Najznačajniji festival fotografije u regionu, Sarajevo Photography Festival, zvanično je otvorio prijave za ovogodišnje, četvrto izdanje.

Ovaj događaj, koji povezuje regionalnu i svjetsku scenu, poziva fotografe da predstave svoje radove i takmiče se u okviru osam pažljivo odabranih kategorija:

• portret,
• dokumentarna fotografija,
• život,
• moda,
• konceptualna fotografija,
• pejzaž,
• event i
• mobilna fotografija.
   

Svaka od ovih kategorija omogućava takmičarima da izraze svoju kreativnost i pokažu tehničku vještinu, dok će članovi žirija, ugledni svjetski i europski profesionalci iz oblasti fotografije, izvršiti stručnu selekciju i odabrati najbolje radove.

Prijave se podnose putem web stranice festivala, a moguće je prijaviti se u jednu, tri ili sve kategorije. Svi zainteresirani mogu učestvovati u jednoj kategoriji koja im najviše odgovara ili se prijaviti za više kategorija kako bi prikazali širi spektar svojih vještina i stilova. Novitet ovogodišnjeg izdanja festivala je event kategorija, koja je prošireni oblik nekadašnje wedding kategorije. Rok za prijavu je 31. mart.


https://www.youtube.com/watch?v=cIsktlMHd14


Grand prix festivala iznosi 2.000 eura, dok je ukupan nagradni fond takmičenja 6.000 eura. Pored ovih vrijednih nagrada, koje su priznanje za trud i posvećenost, pobjednice i pobjednici će imati priliku da unaprijede svoj profesionalni status kroz prepoznavanje svog rada od strane međunarodnog žirija. Ovaj festival također nudi fantastične mogućnosti za umrežavanje i povezivanje s talentiranim fotografima, umjetnicima, kao i profesionalcima iz industrije, što može dovesti do novih suradnji i projekata.

Podsjećamo, Sarajevo Photography Festival ove godine održava se od 9. do 15. juna na više gradskih lokacija.

Takmičarski program pratit će i radionice, izložbe, predavanja, photo reviews te Photo Book Day i Movie Night. Festival predstavlja jedinstvenu platformu za izlaganje radova i promociju fotografije kao umjetničke forme, čime se stvara prostor za dalji razvoj karijere i proširivanje profesionalnih horizonata, ali i bogatiji kulturni sadržaj za publiku koja ima priliku da doživi inovativne pristupe i različite vizije fotografije.

Foto: Jasmin Agić

Dok mi bježimo iz grada, Baščaršija radi punom parom. Iza izloga koji ne mame sniženjima ni trendi neonkama, kriju se majstori koji cijelo ljeto ostaju ovdje: pletu srebro, tope bakar, ušivaju uzorke stare stotinama godina.   

Zanati koji su stvorili ovaj grad idalje žive, tiho i uporno, ali sve rijeđe ućeni, sve rjeđe prepoznati. Zato vam ovog ljeta donosimo priču o onima koji idu na more tek kada sezona završi (a možda ni tada), jer njihove ruke ne poznaju sezonu.

Kazandžije: Gdje bakar još odzvanja  

U sokaku Oprkanj, u ulici Kazandžiluk, dok turisti traže hlad, čulo sluha vas može dovesti do male radionice gdje čekić idalje udara u ritmu od prije pet stoljeća.   

Kazandžijski zanat, oblikovanje i ukrašavanje bakra, ovdje se radi kao nekad, s pećima koje tope i oblikuju, s kalupima, s džezvama koje ne izgledaju kao poklon paketi, nego kao naslijeđe.  







Nekad ih je bilo preko 150, danas ih možete nabrojati na prste. Ipak, kada uđete u ovu radnju, miris metala i crni tragovi na rukama majstora podsjetit će vas da ste u prostoru koji čuva Sarajevo bolje od mnogih muzeja.  
 

Četkar: Zanat koji ne može nestati (ali skoro jeste)  

U jednoj od manjih radnji, naizgled bez posebne oznake, pronašli smo radionicu četkara. Prava četka, za obuću, za pčelare, za pekare, za molere, idalje se pravi ručno. Konjska dlaka, drvo, žica. Svaka četka ima funkciju, oblik i svrhu. A najvažnije: ima porijeklo.   





 

Zanat koji je nekad imao desetine radionica danas je skoro izbrisan. No, taj jedan preostali majstor još radi i ne prodaje samo proizvod, već znanje, tišinu i poštovanje prema onome što traje.   



 

Isfahan: Tepisi koji nose priče pod nogama  

U hladu Morića hana, kroz vrata iza kojih često ne uđemo misleći da nemamo razloga, nalazi se Isfahan, prostor u kojem svaki ćilim ima vlastitu biografiju. Rukotvorine iz Irana, tepisi rađeni od prirodnih boja i vune, komadi koji se ne mijenjaju sezonski nego traju generacijama.   





 

 

Vlasnik ovog prostora ne prodaje stvari, već nudi kontekst. Svaka šara, svaki rub, boja i tkanje imaju značenje. Nisu tu da ih gledamo s vrata, već da uđemo, pitamo, naučimo. Jer kao što tepih nosi prostor, tako i ovaj zanat nosi kulturu.  





 

Ovi ljudi ne očekuju ni lajkove, ni reklamu. Njima je dovoljan kupac koji pita: "Ko je ovo pravio?" . Ako ovog ljeta uđete u jednu takvu radnju, znajte: niste kupili stvarčicu, kupili ste trag.

Zanati čine ovaj grad. Ne dozvolimo da čine prošlost.

A za kraj prvog serijala Baščaršija ljeti, donosimo vam i razglednicu kao malu uspomenu koju možete sačuvati ili poslati nekome koga volite, baš kao podsjetnik da najljepše priče Sarajeva još uvijek nastaju rukama.
 

Bonjour.ba produkcija