TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 30.4.2024.
U kinu Meeting Point u Sarajevu od 10. do 19. maja održat će se Dani evropskog filma u Bosni i Hercegovini – filmska revija zahvaljujući kojoj će publika imati priliku uživati u 11 najboljih evropskih filmova, uz besplatan ulaz na sve projekcije.
Besplatne ulaznice preuzimaju se sat vremena prije početka projekcije. Filmovi se prikazuju svaku večer u 20 sati, osim u nedjelju, 19. maja, kada su na programu dva filma - u 18 i 20 sati.
Program povodom obilježavanja Dana Evrope u Bosni i Hercegovini, zelenog svjetla za pristupne pregovore BiH sa EU i 20. godišnjice najvećeg proširenja EU, organizuju Evropska unija u Bosni i Hercegovini u saradnji sa kulturnim institutima zemalja članica Evropske unije (EUNIC) i ambasadama zemalja članica Evropske unije u BiH.
Dani evropskog filma počinju u petak, 10. maja u 20 sati, projekcijom romantične komedije „Moja velika noć“ (Mi gran noche, 2015) reditelja Álexa de la Iglesia.
Agencija za zapošljavanje šalje Joséa u industrijsku halu u okolici Madrida da snimi novogodišnji program. Stotine učesnika poput njega tu provode sedmicu i po, zatvoreni i očajni, glumeći da se odlično zabavljaju na dočeku Nove godine. Alphonso je muzička zvijezda spremna na sve da osigura maksimalnu gledanost. Njegovog protivnika Adannea, mladog latinoameričkog pjevača, proganjaju obožavateljke koje žele da ga ucijene. Voditelji se međusobno mrze i takmiče za naklonost producenta. Ono što niko ne zna je da je Alphonsov život u opasnosti.
Film predstavlja Ambasada Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini.
U subotu, 11. maja u 20 sati na programu je komedija „Bosonog na Strništu“ (Po strništi, 2017.) u režiji Jana Svěráka. To je priča o dječaku koji s porodicom napušta Prag tokom Drugog svjetskog rata i seli se u malo selo Slavonice. Tamo upoznaje dalje rođake i prilagođava se novom načinu života.
Film predstavlja Ambasada Republike Češke u Bosni i Hercegovini.
U nedjelju, 12. maja u 20 sati na programu je francuski film „O Joan“ (Á propos de Joan, 2022.), koji predstavljaju Francuska ambasada i Francuski institut u Bosni i Hercegovini. Ova romantična drama donosi priču o Joan Verri, nezavisnoj ženi punoj ljubavi, slobodnog i avanturističkog duha.
Kada joj se prva ljubav bez najave vrati nakon godina odsustva, ona odlučuje da mu ne kaže da imaju zajedničkog sina. Ova laž zbog propusta je za nju prilika da se ponovo osvrne na svoj život - mladost u Irskoj, svoj profesionalni uspjeh, svoje ljubavi i odnos sa sinom. Naizgled ispunjen život, ali koji krije tajnu s kojom će se morati suočiti. Režiju potpisuje Laurent Larivière.
U ponedjeljak, 13. maja u 20 sati na programu je drama „Plavi cvijet” (A blue flower, 2021.), koju predstavlja Veleposlanstvo Hrvatske u Bosni i Hercegovini. Uoči Mirjanine 20. godišnjice rada, kada treba primiti nagradu na proslavi, njeni odnosi s voljenima ilustriraju dijelove njenog života - onaj koji je iza nje, onaj koji trenutno živi i onaj koji tek dolazi. Film u režiji Zrinka Ogreste.
U utorak, 14. maja publika u kinu Meeting Point u 20 sati može pogledati film „Čovjek bez krivice” (Mož brez krivde, 2022.), Ivana Gergoleta koji predstavlja Ambasada Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini. Film donosi priču o ličnoj osveti i iskupljenju, a smještena je u Trstu, gradu na Jadranu, na granici između Italije i Slovenije.
U srijedu, 15. maja u 20 sati na programu je drama „Europa” (2023.), koju predstavljaju Ambasada Republike Austrije i Austrijski kulturni forum u Bosni i Hercegovini. Beate je ambiciozna izvršna direktorica koja radi u EUROPI, tajnovitoj korporaciji koja želi proširiti svoje poslovanje na balkansko područje.
Iako naizgled promovira filantropiju, EUROPA zapravo treba kupiti zemljište od stanovnika udaljene doline u Albaniji. Režiju potpisuje Sudabeh Mortezai.
U četvrtak, 16. maja, u 20 sati publika može pogledati film „Zbornica ” (Das lehrerzimmer, 2023.) koji predstavljaju Njemačka ambasada i Goethe - Institut u Bosni i Hercegovini.
Kada jednog od njenih učenika osumnjiče za krađu, nastavnica Carla Nowak odlučuje da rasvijetli problem. Uhvaćena između vlastitih ideala i školskog sistema, posljedice njenih postupaka prijete da je slome. Film je režirao Ilker Çatak.
U petak, 17. maja u 20 sati na programu je komična drama „Dobro sam” (Io sto bene, 2020.), koji predstavlja Ambasada Italije u Bosni i Hercegovini. Radnja filma prati priču o Antoniju koji je cijeli život proveo daleko od svoje domovine Italije.
Putevi mu se ukrštaju sa Leom, mladom italijanskom umjetnicom koja pokušava da izgradi život u inostranstvu. Sudbine starca i mlade žene se ogledaju jedna u drugoj. Bude se sjećanja iz prošlosti i naposljetku pružaju mirniju budućnost oboma. Reditelj filma je Donato Rotunno.
U subotu, 18. maja u 20 sati na programu je dokumentarni film „Imadovo djetinjstvo” (Imads barndom, 2021.), koji predstavlja Ambasada Švedske u Bosni i Hercegovini. Nakon dvije godine u zarobljeništvu, Imad, njegov mlađi brat Idan i majka Ghazala pušteni su iz logora za izbjeglice u Kurdistanu.
Izlječenje od trauma im ne ide lako, ali čini se da Imadu pada posebno teško. Još nema ni pet godina, a već je proveo više od pola života trpeći teror, zlostavljanje i „obuku“ čiji cilj je bio da ga učini bezosjećajnim. Reditelj ove dokumentarne priče je Zahavi Sanjavi.
Program Dana evropskog filma završava se u nedjelju, 19. maja, kada publika može pogledati dva filma. U 18 sati na programu je film Dénesa Orosza „Ni sa tobom” (Seveled, 2019.). Romantična komedija o Gergu, intelektualcu nalik na Hugha Granta, čija majka boluje od ozbiljne srčane bolesti i ima još samo nekoliko dana života.
Zbog toga je opsjednuta idejom da dobije unuče. Da bi majčinim posljednjim satima dao smisla, Gergo zamoli svoju komšinicu, bivšu striptizetu Saci koja je u petom mjesecu trudnoće, da s njim posjeti majku u bolnici i kaže da nosi njegovo dijete. Film predstavlja Ambasada Mađarske u Bosni i Hercegovini.
U 20 sati na programu je drama „Barbar Otto“ (Otto barbarul, 2020.), koji predstavlja Ambasada Rumunije u Bosni i Hercegovini. Otto, sedamnaestogodišnji panker, uključen je u istragu socijalnih službi o smrti svoje djevojke Laure. Našao se u začaranom krugu kojeg su stvorili njegovi roditelji, nijemi djed i Laurina majka. Fabula je filma u režiji Ruxandra Ghitescu.
Filmovi se prikazuju s titlovima na našem i engleskom jeziku, dok će rumunski film „Barbar Otto“ biti dostupan samo s titlovima na engleskom jeziku. Ulaz je besplatan! Posjetite Dane evropskog filma u kinu Meeting Point u Sarajevu od 10. do 19. maja!
* * *
Foto: PR
TEKST: Ada Ćeremida
Kraj maja vratio nas je imenu koje i danas zauzima posebno mjesto u historiji bh. i regionalne kinematografije. Davor Dujmović nije imao dugu karijeru, ali je iza sebe ostavio niz uloga koje su obilježile jednu filmsku epohu i generacije gledalaca.
Rođen u Sarajevu 1969. godine, pred kamere je stao gotovo slučajno, a vrlo brzo postao jedno od najupečatljivijih lica jugoslovenskog filma.
Njegova prirodnost, emotivna snaga i sposobnost da na ekranu djeluje potpuno stvarno izdvajali su ga među glumcima njegove generacije. 
Foto: @filmgal _, @filonerimiz
I danas, decenijama nakon posljednjih kadrova koje je snimio, njegovi likovi žive kroz filmove koji se iznova gledaju, citiraju i preporučuju novim generacijama.
Kao dječaka ga je na Markalama primijetio Emir Kusturica i pozvao na audiciju za film Otac na službenom putu . Bio je to početak karijere koja će obilježiti jednu od najzanimljivijih epoha jugoslovenske kinematografije.
Povodom godišnjice njegove smrti prisjećamo se uloga koje su obilježile karijeru Davora Dujmovića i ostavile trag koji nije izblijedio.
Foto: @karsisinema
Davor Dujmović ostavio je iza sebe filmografiju koja možda nije brojčano velika, ali jeste izuzetno značajna. Njegovi likovi često su nosili emociju čitavih filmova, a pojedine uloge postale su nezaobilazan dio kulturne memorije prostora bivše Jugoslavije.
Ovo su neke od onih koje se i danas najčešće spominju kada govorimo o njegovom naslijeđu.
Foto: IMDb
Perhan je bez sumnje uloga po kojoj će Davor Dujmović ostati najviše upamćen. Imao je tek sedamnaest godina kada je preuzeo glavnu ulogu u filmu Emira Kusturice, a njegov nastup ubrzo je privukao pažnju publike i kritike širom Evrope. 
Film je postao jedno od najznačajnijih ostvarenja jugoslovenske kinematografije, dok je Perhan ostao jedan od najprepoznatljivijih filmskih likova tog perioda. Dujmovićeva interpretacija mladog Roma rastrzanog između ljubavi, porodice i kriminala i danas se smatra jednom od najjačih glumačkih izvedbi svoje generacije. 
Dujmović je ulogu odigrao na romskom jeziku, a njegova izvedba donijela mu je međunarodno priznanje i status jednog od najtalentovanijih mladih glumaca svoje generacije. Mnogima je upravo Perhan i danas prva asocijacija na Davora Dujmovića.
Prvi susret publike s Davorom Dujmovićem dogodio se upravo kroz lik Mirze. Ulogu je dobio sasvim slučajno nakon što ga je Emir Kusturica primijetio u Sarajevu i pozvao na audiciju. 
Film je osvojio Zlatnu palmu u Cannesu, a mladom Dujmoviću otvorio vrata filmskog svijeta. Iako je tada bio tek dječak, njegova pojava na ekranu bila je dovoljno upečatljiva da nagovijesti karijeru koja slijedi.
U Kusturičinom filmu Underground, koji je također osvojio Zlatnu palmu u Cannesu, Dujmović je tumačio lik Bate. 
Iako nije riječ o njegovoj najvećoj ulozi, film je postao jedan od najpoznatijih naslova evropske kinematografije devedesetih godina. Dujmović se savršeno uklopio u njegovu energiju, apsurd i crni humor, potvrđujući status glumca koji je znao ostaviti utisak i kada nije bio u središtu priče.
Tumačenje Gavrila Principa donijelo je Dujmoviću priliku da se okuša u ulozi jedne od najpoznatijih historijskih ličnosti s ovih prostora.
Film je kroz priču o Sarajevu s početka 20. stoljeća pokušao ponuditi drugačiji pogled na događaje koji su promijenili tok evropske historije. Dujmović je Principa igrao bez patetike, oslanjajući se na onu vrstu autentičnosti koja je obilježila njegov glumački izraz.
Film Praznik u Sarajevu danas se često spominje među važnim ostvarenjima domaće kinematografije kasnih osamdesetih godina. Dujmovićev lik Šehagića donosi slojevitu priču o mladim ljudima i stvarnosti Sarajeva tog vremena.
Uloga je dodatno pokazala njegovu sposobnost da podjednako uvjerljivo nosi glavne i sporedne likove te da svakoj sceni da prepoznatljiv pečat.
Foto: IMDb
Mnogi će Davora Dujmovića prvo povezati s Perhanom, Mirzom ili Batom, ali jedna od scena koje publika i danas rado dijeli dolazi iz Top liste nadrealista.
U kultnom skeču "Taxi štand" pojavljuje se uz Sašu Lošića Lošu, Dina Merlina i Branka Đurića Đuru, pokazujući da jednako dobro funkcioniše i u svijetu apsurda i satire. Ta epizoda ostala je podsjetnik da je iza ozbiljnih filmskih likova stajao glumac koji je imao rijetku sposobnost da bude podjednako uvjerljiv u drami i komediji. Danas su ti kadrovi jednako vrijedan dio njegovog naslijeđa kao i velike filmske uloge po kojima ga najčešće pamtimo.
Davor Dujmović preminuo je 31. maja 1999. godine, ali njegovo mjesto u filmskoj historiji ostalo je neupitno. Iza njega nisu ostale desetine filmova, nego nekoliko uloga koje su bile dovoljne da ga publika i danas pamti.
Za mnoge će zauvijek biti Perhan, ali njegova ostavština daleko je veća od jednog lika. Ona pripada cijeloj generaciji filmova koji su obilježili prostor bivše Jugoslavije.
Foto: @hara_haka_e
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
