TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 26.2.2025.
Najznačajniji festival fotografije u regionu, Sarajevo Photography Festival, zvanično je otvorio prijave za ovogodišnje, četvrto izdanje.
Ovaj događaj, koji povezuje regionalnu i svjetsku scenu, poziva fotografe da predstave svoje radove i takmiče se u okviru osam pažljivo odabranih kategorija:
Svaka od ovih kategorija omogućava takmičarima da izraze svoju kreativnost i pokažu tehničku vještinu, dok će članovi žirija, ugledni svjetski i europski profesionalci iz oblasti fotografije, izvršiti stručnu selekciju i odabrati najbolje radove.
Prijave se podnose putem web stranice festivala, a moguće je prijaviti se u jednu, tri ili sve kategorije. Svi zainteresirani mogu učestvovati u jednoj kategoriji koja im najviše odgovara ili se prijaviti za više kategorija kako bi prikazali širi spektar svojih vještina i stilova. Novitet ovogodišnjeg izdanja festivala je event kategorija, koja je prošireni oblik nekadašnje wedding kategorije. Rok za prijavu je 31. mart.
https://www.youtube.com/watch?v=cIsktlMHd14
Grand prix festivala iznosi 2.000 eura, dok je ukupan nagradni fond takmičenja 6.000 eura. Pored ovih vrijednih nagrada, koje su priznanje za trud i posvećenost, pobjednice i pobjednici će imati priliku da unaprijede svoj profesionalni status kroz prepoznavanje svog rada od strane međunarodnog žirija. Ovaj festival također nudi fantastične mogućnosti za umrežavanje i povezivanje s talentiranim fotografima, umjetnicima, kao i profesionalcima iz industrije, što može dovesti do novih suradnji i projekata.
Podsjećamo, Sarajevo Photography Festival ove godine održava se od 9. do 15. juna na više gradskih lokacija.
Takmičarski program pratit će i radionice, izložbe, predavanja, photo reviews te Photo Book Day i Movie Night. Festival predstavlja jedinstvenu platformu za izlaganje radova i promociju fotografije kao umjetničke forme, čime se stvara prostor za dalji razvoj karijere i proširivanje profesionalnih horizonata, ali i bogatiji kulturni sadržaj za publiku koja ima priliku da doživi inovativne pristupe i različite vizije fotografije.
Foto: Jasmin Agić
TEKST: Ada Ćeremida
Treće izdanje Industry Day u Visokom još jednom je otvorilo pitanje dizajna kao sistema, onog koji povezuje ideju, proizvodnju i odgovornost.
Kroz ovogodišnji fokus na „Green Deal“, razgovor se pomjera dalje od estetike i ulazi u prostor odluka, procesa i uticaja koji dizajn ima na društvo.
U tom kontekstu, razgovarali smo sa Slavimirom Futrom, jednim od najuticajnijih dizajnera i vizualnih komunikatora u regionu, čiji rad već godinama pomjera granice između forme, poruke i sistema.
Njegov pristup dizajnu ne počinje izgledom, nego pitanjem smisla, što se jasno reflektovalo i kroz njegovu ulogu na Alma Ras Industry Day. Dizajn, kako ga on vidi, nije dekoracija, nego rezultat jasno postavljene ideje i razumijevanja onoga što treba da komunicira.
Zato njegov pogled na savremeni dizajn pomjera fokus sa onoga što vidimo na ono što osjećamo i razumijemo već u prvim sekundama susreta s vizualom.
Razgovor sa Slavimirom Futrom otvara pitanja koja su danas ključna za razumijevanje dizajna. Umjesto forme, fokus stavlja na istinu, inteligenciju i osjećaj koji dizajn ostavlja.
Njegovi odgovori pomjeraju granicu između lijepog i smislenog, između trenda i onoga što traje.
Kada gledate jedan dizajn, šta vam prvo govori da li ima identitet ili ne?
Pa, prije svega, kod tih stvari je najvažnije da budu istinite. To se jednostavno nekako osjeti. Mi živimo danas u vremenu kada svi mogu da naprave nešto lijepo i atraktivno, a jako malo ljudi mogu da naprave nešto pametno. I to je ono što nas odvaja od umjetne inteligencije, ali i od “umjetničke” u tom smislu.
Tako da se odmah vidi, stvarno na prvi pogled, da li je nešto vještačko ili je organsko, prirodno, pametno i lijepo. To je sveti gral komunikacije.
Koja je najčešća greška mladih dizajnera danas?
Mislim da mladi dizajneri upravo tu problematiku forme usvajaju brže nego problematiku istine, odnosno inteligencije. Zato što je lakše doći do forme nego do istine, ljudi to rade preko ljepote.
Lako se iskopira nešto što je trend, nešto što se svima sviđa, i onda se na taj način svrstate u jednu armiju istomišljenika estetskih i time sebi obezbijedite neku poziciju u tom mikro društvu kojem pripadate.
Ali ono što preživljava decenije, da ne kažem vijekove, uvijek je ta suštinska istina. Uvijek treba tražiti više u inteligenciji nego u ljepoti.
Kako znate da je projekat završen? Postoji li ta tačka gdje treba stati?
Projekat se završava onda kada se osjeti da će uraditi svoj posao. Ipak je grafički dizajn dio industrije u kojoj ste vi direktno vezani za potrebe klijenta.
To se osjeti kad je dovoljno, kada nema potrebe da se zatrpava dodatnim informacijama ili dodatnim estetikama koje služe da uljepšaju stvar.
Čim vidite da neko ukrašava, znači da pokušava da nadoknadi neku rupu u konceptu ili opet u toj istoj inteligenciji.
Jedna riječ koja danas najviše nedostaje dizajnu?
Ljubav.
To je ono što se osjeća duboko. Empatija i međuljudski odnosi postali su nešto što se podrazumijeva, a zaboravili smo koliki je njihov potencijal i intenzitet. Ono što je duboko u nama skriveno, što je naša priroda, mi smo usmjereni jedni na druge.
A u novim okolnostima tehnoloških revolucija mi smo se, zapravo, okrenuli više sebi. I onda iz te pozicije gledamo svijet, a svijet nije nigdje van nas, on je u nama.
Onaj ko je shvatio da je čitav svijet u njemu, čitav univerzum i život, ta osoba privlači druge ljude. I to je ono što mladi nikako da shvate.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
