TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 30.4.2024.
U kinu Meeting Point u Sarajevu od 10. do 19. maja održat će se Dani evropskog filma u Bosni i Hercegovini – filmska revija zahvaljujući kojoj će publika imati priliku uživati u 11 najboljih evropskih filmova, uz besplatan ulaz na sve projekcije.
Besplatne ulaznice preuzimaju se sat vremena prije početka projekcije. Filmovi se prikazuju svaku večer u 20 sati, osim u nedjelju, 19. maja, kada su na programu dva filma - u 18 i 20 sati.
Program povodom obilježavanja Dana Evrope u Bosni i Hercegovini, zelenog svjetla za pristupne pregovore BiH sa EU i 20. godišnjice najvećeg proširenja EU, organizuju Evropska unija u Bosni i Hercegovini u saradnji sa kulturnim institutima zemalja članica Evropske unije (EUNIC) i ambasadama zemalja članica Evropske unije u BiH.
Dani evropskog filma počinju u petak, 10. maja u 20 sati, projekcijom romantične komedije „Moja velika noć“ (Mi gran noche, 2015) reditelja Álexa de la Iglesia.
Agencija za zapošljavanje šalje Joséa u industrijsku halu u okolici Madrida da snimi novogodišnji program. Stotine učesnika poput njega tu provode sedmicu i po, zatvoreni i očajni, glumeći da se odlično zabavljaju na dočeku Nove godine. Alphonso je muzička zvijezda spremna na sve da osigura maksimalnu gledanost. Njegovog protivnika Adannea, mladog latinoameričkog pjevača, proganjaju obožavateljke koje žele da ga ucijene. Voditelji se međusobno mrze i takmiče za naklonost producenta. Ono što niko ne zna je da je Alphonsov život u opasnosti.
Film predstavlja Ambasada Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini.
U subotu, 11. maja u 20 sati na programu je komedija „Bosonog na Strništu“ (Po strništi, 2017.) u režiji Jana Svěráka. To je priča o dječaku koji s porodicom napušta Prag tokom Drugog svjetskog rata i seli se u malo selo Slavonice. Tamo upoznaje dalje rođake i prilagođava se novom načinu života.
Film predstavlja Ambasada Republike Češke u Bosni i Hercegovini.
U nedjelju, 12. maja u 20 sati na programu je francuski film „O Joan“ (Á propos de Joan, 2022.), koji predstavljaju Francuska ambasada i Francuski institut u Bosni i Hercegovini. Ova romantična drama donosi priču o Joan Verri, nezavisnoj ženi punoj ljubavi, slobodnog i avanturističkog duha.
Kada joj se prva ljubav bez najave vrati nakon godina odsustva, ona odlučuje da mu ne kaže da imaju zajedničkog sina. Ova laž zbog propusta je za nju prilika da se ponovo osvrne na svoj život - mladost u Irskoj, svoj profesionalni uspjeh, svoje ljubavi i odnos sa sinom. Naizgled ispunjen život, ali koji krije tajnu s kojom će se morati suočiti. Režiju potpisuje Laurent Larivière.
U ponedjeljak, 13. maja u 20 sati na programu je drama „Plavi cvijet” (A blue flower, 2021.), koju predstavlja Veleposlanstvo Hrvatske u Bosni i Hercegovini. Uoči Mirjanine 20. godišnjice rada, kada treba primiti nagradu na proslavi, njeni odnosi s voljenima ilustriraju dijelove njenog života - onaj koji je iza nje, onaj koji trenutno živi i onaj koji tek dolazi. Film u režiji Zrinka Ogreste.
U utorak, 14. maja publika u kinu Meeting Point u 20 sati može pogledati film „Čovjek bez krivice” (Mož brez krivde, 2022.), Ivana Gergoleta koji predstavlja Ambasada Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini. Film donosi priču o ličnoj osveti i iskupljenju, a smještena je u Trstu, gradu na Jadranu, na granici između Italije i Slovenije.
U srijedu, 15. maja u 20 sati na programu je drama „Europa” (2023.), koju predstavljaju Ambasada Republike Austrije i Austrijski kulturni forum u Bosni i Hercegovini. Beate je ambiciozna izvršna direktorica koja radi u EUROPI, tajnovitoj korporaciji koja želi proširiti svoje poslovanje na balkansko područje.
Iako naizgled promovira filantropiju, EUROPA zapravo treba kupiti zemljište od stanovnika udaljene doline u Albaniji. Režiju potpisuje Sudabeh Mortezai.
U četvrtak, 16. maja, u 20 sati publika može pogledati film „Zbornica ” (Das lehrerzimmer, 2023.) koji predstavljaju Njemačka ambasada i Goethe - Institut u Bosni i Hercegovini.
Kada jednog od njenih učenika osumnjiče za krađu, nastavnica Carla Nowak odlučuje da rasvijetli problem. Uhvaćena između vlastitih ideala i školskog sistema, posljedice njenih postupaka prijete da je slome. Film je režirao Ilker Çatak.
U petak, 17. maja u 20 sati na programu je komična drama „Dobro sam” (Io sto bene, 2020.), koji predstavlja Ambasada Italije u Bosni i Hercegovini. Radnja filma prati priču o Antoniju koji je cijeli život proveo daleko od svoje domovine Italije.
Putevi mu se ukrštaju sa Leom, mladom italijanskom umjetnicom koja pokušava da izgradi život u inostranstvu. Sudbine starca i mlade žene se ogledaju jedna u drugoj. Bude se sjećanja iz prošlosti i naposljetku pružaju mirniju budućnost oboma. Reditelj filma je Donato Rotunno.
U subotu, 18. maja u 20 sati na programu je dokumentarni film „Imadovo djetinjstvo” (Imads barndom, 2021.), koji predstavlja Ambasada Švedske u Bosni i Hercegovini. Nakon dvije godine u zarobljeništvu, Imad, njegov mlađi brat Idan i majka Ghazala pušteni su iz logora za izbjeglice u Kurdistanu.
Izlječenje od trauma im ne ide lako, ali čini se da Imadu pada posebno teško. Još nema ni pet godina, a već je proveo više od pola života trpeći teror, zlostavljanje i „obuku“ čiji cilj je bio da ga učini bezosjećajnim. Reditelj ove dokumentarne priče je Zahavi Sanjavi.
Program Dana evropskog filma završava se u nedjelju, 19. maja, kada publika može pogledati dva filma. U 18 sati na programu je film Dénesa Orosza „Ni sa tobom” (Seveled, 2019.). Romantična komedija o Gergu, intelektualcu nalik na Hugha Granta, čija majka boluje od ozbiljne srčane bolesti i ima još samo nekoliko dana života.
Zbog toga je opsjednuta idejom da dobije unuče. Da bi majčinim posljednjim satima dao smisla, Gergo zamoli svoju komšinicu, bivšu striptizetu Saci koja je u petom mjesecu trudnoće, da s njim posjeti majku u bolnici i kaže da nosi njegovo dijete. Film predstavlja Ambasada Mađarske u Bosni i Hercegovini.
U 20 sati na programu je drama „Barbar Otto“ (Otto barbarul, 2020.), koji predstavlja Ambasada Rumunije u Bosni i Hercegovini. Otto, sedamnaestogodišnji panker, uključen je u istragu socijalnih službi o smrti svoje djevojke Laure. Našao se u začaranom krugu kojeg su stvorili njegovi roditelji, nijemi djed i Laurina majka. Fabula je filma u režiji Ruxandra Ghitescu.
Filmovi se prikazuju s titlovima na našem i engleskom jeziku, dok će rumunski film „Barbar Otto“ biti dostupan samo s titlovima na engleskom jeziku. Ulaz je besplatan! Posjetite Dane evropskog filma u kinu Meeting Point u Sarajevu od 10. do 19. maja!
* * *
Foto: PR
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ada Ćeremida
Jedan crveni tepih, filmska imena iz cijele regije i naš mikrofon spreman za pitanja koja ne završavaju uvijek očekivanim odgovorima. Evo koga smo sve uhvatili na Adriatic Film Awards.
Na crvenom tepihu vrijeme ima malo drugačiju vrijednost. Nekoliko minuta između fotografisanja i početka ceremonije često je sve što imate da nekoga pitate o filmu, nominaciji ili nečemu što nema nikakve veze s večerašnjim nagradama.
Mi smo odlučili iskoristiti baš te minute.
Drugo izdanje Adriatic Film Awards okupilo je u Porto Montenegru glumce, reditelje, scenariste, producente i druga poznata lica regionalne filmske i televizijske scene. Na jednom mjestu našli su se autori filmova „Yugo Florida“, „Paviljon“, „Majka“, „Svadba“ i „DJ Ahmet“, kao i ekipe serija „Kotlina“, „Sram“ i drugih nominovanih ostvarenja. 
A dok su se gosti pripremali za ceremoniju dodjele nagrada, naša ekipa zauzela je svoju poziciju uz crveni tepih.
Zanimalo nas je šta za njih znači priznanje regionalne filmske struke, koje bi priče voljeli češće gledati na našim ekranima, ali i poneka filmska preporuka, neobična anegdota ili odgovor na pitanje koje vjerovatno nisu očekivali te večeri.
Od Jovana Marjanovića i Izudina Bajrovića do Borisa Lera, Elme Tataragić, Lamije Salihović i Igora Šeregija, evo šta smo saznali dok su se gosti pripremali za drugu AFA ceremoniju. 
S Jovanom Marjanovićem , direktorom Sarajevo Film Festivala, razgovor smo započeli pitanjem koje se tiče same ideje Adriatic Film Awards. S obzirom na to da se nagrade dodjeljuju tek drugu godinu, zanimalo nas je šta je regionalnoj filmskoj sceni nedostajalo prije njihovog pokretanja.
Jovan smatra da je ovakav događaj bio potreban i da već drugo uspješno izdanje pokazuje koliko je prostora bilo za njega. Ipak, naglašava da jedna ceremonija ne može riješiti sve izazove regionalne kinematografije. Ono što može jeste povezati filmske profesionalce i kroz glasanje kolega dodatno istaknuti ostvarenja iz prethodne godine. 
Takvo priznanje, kaže, publici daje svojevrsnu potvrdu kvalitete, ali filmovima i serijama može pomoći i na međunarodnoj sceni, gdje nastavljaju svoj put.
Zanimljivo nam je bilo kako je AFA opisao kao događaj „uvozno-izvoznog karaktera“, jer regionalne autore okuplja, ali njihove filmove istovremeno predstavlja i mnogo široj publici.
A na pitanje ima li favorite? Naravno da ima. Kao član Akademije već je glasao, ali imena nam nije otkrio. 
Borisa Lera na crvenom tepihu dočekali smo pitanjem o nominaciji za najbolju glavnu mušku ulogu u TV seriji „Kotlina“. Priznanje mu, kaže, znači već samom činjenicom da dolazi od kolega iz regije, ljudi koji poznaju njegov posao i s kojima se nema priliku često susretati.
„Nagrada je zabava, vidjet ćemo“ , rekao nam je uz osmijeh, naglašavajući da su mu ovakvi događaji vrijedni i zbog prilike da ponovo vidi kolege. A onda smo razgovor odveli malo dalje od nagrada. 
Pitali smo ga postoji li savjet koji je dobio na početku karijere, a koji nikada nije zaboravio. Prisjetio se da je za Bonjour.ba već jednom govorio o tome zašto se ne treba plašiti grešaka, pa nam je ovog puta odlučio otkriti drugi. Kao mladom glumcu, stariji kolega savjetovao mu je da nakon predstave ili snimanja uvijek uredno vrati odjeću onako kako ju je zatekao.
Razlog nije bio samo red, nego poštovanje prema ljudima koji rade iza scene.
„Mi svi zajedno, uključujući ljude iz garderobe i svih sektora, radimo za istu stvar.“
I dvadeset godina kasnije Boris se tog savjeta pridržava. Kaže da svoju odjeću i danas pažljivo složi nakon predstave. Jednostavna navika, ali prilično lijep podsjetnik na to koliko ljudi zapravo stoji iza jedne uloge. 
Za Lamiju Salihović večer Adriatic Film Awards bila je prilika za slavlje i prije nego što je dodjela počela. Kada smo je pitali koliko joj znači nominacija, dobili smo odgovor koji je možda najbolje opisao njeno raspoloženje.
„Za mene ova nominacija znači kao da sam već dobila nagradu. Ja sam svoju nagradu proslavila kada sam bila nominovana.“ 
Za nju je priznanje mnogo više od mogućnosti da kući ponese trofej. Istaknula je koliko joj znači što je imala priliku raditi s ljudima koji su je profesionalno oblikovali, na dva projekta i dva različita lika kroz koje je nastavila graditi vlastiti glumački izraz. Posebno nam je ostala njena rečenica da je tako dobila priliku razvijati se kao glumica „u snu koji nisam ni znala da sanjam“.
A kada smo je pitali za najbolji savjet koji je dobila tokom karijere, vratila se glumačkoj prisutnosti, važnosti trenutka i tome da igra ne smije postati puko analiziranje lika. Za kraj smo imali i jedno malo provokativnije pitanje: koji je njen filmski red flag ?
Odgovorila je bez mnogo razmišljanja. Film u kojem se ništa ne događa, a gluma je tu samo radi glume. Za Lamiju su situacija, sukob, iskrenost i prisutnost glumaca ono što filmskoj priči daje život. 
Izudina Bajrovića ove godine na AFA nismo sreli u ulozi nominovanog glumca, nego prezentera nagrade za najbolju glavnu mušku ulogu na filmu. A kada smo ga pitali kako se osjeća zbog te uloge, iznenadio nas je odgovorom da mu je možda čak i draže što će priznanje uručiti kolegi.
„Osjećam se ljepše nego da sam ja nominiran.“ 
Kako nam je objasnio, svih pet nominovanih glumaca ostvarilo je izuzetne uloge i iskreno se raduje prilici da nekome od njih uruči priznanje. Pokušali smo saznati ima li barem jednog favorita, ali Izudin nije želio izdvojiti nikoga. Za njega su svi bili jednako vrijedni priznanja.
A kada smo ga pitali koju bi nagradu dodao među postojeće AFA kategorije, nije predložio novu glumačku ili filmsku kategoriju. Umjesto toga, nagradu bi dodijelio organizatorima, upravo zbog prilike da se filmski profesionalci iz različitih zemalja ponovo okupe.
Jer, kako nam je rekao, ovakvi susreti imaju posebnu vrijednost za ljude koji se bave istim poslom, bez obzira na sve njegove lijepe i manje lijepe strane. 
S Elmom Tataragić smo se već susreli kroz naš raniji Bonjour.ba intervju, u kojem smo razgovarali o filmu „Majka“ Teone Strugar Mitevske i njenom scenarističkom radu. Ovog puta sreli smo je na AFA crvenom tepihu, gdje je „Majka“ bila među nominovanim ostvarenjima.
Kada smo je pitali koliko joj znači nominacija, odgovor je odvela prema nečemu što se možda rjeđe spominje kada govorimo o filmskim nagradama: samoj prilici da se kolege susretnu. Istaknula je koliko joj znači što filmski autori imaju prostor da se vide, razgovaraju i provedu vrijeme zajedno izvan svojih svakodnevnih profesionalnih obaveza. 
A zatim smo joj postavili pitanje koje je posebno zanimljivo s obzirom na njenu profesiju. Kada bi mogla dodati jednu kategoriju na Adriatic Film Awards, šta bi odabrala?
„Uvijek još jedna kategorija za scenarij za televizijsku seriju.“
Kratak odgovor, ali sasvim konkretan prijedlog za buduća izdanja nagrada, posebno kada znamo koliko regionalna televizijska produkcija posljednjih godina raste. 
Igora Šeregija na crvenom tepihu dočekali smo prije nego što je „Svadba“ osvojila prvo AFA priznanje za izuzetan uspjeh u kino distribuciji. I dok su se ostali gosti pripremali za dodjelu postojećih kategorija, mi smo ga pitali koju bi nagradu on dodao na listu.
Njegov izbor? Najbolji filmski par.
A pobjednike je već imao spremne: Renea Bitorajca i Dragana Bjelogrlića, glumački dvojac iz „Svadbe“. Nakon toga zanimalo nas je ima li neki filmski red flag , nešto što mu smeta čak i kada je riječ o vlastitom filmu. 
Igor je izdvojio trajanje. Kako nam je objasnio, želio je da „Svadba“ traje 90 minuta, ali je konačna verzija završila na otprilike 96.
Dakle, čak i film koji je privukao toliko pažnje i osvojio nagradu za uspjeh u kinima, za vlastitog reditelja ima jednu malu manu: šest minuta više nego što je planirao. 
Od razgovora o nominacijama i budućnosti regionalnog filma do onih spontanih odgovora koje nismo mogli unaprijed isplanirati, ovogodišnji crveni tepih donio nam je još jednu malu kolekciju filmskih priča.
Neke smo sagovornike pitali o njihovim projektima, druge smo vratili omiljenim filmskim likovima, a bilo je prostora i za pitanja koja su na trenutak skrenula razgovor daleko od nagrada.
Sve to između fotografisanja, kratkih pozdrava i odlaska prema ceremoniji.
A ako nas pratite kroz naše festivalske priče, znate da mikrofon rijetko ostaje ugašen dugo. Sljedeći put možda se sretnemo pred nekom novom premijerom. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
