TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 9.9.2022.
Jučer je objavljena vijest kako je preminula kraljica Elizabeta II., monarhinja Ujedinjenog Kraljevstva sa najdužom vladavinom u povijesti.
Svojim doprinosom i radom na britanskom prijestolju još od 1952. godine prevladala je brojne krize, promjene i izazove, a ovdje izdvajamo i momente po kojima ćemo ju uvijek pamtiti.
Boje, biseri, broševi i šeširi uvijek su bili njezin zaštitni znak
Nerijetko se raspored kraljice Elizabete sastojao od ugošćivanja visokih državnih predstavnika, posjeta dalekim zemljama, ali i sudjelovanja u društvenim događajima i drugim kraljevskim dužnostima.
Za svaku od tih prilika mogli smo ju vidjeti u upečatljivim bojama koje je kraljica rado nosila. Njeni monokromatski kompleti i kaputi u jarkim crvenim, žutim, zelenim i plavim nijansama postali su nešto po čemu je prepoznajemo jednako koliko i neizostavni šeširi koje je uvijek birala.
Osim boja, kraljica je za posebne prilike nosila i uzorke, često upravo one cvjetne kao savršen kompliment buketima cvijeća koje je dobivala od ljudi koji su je dočekivali u Velikoj Britaniji, ali i gradovima diljem svijeta.
Neki od njenih outfita posebno su obilježili njenu vladavinu, poput kraljevskog izdanja koje je nosila za fotografiranje nakon što je postala kraljica. Ova će fotografija nakon toga postati službeni portret poslan veleposlanstvima i pukovnijama diljem svijeta, ali i službena fotografija kraljice koja je kasnije tiskana na poštanskim markama.
Elizabeta II. bila je i prva monarhinja koja je putovala londonskom podzemnom željeznicom. Za tu priliku birala je krzneni kaput i plavi komplet sa plavim šeširom u istoj nijansi.
Rijetko zabilježeni trenutak koji slika osmijeh na lice sigurno je i sljedeća fotografija kraljice Elizabete (tadašnje princeze) i njene mame. Ovo kraljičino izdanje prikazuje koliko je pozornost pridavala i detaljima kao što su biserne niske, broševi, šeširi, ali i rukavice.
Još nekoliko izdanja po kojima ćemo pamtiti kraljicu Elizabetu II. izdvajamo u nastavku.
***
Naslovna fotografija: @theroyalfamily
TEKST: Ada Ćeremida
Prvi ponedjeljak u maju 2026. godine otvara pitanje šta moda postaje kada se vrati svom izvornom mediju: tijelu i umjetnosti.
Prvi ponedjeljak u maju odavno je više od glamurozne noći: on određuje način na koji ćemo posmatrati modu u godini pred nama. Prošlogodišnji fokus na arhivima i reinterpretaciji tradicije otvorio je razgovor o tome kako moda čuva svoje nasljeđe. Ove godine, priča postaje još direktnija, intimnija i sa suštinom.
Umjesto da se bavi onim što odjeća “pamti”, ovogodišnja izložba vraća se na početnu tačku: na tijelo.
Na načine na koje se ono kroz stoljeća oblikovalo, prikazivalo, štitilo, ukrašavalo i tumačilo. A tema koja stoji iza ovogodišnjeg prvog majskog ponedjeljka naglašava upravo to, odjeveni oblik kao temelj umjetničke i modne istorije.
Šta stoji iza ovogodišnje ideje Costume Art ?
Izložba koja određuje koncept ove godine zasnovana je na jednostavnoj, ali moćnoj ideji: odjeveno tijelo je jedan od ključnih motiva kroz cijelu istoriju umjetnosti. I to ne samo u modnom smislu. Gotovo svaki figurativni prikaz u Met muzeju — od skulptura do slika različitih epoha, prikazuje tijelo obučeno na određeni način.
Kroz putovanje od praistorije do savremenosti, postavka istražuje kako je “dressed body” mijenjao značenja, identitete i forme. Uparivanjem komada iz Costume Institute kolekcije sa remek-djelima iz ostatka muzeja, stvara se vizuelni dijalog: odjeća nije dekor, ona je kulturni tekst.
Tu ideju potvrđuje i historičarka umjetnosti mode Aileen Ribeiro, koja je još prije nekoliko decenija primijetila da se historija odijevanja često tretirala kao oblast “neprobojna za analizu”. Drugim riječima, moda se predugo držala izvan ozbiljnog umjetničkog diskursa. Ova izložba to konačno ispravlja.
Tri tijela tri načina čitanja mode
Tema se tumači kroz tri vrste tijela:
Tijelo kao umjetnost: Idealizirane, klasične siluete koje povezuju modu sa skulpturom i ikonografijom prošlih epoha.
Zanemareno tijelo: Tijela koja su historijski izostavljena iz modnog i umjetničkog kanona: trudno, starije, bolesno, stvarno tijelo.
Fizičko, univerzalno tijelo: Anatomska, simbolička forma; tijelo kao temelj bez kojeg moda ne postoji.
Ova tri pristupa otvaraju prostor dizajnerima da iskoriste punu snagu svoje imaginacije i da kroz modu ispričaju potpuno nove priče o ljudskom obliku.
Uparivanjem modnih komada sa umjetničkim djelima, izložba pokazuje ono što se dugo ignorisalo: moda i umjetnost nikada nisu bile odvojene discipline. Moda je uvijek učila iz umjetnosti. Umjetnost je uvijek koristila odjeću kao ključ za razumijevanje identiteta.
Šta možemo očekivati ovog maja?
Očekuje se da će ovogodišnji crveni tepih biti jedan od najkonceptualnijih u posljednjoj deceniji, jer tema otvara dizajnerima prostor za neobičnu slobodu, ali i odgovornost. Siluete će vjerovatno kliziti između skulpturalnih formi inspirisanim antičkim i renesansnim djelima i anatomskih konstrukcija koje prate samu arhitekturu tijela.
Vidjet ćemo i modele koji nose snažan društveni komentar, reinterpretacije zanemarenih ili cenzurisanih tijela, kao i arhivske kreacije izvučene iz depoa i postavljene u kontekst kulturnog artefakta. Mnogi će posegnuti za instalacijskim pristupom, stvarajući komade koji više podsjećaju na galerijske radove nego na klasičnu modu.
Sve ukazuje na to da će prvi ponedjeljak u maju postati susret skulpture, mode, društvenih pitanja i vizuelne poezije, noć u kojoj odjeća neće biti samo glamur, nego analiza, komentar i umjetničko djelo samo po sebi.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!