TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 30.4.2024.
U kinu Meeting Point u Sarajevu od 10. do 19. maja održat će se Dani evropskog filma u Bosni i Hercegovini – filmska revija zahvaljujući kojoj će publika imati priliku uživati u 11 najboljih evropskih filmova, uz besplatan ulaz na sve projekcije.
Besplatne ulaznice preuzimaju se sat vremena prije početka projekcije. Filmovi se prikazuju svaku večer u 20 sati, osim u nedjelju, 19. maja, kada su na programu dva filma - u 18 i 20 sati.
Program povodom obilježavanja Dana Evrope u Bosni i Hercegovini, zelenog svjetla za pristupne pregovore BiH sa EU i 20. godišnjice najvećeg proširenja EU, organizuju Evropska unija u Bosni i Hercegovini u saradnji sa kulturnim institutima zemalja članica Evropske unije (EUNIC) i ambasadama zemalja članica Evropske unije u BiH.
Dani evropskog filma počinju u petak, 10. maja u 20 sati, projekcijom romantične komedije „Moja velika noć“ (Mi gran noche, 2015) reditelja Álexa de la Iglesia.
Agencija za zapošljavanje šalje Joséa u industrijsku halu u okolici Madrida da snimi novogodišnji program. Stotine učesnika poput njega tu provode sedmicu i po, zatvoreni i očajni, glumeći da se odlično zabavljaju na dočeku Nove godine. Alphonso je muzička zvijezda spremna na sve da osigura maksimalnu gledanost. Njegovog protivnika Adannea, mladog latinoameričkog pjevača, proganjaju obožavateljke koje žele da ga ucijene. Voditelji se međusobno mrze i takmiče za naklonost producenta. Ono što niko ne zna je da je Alphonsov život u opasnosti.
Film predstavlja Ambasada Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini.
U subotu, 11. maja u 20 sati na programu je komedija „Bosonog na Strništu“ (Po strništi, 2017.) u režiji Jana Svěráka. To je priča o dječaku koji s porodicom napušta Prag tokom Drugog svjetskog rata i seli se u malo selo Slavonice. Tamo upoznaje dalje rođake i prilagođava se novom načinu života.
Film predstavlja Ambasada Republike Češke u Bosni i Hercegovini.
U nedjelju, 12. maja u 20 sati na programu je francuski film „O Joan“ (Á propos de Joan, 2022.), koji predstavljaju Francuska ambasada i Francuski institut u Bosni i Hercegovini. Ova romantična drama donosi priču o Joan Verri, nezavisnoj ženi punoj ljubavi, slobodnog i avanturističkog duha.
Kada joj se prva ljubav bez najave vrati nakon godina odsustva, ona odlučuje da mu ne kaže da imaju zajedničkog sina. Ova laž zbog propusta je za nju prilika da se ponovo osvrne na svoj život - mladost u Irskoj, svoj profesionalni uspjeh, svoje ljubavi i odnos sa sinom. Naizgled ispunjen život, ali koji krije tajnu s kojom će se morati suočiti. Režiju potpisuje Laurent Larivière.
U ponedjeljak, 13. maja u 20 sati na programu je drama „Plavi cvijet” (A blue flower, 2021.), koju predstavlja Veleposlanstvo Hrvatske u Bosni i Hercegovini. Uoči Mirjanine 20. godišnjice rada, kada treba primiti nagradu na proslavi, njeni odnosi s voljenima ilustriraju dijelove njenog života - onaj koji je iza nje, onaj koji trenutno živi i onaj koji tek dolazi. Film u režiji Zrinka Ogreste.
U utorak, 14. maja publika u kinu Meeting Point u 20 sati može pogledati film „Čovjek bez krivice” (Mož brez krivde, 2022.), Ivana Gergoleta koji predstavlja Ambasada Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini. Film donosi priču o ličnoj osveti i iskupljenju, a smještena je u Trstu, gradu na Jadranu, na granici između Italije i Slovenije.
U srijedu, 15. maja u 20 sati na programu je drama „Europa” (2023.), koju predstavljaju Ambasada Republike Austrije i Austrijski kulturni forum u Bosni i Hercegovini. Beate je ambiciozna izvršna direktorica koja radi u EUROPI, tajnovitoj korporaciji koja želi proširiti svoje poslovanje na balkansko područje.
Iako naizgled promovira filantropiju, EUROPA zapravo treba kupiti zemljište od stanovnika udaljene doline u Albaniji. Režiju potpisuje Sudabeh Mortezai.
U četvrtak, 16. maja, u 20 sati publika može pogledati film „Zbornica ” (Das lehrerzimmer, 2023.) koji predstavljaju Njemačka ambasada i Goethe - Institut u Bosni i Hercegovini.
Kada jednog od njenih učenika osumnjiče za krađu, nastavnica Carla Nowak odlučuje da rasvijetli problem. Uhvaćena između vlastitih ideala i školskog sistema, posljedice njenih postupaka prijete da je slome. Film je režirao Ilker Çatak.
U petak, 17. maja u 20 sati na programu je komična drama „Dobro sam” (Io sto bene, 2020.), koji predstavlja Ambasada Italije u Bosni i Hercegovini. Radnja filma prati priču o Antoniju koji je cijeli život proveo daleko od svoje domovine Italije.
Putevi mu se ukrštaju sa Leom, mladom italijanskom umjetnicom koja pokušava da izgradi život u inostranstvu. Sudbine starca i mlade žene se ogledaju jedna u drugoj. Bude se sjećanja iz prošlosti i naposljetku pružaju mirniju budućnost oboma. Reditelj filma je Donato Rotunno.
U subotu, 18. maja u 20 sati na programu je dokumentarni film „Imadovo djetinjstvo” (Imads barndom, 2021.), koji predstavlja Ambasada Švedske u Bosni i Hercegovini. Nakon dvije godine u zarobljeništvu, Imad, njegov mlađi brat Idan i majka Ghazala pušteni su iz logora za izbjeglice u Kurdistanu.
Izlječenje od trauma im ne ide lako, ali čini se da Imadu pada posebno teško. Još nema ni pet godina, a već je proveo više od pola života trpeći teror, zlostavljanje i „obuku“ čiji cilj je bio da ga učini bezosjećajnim. Reditelj ove dokumentarne priče je Zahavi Sanjavi.
Program Dana evropskog filma završava se u nedjelju, 19. maja, kada publika može pogledati dva filma. U 18 sati na programu je film Dénesa Orosza „Ni sa tobom” (Seveled, 2019.). Romantična komedija o Gergu, intelektualcu nalik na Hugha Granta, čija majka boluje od ozbiljne srčane bolesti i ima još samo nekoliko dana života.
Zbog toga je opsjednuta idejom da dobije unuče. Da bi majčinim posljednjim satima dao smisla, Gergo zamoli svoju komšinicu, bivšu striptizetu Saci koja je u petom mjesecu trudnoće, da s njim posjeti majku u bolnici i kaže da nosi njegovo dijete. Film predstavlja Ambasada Mađarske u Bosni i Hercegovini.
U 20 sati na programu je drama „Barbar Otto“ (Otto barbarul, 2020.), koji predstavlja Ambasada Rumunije u Bosni i Hercegovini. Otto, sedamnaestogodišnji panker, uključen je u istragu socijalnih službi o smrti svoje djevojke Laure. Našao se u začaranom krugu kojeg su stvorili njegovi roditelji, nijemi djed i Laurina majka. Fabula je filma u režiji Ruxandra Ghitescu.
Filmovi se prikazuju s titlovima na našem i engleskom jeziku, dok će rumunski film „Barbar Otto“ biti dostupan samo s titlovima na engleskom jeziku. Ulaz je besplatan! Posjetite Dane evropskog filma u kinu Meeting Point u Sarajevu od 10. do 19. maja!
* * *
Foto: PR
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ada Ćeremida
Boris Ler već godinama prelazi između teatra, filma i televizije bez potrebe da ga vežemo za samo jedan tip uloge. Ipak, Mido Zec iz „Kotline“ donio mu je nešto što je, kako kaže, želio još kao dječak: priliku da konačno bude detektiv.
Ako njegovu filmografiju pogledamo kroz naslove poput Quo Vadis, Aida? , Muškarci ne plaču , Pun mjesec , Deset u pola , Nakon ljeta i seriju Znam kako dišeš , jasno je koliko se Boris Ler tokom karijere kretao između vrlo različitih filmskih svjetova.
Paralelno je ostao snažno vezan za teatar. I danas ga publika Kamernog teatra 55 može gledati u predstavama poput Ljubavnice , Ljubičasto i Otac , dok se njegov rad pred kamerom posljednjih godina sve više veže i za novu generaciju domaćih televizijskih produkcija.
Među njima posebno mjesto zauzima „Kotlina“. 
Kriminalističku seriju kreirali su Danis Tanović i Amra Bakšić Čamo, a Ler igra inspektora Midu Zeca. Serija kroz kriminalistički žanr otvara pitanja pripadanja, morala, zagađenja, energetike i društva u kojem njeni likovi žive. U prvoj sezoni njega i Feđu Štukana veliki dio vremena gledali smo zajedno kao Midu i Ediba, druga ih razdvaja i svakom daje prostor da izgradi nove odnose i otvori druge dijelove vlastitog lika.
A upravo su obojica ove godine nominovani za AFA nagradu za najboljeg glavnog glumca u TV seriji, dok je Kotlina među pet nominovanih za najbolju TV seriju. O nominacijama je odlučivalo više od 800 filmskih i televizijskih profesionalaca iz regije, a druga dodjela AFA nagrada održava se od 23. do 25. oktobra u Porto Montenegru.
Za Lera ovo nije prvi put da je njegov rad u Kotlini prepoznat regionalno: za prvu sezonu osvojio je i Srce Sarajeva za najbolju epizodnu mušku ulogu u dramskoj seriji.
Pred ovogodišnju AFA dodjelu razgovarali smo s Borisom o tome koliko se Mido promijenio kroz dvije sezone, šta mu je krimi žanr dao kao glumcu, odnosu koji je izgradio s Feđom Štukanom i tome gdje se domaća televizijska produkcija nalazi danas. 
Za AFA nagradu nominovani ste za najboljeg glavnog glumca u TV seriji za ulogu Mide Zeca u „Kotlini“. Kada ste prvi put dobili lik Mide, jeste li već tada vidjeli prostor da on postane ovako kompleksan ili se taj lik za vas zapravo otvorio tek kroz drugu sezonu?
Ne bih rekao da lik Mide nije bio kompleksan od samog početka, više bih to postavio kroz zadatak koji sam morao obaviti u prvoj, a poslije u drugoj sezoni. Lik se naravno jeste otvorio više u drugoj sezoni, pogotovo “Privanti život”, kroz to je i sam zadatak postao kompleksniji, jer osim slučaja, odnosa sa Edibom, sada sam se morao baviti paralelno i tim segmentom Midinog života. I moram reći da sam uživao u svakoj sekundi snimanja.
Vi ste još na početku „Kotline“ govorili da vam je bila dječačka želja igrati u krimi-seriji koja se snima u Sarajevu. Nekoliko godina kasnije, šta vas je stvarnost tog projekta naučila o žanru što tada niste očekivali?
Da jeste, od kada sam klinac bio uvijek sam obožavao filmove, a pogotovo detektivske trilere. Kao tinejdžer sam sam u svojoj sobi rekreirao neke od omiljenih scena iz filmova koje sam gledao, igrao se i uživao beskrajno. A onda mi se nakon 15 godina karijere otvorila šansa da se i za stavrno “igram” detektiva. Tako da dječački san se ostvario i jako sam sretan i ponosan da sam imao šansu biti dijelom prvog projekta ove vrste kod nas. Stvarnost projekta me naučila, više potvrdila ono što sam znao i očekivao, a to je da su pripreme, a onda i samo snimanje bili jako zabavni i inspirativni.
Za mene kao glumca je uvijek jako važno imati reditelja koji zna šta hoće, a Danis je uvijek upravo to, tako da koliko god da je žanr sam od sebe za mene, za sve nas bio nov i izazovan, uz njegovo vodstvo smo lako i vrlo brzo pronašli zajednički jezik i snimali punom parom, bez velikih prepreka. 
Domaća televizijska produkcija je posljednjih godina počela izgledati dosta ambicioznije nego prije. Osjećate li kao glumac da su se zajedno s produkcijom promijenile i vrste likova koje danas dobijate?
Snimale su se serije kod nas i prije, ali ne na ovom nivou, tako da, da, tačno je to što kažete da televizijska produkcija jeste postala ozbiljnija i počela da prati trendove koji u svijetu postoje već dugo. Ne znam koliko je zaozbiljavanje produkcije uticalo na likove koje dobijam da igram, više bih rekao da tu važniju ulogu igra iskustvo i godine u kojima sada jesam.
Imao sam sreću da sam svoju karijeru gradio postepeno, što u pozorištu, što na filmu i to mi je omogućilo da prođem kroz dosta faza u glumačkom razvoju do sada, dalje ćemo vidjeti kako će se situacija razvijati, iskreno se nadam na bolje, mada trenutno nije takva slika. Opet smo se vratili dosta godina unazad, snimanja su rijetka, jedan ili nijedan film, serija godišnje, ali kako sam optimista po prirodi, nadam da je i ovo faza koja će brzo proći, jer željni smo dobrih projekata, spremni kao zapete puške, a ni ideja ne nedostaje. 
Feđa Štukan je također nominovan za najboljeg glavnog glumca za „Kotlinu“. Kada dva glavna lika nose isti svijet, koliko se dobar dio vlastite izvedbe zapravo gradi kroz partnera preko puta vas?
To je jedan od stubova našeg posla, partnerska igra, saradnja. Bez odnosa nema vas kao lika, mislim tako je i u životu, odnosi nas grade. U prvoj sezoni Feđa i ja smo imali dosta skupa i jako uživali gradeći taj odnos, i baš to je nešto na što sam se jako naslonio pogotovo u prvoj sezoni, gdje sam sve što Mido radi gledao kroz prizmu odnosa između njih dvojice. Druga sezona nas je malo razdvojila, i dala nam šansu da samostalno gradimo druge odnose, u čemu sam uživao naravno, ali isto tako postojala je mala doza tuge što ne dijelimo kadar više, znam da i Feđa isto osjeća iako to nikada ne bi priznao :)). Držim fige da se desi treća sezona koja bi nas ponovo spojila.
AFA nagrade okupljaju film i televiziju iz više zemalja regije, a ove godine „Kotlina“ ima nominacije i za seriju i za više glumačkih kategorija. Šta vam znači da upravo jedna bh. serija ulazi u taj regionalni razgovor kao ravnopravna produkcija, a ne samo kao „domaći uspjeh“?
Znači naravno puno, da se naš trud i talenat prepoznao, cijeni i van “domaćih okvira”. Naš film to odavno radi, a evo sada i serije.
Već je neko vrijeme domaća televizijska produkcija ravnopravna u regiji a i šire. Naše serije se prikazuju u dosta zemalja regije, a dostupne su i na streaming platformama poput HBO i sličnih, već su bile nominirane i osvajale nagrade na sličnim događajima, tako da nije izuzteak ni ova godina na AFA nagradama gdje smo nominirani u svim kategorijama kroz nekoliko projekata, ne samo Kotlina. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
