Najznačajniji festival fotografije u regionu, Sarajevo Photography Festival, zvanično je otvorio prijave za ovogodišnje, četvrto izdanje.

Ovaj događaj, koji povezuje regionalnu i svjetsku scenu, poziva fotografe da predstave svoje radove i takmiče se u okviru osam pažljivo odabranih kategorija:

• portret,
• dokumentarna fotografija,
• život,
• moda,
• konceptualna fotografija,
• pejzaž,
• event i
• mobilna fotografija.
   

Svaka od ovih kategorija omogućava takmičarima da izraze svoju kreativnost i pokažu tehničku vještinu, dok će članovi žirija, ugledni svjetski i europski profesionalci iz oblasti fotografije, izvršiti stručnu selekciju i odabrati najbolje radove.

Prijave se podnose putem web stranice festivala, a moguće je prijaviti se u jednu, tri ili sve kategorije. Svi zainteresirani mogu učestvovati u jednoj kategoriji koja im najviše odgovara ili se prijaviti za više kategorija kako bi prikazali širi spektar svojih vještina i stilova. Novitet ovogodišnjeg izdanja festivala je event kategorija, koja je prošireni oblik nekadašnje wedding kategorije. Rok za prijavu je 31. mart.


https://www.youtube.com/watch?v=cIsktlMHd14


Grand prix festivala iznosi 2.000 eura, dok je ukupan nagradni fond takmičenja 6.000 eura. Pored ovih vrijednih nagrada, koje su priznanje za trud i posvećenost, pobjednice i pobjednici će imati priliku da unaprijede svoj profesionalni status kroz prepoznavanje svog rada od strane međunarodnog žirija. Ovaj festival također nudi fantastične mogućnosti za umrežavanje i povezivanje s talentiranim fotografima, umjetnicima, kao i profesionalcima iz industrije, što može dovesti do novih suradnji i projekata.

Podsjećamo, Sarajevo Photography Festival ove godine održava se od 9. do 15. juna na više gradskih lokacija.

Takmičarski program pratit će i radionice, izložbe, predavanja, photo reviews te Photo Book Day i Movie Night. Festival predstavlja jedinstvenu platformu za izlaganje radova i promociju fotografije kao umjetničke forme, čime se stvara prostor za dalji razvoj karijere i proširivanje profesionalnih horizonata, ali i bogatiji kulturni sadržaj za publiku koja ima priliku da doživi inovativne pristupe i različite vizije fotografije.

Foto: Jasmin Agić

Zanat koji gotovo da je nestao, živi u maloj parfimeriji gdje vam kreiraju miris koji postoji samo za vas.

Uličica Ćurčiluk mali skriva mnoge priče, ali jedna od najneobičnijih je priča o parfimeriji Kalem i Misk, posljednjoj oazi tradicionalnog atarstva u Sarajevu. 

U serijalu Baščaršija ljeti, ranije smo otkrivali dvorišta skrivena od pogleda, zanate koji polako nestaju, te okuse koji se šire čaršijom, ali priča o ovom mirisnom ateljeu nosi posebnu notu.





Šta je atarstvo?

Prije nego što vas povedemo u proces kreiranja mirisa, vrijedi se podsjetiti na zanat koji su mnogi zaboravili, a koji se još uvijek njeguje upravo ovdje. 

Atarstvo je drevna zanatska vještina pravljenja parfema od prirodnih esencija, bez alkohola, sa visokim udjelom čistih eteričnih ulja. Riječ "atar" dolazi iz arapskog jezika i označava esenciju, odnosno srž mirisa. Svaki miris se miješa ručno, prema preferencijama kupca, stvarajući neponovljive parfemske potpise koji traju satima. 





Kroz vitrine od masivnog drveta i stakla, nazire se enterijer koji više podsjeća na mali orijentalni kabinet nego na klasičnu parfimeriju. Već ispred ulaza, dočekuju vas drvene klupe, onaj prepoznatljivi element čaršijskih radnji, gdje se uvijek zadrži pogled ili razgovor.

Njihov portal, s policama u geometrijskim formama, odmah privlači pažnju; na njima su poredane vintage bočice parfema koje izgledaju kao da skrivaju male mirisne tajne.







U Sarajevu, porodica Lušija čuva ovu tradiciju živom, Adnan i njegova braća su jedini atari u gradu koji su odrastali učeći ovu vještinu iz generacije u generaciju.





Proces kreiranja mirisa koji govori vašu priču  

Kreiranje parfema u Kalem i Misk nije brza kupovina to je proces u kojem učestvujete. Adnan vas najprije pita o vašim navikama, uspomenama i stvarima koje vas inspirišu. “Volite li mirise drveta nakon kiše? Smiruje li vas lavanda? Želite li nešto što podsjeća na stare orijentalne bazare ili ste više za čiste, citrusne note?” Nema gotovih rješenja.







 

Dok razgovor teče, ispod pulta se izvlače aluminijske bočice s natpisima poput “oud”, “ambra”, “ruža damascena”. Svaka kap koja padne u mješavinu mjeri se pažljivo – jer ovdje 30% parfema čini čista esencija, što je gotovo tri puta više nego u parfemima iz drogerija. Na kraju, kada vam Adnan pruži kristalnu bočicu sa vašim ličnim mirisom, znate da držite nešto što niko drugi nema.







Miris Baščaršije ljeti: Kako bi mirisala čaršija?

Na kraju razgovora, postavljam pitanje koje dugo nosim sa sobom: “Adnane, kako bi izgledao parfem Baščaršije ljeti?” Nasmiješi se, kao da to pitanje često sebi postavlja.

“Baščaršija bi bila kombinacija stare mahovine iz Ferhadije, mirisa kafe s bakrenih džezvi, prstohvat začina iz Gazi Husrev-begove bezistanske ulice, i na kraju, dašak tamjana iz džamija.” Kaže da bi to bio parfem koji mijenja karakter kako dan prolazi – ujutro svjež, popodne gust, navečer topao i pomalo tajanstven.

Baščaršija ljeti ne bi bila komercijalni miris. To bi bio trag sjećanja, boja, i mirisa koje nosimo u sebi, čak i kada nismo tu.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba 

Foto: Bonjour.ba