U kinu Meeting Point u Sarajevu od 10. do 19. maja održat će se Dani evropskog filma u Bosni i Hercegovini – filmska revija zahvaljujući kojoj će publika imati priliku uživati u 11 najboljih evropskih filmova, uz besplatan ulaz na sve projekcije.

Besplatne ulaznice preuzimaju se sat vremena prije početka projekcije. Filmovi se prikazuju svaku večer u 20 sati, osim u nedjelju, 19. maja, kada su na programu dva filma - u 18 i 20 sati.

Program povodom obilježavanja Dana Evrope u Bosni i Hercegovini, zelenog svjetla za pristupne pregovore BiH sa EU i 20. godišnjice najvećeg proširenja EU, organizuju Evropska unija u Bosni i Hercegovini u saradnji sa kulturnim institutima zemalja članica Evropske unije (EUNIC) i ambasadama zemalja članica Evropske unije u BiH.

Dani evropskog filma počinju u petak, 10. maja u 20 sati, projekcijom romantične komedije „Moja velika noć“ (Mi gran noche, 2015) reditelja Álexa de la Iglesia.




Agencija za zapošljavanje šalje Joséa u industrijsku halu u okolici Madrida da snimi novogodišnji program. Stotine učesnika poput njega tu provode sedmicu i po, zatvoreni i očajni, glumeći da se odlično zabavljaju na dočeku Nove godine. Alphonso je muzička zvijezda spremna na sve da osigura maksimalnu gledanost. Njegovog protivnika Adannea, mladog latinoameričkog pjevača, proganjaju obožavateljke koje žele da ga ucijene. Voditelji se međusobno mrze i takmiče za naklonost producenta. Ono što niko ne zna je da je Alphonsov život u opasnosti.

Film predstavlja Ambasada Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini.

U subotu, 11. maja u 20 sati na programu je komedija „Bosonog na Strništu“  (Po strništi, 2017.)  u režiji Jana Svěráka. To je priča o dječaku koji s porodicom napušta Prag tokom Drugog svjetskog rata i seli se u malo selo Slavonice. Tamo upoznaje dalje rođake i prilagođava se novom načinu života.




Film predstavlja Ambasada Republike Češke u Bosni i Hercegovini.

U nedjelju, 12. maja u 20 sati na programu je francuski film „O Joan“ (Á propos de Joan, 2022.), koji predstavljaju Francuska ambasada i Francuski institut u Bosni i Hercegovini. Ova romantična drama donosi priču o Joan Verri, nezavisnoj ženi punoj ljubavi, slobodnog i avanturističkog duha.




Kada joj se prva ljubav bez najave vrati nakon godina odsustva, ona odlučuje da mu ne kaže da imaju zajedničkog sina. Ova laž zbog propusta je za nju prilika da se ponovo osvrne na svoj život - mladost u Irskoj, svoj profesionalni uspjeh, svoje ljubavi i odnos sa sinom. Naizgled ispunjen život, ali koji krije tajnu s kojom će se morati suočiti. Režiju potpisuje Laurent Larivière.

U ponedjeljak, 13. maja u 20 sati na programu je drama „Plavi cvijet” (A blue flower, 2021.), koju predstavlja Veleposlanstvo Hrvatske u Bosni i Hercegovini. Uoči Mirjanine 20. godišnjice rada, kada treba primiti nagradu na proslavi, njeni odnosi s voljenima ilustriraju dijelove njenog života - onaj koji je iza nje, onaj koji trenutno živi i onaj koji tek dolazi. Film u režiji Zrinka Ogreste.




U utorak, 14. maja publika u kinu Meeting Point u 20 sati može pogledati film „Čovjek bez krivice” (Mož brez krivde, 2022.), Ivana Gergoleta koji predstavlja Ambasada Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini. Film donosi priču o ličnoj osveti i iskupljenju, a smještena je u Trstu, gradu na Jadranu, na granici između Italije i Slovenije.




U srijedu, 15. maja u 20 sati na programu je drama „Europa” (2023.), koju predstavljaju Ambasada Republike Austrije i Austrijski kulturni forum u Bosni i Hercegovini. Beate je ambiciozna izvršna direktorica koja radi u EUROPI, tajnovitoj korporaciji koja želi proširiti svoje poslovanje na balkansko područje.

Iako naizgled promovira filantropiju, EUROPA zapravo treba kupiti zemljište od stanovnika udaljene doline u Albaniji. Režiju potpisuje Sudabeh Mortezai.

U četvrtak, 16. maja, u 20 sati publika može pogledati film  „Zbornica ” (Das lehrerzimmer, 2023.) koji predstavljaju Njemačka ambasada i Goethe - Institut u Bosni i Hercegovini.




Kada jednog od njenih učenika osumnjiče za krađu, nastavnica Carla Nowak odlučuje da rasvijetli problem. Uhvaćena između vlastitih ideala i školskog sistema, posljedice njenih postupaka prijete da je slome. Film je režirao Ilker Çatak.

U petak, 17. maja u 20 sati na programu je komična drama „Dobro sam” (Io sto bene, 2020.), koji predstavlja Ambasada Italije u Bosni i Hercegovini. Radnja filma prati priču o Antoniju koji je cijeli život proveo daleko od svoje domovine Italije.




Putevi mu se ukrštaju sa Leom, mladom italijanskom umjetnicom koja pokušava da izgradi život u inostranstvu. Sudbine starca i mlade žene se ogledaju jedna u drugoj. Bude se sjećanja iz prošlosti i naposljetku pružaju mirniju budućnost oboma. Reditelj filma je Donato Rotunno.

U subotu, 18. maja u 20 sati na programu je dokumentarni film „Imadovo djetinjstvo” (Imads barndom, 2021.), koji predstavlja Ambasada Švedske u Bosni i Hercegovini. Nakon dvije godine u zarobljeništvu, Imad, njegov mlađi brat Idan i majka Ghazala pušteni su iz logora za izbjeglice u Kurdistanu.




Izlječenje od trauma im ne ide lako, ali čini se da Imadu pada posebno teško. Još nema ni pet godina, a već je proveo više od pola života trpeći teror, zlostavljanje i „obuku“ čiji cilj je bio da ga učini bezosjećajnim. Reditelj ove dokumentarne priče je Zahavi Sanjavi.

Program Dana evropskog filma završava se u nedjelju, 19. maja, kada publika može pogledati dva filma. U 18 sati na programu je film Dénesa Orosza „Ni sa tobom” (Seveled, 2019.). Romantična komedija o Gergu, intelektualcu nalik na Hugha Granta, čija majka boluje od ozbiljne srčane bolesti i ima još samo nekoliko dana života.




Zbog toga je opsjednuta idejom da dobije unuče. Da bi majčinim posljednjim satima dao smisla, Gergo zamoli svoju komšinicu, bivšu striptizetu Saci koja je u petom mjesecu trudnoće, da s njim posjeti majku u bolnici i kaže da nosi njegovo dijete. Film predstavlja Ambasada Mađarske u Bosni i Hercegovini.

U 20 sati na programu je drama „Barbar Otto“ (Otto barbarul, 2020.), koji predstavlja Ambasada Rumunije u Bosni i Hercegovini. Otto, sedamnaestogodišnji panker, uključen je u istragu socijalnih službi o smrti svoje djevojke Laure. Našao se u začaranom krugu kojeg su stvorili njegovi roditelji, nijemi djed i Laurina majka. Fabula je filma u režiji Ruxandra Ghitescu.




Filmovi se prikazuju s titlovima na našem i engleskom jeziku, dok će rumunski film „Barbar Otto“ biti dostupan samo s titlovima na engleskom jeziku. Ulaz je besplatan! Posjetite Dane evropskog filma u kinu Meeting Point u Sarajevu od 10. do 19. maja!

* * *
Foto: PR

Hrvatska serija Divlje pčele posljednjih sedmica stalno se vraća među najtraženije naslove u regiji i to s dobrim razlogom.

Raskošna produkcija, atmosfera 50 -ih i priča koja ne ide linijom lakih odgovora učinile su da se o seriji govori iz epizode u epizodu. No, ono što publiku posebno zadržava jesu likovi i tihe, emotivne pukotine koje nose.

Jedan od njih je i Zora Runje, najmlađa od sestara, čiju krhkost, naivnost i unutrašnju borbu utjelovljuje glumica Lidija Kordić . Glumica čiji je put vodio od Kotora, preko Sarajeva grada u kojem je diplomirala i kojem se stalno vraća do velikih evropskih projekata i priznanja, pa čak i do Berlinale-a.

Danas se nalazi u fazi karijere u kojoj bira slojevite, zahtjevne uloge. Zora je jedna od njih.




Razgovarali smo s Lidijom upravo o onome što se o Zori ne vidi na prvi pogled o ličnoj vezi s likom, sitnim detaljima koji su ostali iza kamere i emocijama koje su se, kako kaže, ponekad opasno približavale stvarnosti.

Foto: IMDB

Zora Runje obilježila je 150 epizoda Divljih pčela. Evo kako je nastajao taj lik

U ovom razgovoru fokusirali smo se na proces: kako se Zora gradila iznutra, šta je Lidija u nju svjesno unijela, šta ju je kod tog lika osvojilo ali i frustriralo te koje je nijanse publika možda osjetila, ali ih nikada nije imala priliku do kraja vidjeti.

Foto: @helenasepl

Lidija, kada si počela raditi na Zori i ulaziti u njen svijet, koliko si sebe, svojih iskustava, strahova ili ličnih pitanja, svjesno ili nesvjesno unijela u ovu ulogu?

Zoru sam, iskreno i prvenstveno, zavoljela na prvi pogled jer me podsjetila na mene sa 16/17 godina. Jako pokušavam da zaštitim trenutnu sebe kroz svoju mlađu verziju pa mi je ovo zvučalo kao neki predivni povratak u tu neku prošlost. 

Zori sam ponudila sve svoje, vrlo svjesno, do te mjere da je malo postalo i strašno, kakve su se koincidencije dešavale i kako su se realnost i fikcija u nekim momentima miješale.

Foto: @_leedee_

Tokom snimanja sam tek počela dobijati nove epizode i sama saznavati u hodu šta će dalje sa Zorom da bude. Mnoge stvari više nikako nisu bliske Lidiji, ali mislim da sam joj napravila dobar temelj koristeći Lidijina sredstva, a onda sam je pustila da nastavi sama i da se sama bori za svoju sreću. 

Nikada do sada nisam doživjela da se toliko povežem sa svojim likom – vjerovatno i zbog količine vremena provedenog u Zori, koja je ovdje bila veća nego u bilo kojem projektu ranije.

Foto: @divljepcele

Koja je bila prva stvar kod Zore koja ti je odmah sjela i ona koja te je tokom rada najviše izazivala ili nervirala?

Sjelo mi je to što je najmlađa. Ja sam privatno najmlađa od kćerki u porodici, imam i mlađeg brata, ali sam prvenstveno treća kćerka i znala sam da tu imam iskustva i razumijevanja za svoj lik. Također, rečeno mi je da Zora voli da pjeva – i tu me osvojila u istoj sekundi.

Ono što me nervira jeste to što se u scenariju dešavaju stvari oko kojih se ja lično nerviram, a nemam utjecaja na njih, haha. Ono što me sve vrijeme izaziva jeste suptilnost emocija koju provlačim kroz Zoru i na tome sam jako detaljno radila.

Foto: @amarbukvic

S ove distance, postoji li nešto o Zori što si ti znala od početka, ali publika možda nikada neće u potpunosti vidjeti?

Bilo je mnogo sitnih detalja koje sam pažljivo planirala i gradila kako bi gledaoci shvatili sve Zorine situacije i njen put. Nažalost, dosta tih nijansi nije ostalo u seriji jer prosto nema vremena za sve. Ipak, vidim da ljudi jako dobro čitaju odnose i to me posebno veseli.

Zora je moja kreacija kojoj sam se posvetila duže nego ijednoj do sada. Gledam je kao jednu nesnađenu, naivnu, romantičnu dušu koja samo želi ljubav i pažnju koju nema. Ako je publika to osjetila, onda znam da je sve imalo smisla.

Foto: @ariarizvic

Dok gledatelji večeras iščekuju rasplet priče koja ih je pratila mjesecima, veliko finale prve sezone već je dostupno na platformi Voyo.

Posljednja, 150. epizoda donosi završetak jednog poglavlja ispunjenog ljubavima, porodičnim sukobima, tajnama i preokretima zbog kojih su Divlje pčele postale jedna od najkomentiranijih regionalnih serija ove godine.
 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @helenasepl