaviti se u jednu, tri ili sve kategorije. Svi zainteresirani mogu učestvovati u jednoj kategoriji koja im najviše odgovara ili se prijaviti za više kategorija kako bi prikazali širi spektar svojih vještina i stilova. Novitet ovogodišnjeg izdanja festivala je event kategorija, koja je prošireni oblik nekadašnje wedding kategorije. Rok za prijavu je 31. mart.


https://www.youtube.com/watch?v=cIsktlMHd14


Grand prix festivala iznosi 2.000 eura, dok je ukupan nagradni fond takmičenja 6.000 eura. Pored ovih vrijednih nagrada, koje su priznanje za trud i posvećenost, pobjednice i pobjednici će imati priliku da unaprijede svoj profesionalni status kroz prepoznavanje svog rada od strane međunarodnog žirija. Ovaj festival također nudi fantastične mogućnosti za umrežavanje i povezivanje s talentiranim fotografima, umjetnicima, kao i profesionalcima iz industrije, što može dovesti do novih suradnji i projekata.




Podsjećamo, Sarajevo Photography Festival ove godine održava se od 9. do 15. juna na više gradskih lokacija.

Takmičarski program pratit će i radionice, izložbe, predavanja, photo reviews te Photo Book Day i Movie Night. Festival predstavlja jedinstvenu platformu za izlaganje radova i promociju fotografije kao umjetničke forme, čime se stvara prostor za dalji razvoj karijere i proširivanje profesionalnih horizonata, ali i bogatiji kulturni sadržaj za publiku koja ima priliku da doživi inovativne pristupe i različite vizije fotografije.


Foto: Jasmin Agić


Bonjour

Wes Anderson: Izložba koja pokazuje kako je jedan režiser postao cijeli vizualni univerzum

TEKST: Ada Ćeremida

Wes Anderson: Izložba koja pokazuje kako je jedan režiser postao cijeli vizualni univerzum Wes Anderson: Izložba koja pokazuje kako je jedan režiser postao cijeli vizualni univerzum

Ako ste ikada gledali Wes Anderson film i pomislili „Kako je moguće da neko ovako vidi svijet?“ onda vam je već jasno zašto je ovaj američki režiser dobio svoju prvu veliku, sveobuhvatnu izložbu u Londonu.

A ako ga nikada niste detaljno pratili, možda vam je ime poznato, ali ne znate zašto je upravo on jedan od najutjecajnijih vizualnih autora današnjice. Ukratko: u 56. godini, Anderson je stvorio filmski jezik koji prepoznate iz jednog kadra. To nije slučajnost već spoj arhitekture, dizajna, humora, nostalgije i preciznosti koja graniči s nenormalnom.

Zato je londonski Design Museum otvorio Wes Anderson: The Archives, izložbu koja na jednom mjestu okuplja više od 700 predmeta iz čitave njegove karijere od ranih crteža i bilježnica, do setova, kostima, minijaturnih modela i stop-motion lutaka. Postavka je otvorena do kraja jula 2026. godine, što znači da imate cijelu sezonu da je posjetite prije nego što se ovaj Andersonov svijet spakuje i nestane iz Londona.

 



Svijet Wesa Andersona: kada film postane arhitektura  

U Andersonovim filmovima scenografija nikada nije samo pozadina. Ona je narativ. Gradovi, hoteli, vagoni vozova, podmornice, male sobe i ogromne dvorane sve je komponovano kao arhitektonski crtež koji od početka ima svoju logiku. Na izložbi u Londonu ta se logika vidi još jasnije. 

Možete doslovno stajati pred maketom Grand Budapest Hotela i osjetiti onu istu mješavinu nostalgije i bajkovitosti koja je obilježila film. U vitrini nekoliko koraka dalje stoje kostimi koji su određivali karakter prije nego što je glumac izgovorio prvu repliku, a odmah pored njih nalaze se Andersonove bilješke o bojama, potezima kamere i rasporedu elemenata unutar kadra.

 



Sve to zajedno pokazuje da Anderson ne snima “slučajno” lijepo. Njegove slike su arhitektonski precizne. Njegovi setovi imaju zoniranje. Kadrovi imaju osovinu. Boje imaju funkciju. To je vizualni sistem u kojem svaki detalj postoji s razlogom i upravo zbog toga njegovi filmovi djeluju kao da gledate ilustriranu knjigu koja je oživjela.

 



Nostalgija kao građevinski materijal: Andersonovo naslijeđe i DNK  

Iako kritičari često kažu da Anderson “živi u retro estetici”, izložba pokazuje sasvim suprotnu stvar: on ne imitira prošlost, nego je rekreira kao emocionalni pejzaž. Njegov rad je duboko ukorijenjen u evropsku književnost, francusku kinematografiju 60-ih, američki indie duh 90-ih i estetiku foto-albuma pronađenih na tavanu. 

U postavci se vide njegovi rani Polaroidi, skice i stranice scenarija koje otkrivaju koliko Anderson polazi iz ličnog arhiva sjećanja, male opsesije, detalji iz djetinjstva, reference na staru arhitekturu, razglednice, vintage tipografije.

 

 

Sve to se pretače u njegovu prepoznatljivu nostalgiju: svijet u kojem prošlost nije dokument nego emocija. Zato Andersonovi filmovi tako lako pogađaju publiku jer djeluju kao sjećanje koje nikada nismo imali, ali bismo voljeli da jesmo. 

Izložba u Londonu precizno mapira te utjecaje i pokazuje kako jedan autor uspijeva izgraditi estetiku koja postaje globalna kulturna šifra.

 



Stop-motion magija: zanat koji je stvorio Fantastic Mr. Fox i Isle of Dogs  

Najintimniji dio izložbe je onaj koji se bavi Andersonovim animiranim filmovima. U vitrini se nalaze originalne lutke iz “Fantastic Mr. Fox” i “Isle of Dogs” male, savršeno artikulisane figure koje ste godinama gledali na ekranu, a sada konačno vidite koliko su fizički stvarne. 

Njihovi kaputi su ručno šivani, krzno je stilizovano, oči i zglobovi izrađeni s milimetarskom preciznošću. Pored njih stoje dijelovi minijaturnih gradova, ulica i interijera u kojima se odvijaju ključne scene, kao i nacrti koji pokazuju koliko je svaki pokret planiran unaprijed.

 



Anderson sa 56: Zašto baš sada retrospektiva njegovog života i rada? Kroz protekle dvije decenije Anderson je izgradio nešto rijetko: vizualni jezik koji publika prepoznaje iz jedne slike. Njegovi filmovi prožimaju modu, arhitekturu, fotografiju i čitavu generaciju dizajnera. On je autor čiji se rad proučava na univerzitetima, čije boje završavaju na moodboardima interijera, čiji se kadrovi citiraju kao standard simetrije i kompozicije.

U 56. godini njegova karijera je već dio historije ali i sadašnjosti. Upravo zato retrospektiva djeluje opravdano: Anderson je postao fenomen koji prevazilazi filmsku industriju. Izložba “The Archives” potvrđuje ono što su fanovi odavno znali: Wes Anderson više nije samo ime u špici. On je vizualni pravac. Estetski pokret. Kategorija sama za sebe.

 

 

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @designmuseum


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!