TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 30.4.2024.
U kinu Meeting Point u Sarajevu od 10. do 19. maja održat će se Dani evropskog filma u Bosni i Hercegovini – filmska revija zahvaljujući kojoj će publika imati priliku uživati u 11 najboljih evropskih filmova, uz besplatan ulaz na sve projekcije.
Besplatne ulaznice preuzimaju se sat vremena prije početka projekcije. Filmovi se prikazuju svaku večer u 20 sati, osim u nedjelju, 19. maja, kada su na programu dva filma - u 18 i 20 sati.
Program povodom obilježavanja Dana Evrope u Bosni i Hercegovini, zelenog svjetla za pristupne pregovore BiH sa EU i 20. godišnjice najvećeg proširenja EU, organizuju Evropska unija u Bosni i Hercegovini u saradnji sa kulturnim institutima zemalja članica Evropske unije (EUNIC) i ambasadama zemalja članica Evropske unije u BiH.
Dani evropskog filma počinju u petak, 10. maja u 20 sati, projekcijom romantične komedije „Moja velika noć“ (Mi gran noche, 2015) reditelja Álexa de la Iglesia.
Agencija za zapošljavanje šalje Joséa u industrijsku halu u okolici Madrida da snimi novogodišnji program. Stotine učesnika poput njega tu provode sedmicu i po, zatvoreni i očajni, glumeći da se odlično zabavljaju na dočeku Nove godine. Alphonso je muzička zvijezda spremna na sve da osigura maksimalnu gledanost. Njegovog protivnika Adannea, mladog latinoameričkog pjevača, proganjaju obožavateljke koje žele da ga ucijene. Voditelji se međusobno mrze i takmiče za naklonost producenta. Ono što niko ne zna je da je Alphonsov život u opasnosti.
Film predstavlja Ambasada Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini.
U subotu, 11. maja u 20 sati na programu je komedija „Bosonog na Strništu“ (Po strništi, 2017.) u režiji Jana Svěráka. To je priča o dječaku koji s porodicom napušta Prag tokom Drugog svjetskog rata i seli se u malo selo Slavonice. Tamo upoznaje dalje rođake i prilagođava se novom načinu života.
Film predstavlja Ambasada Republike Češke u Bosni i Hercegovini.
U nedjelju, 12. maja u 20 sati na programu je francuski film „O Joan“ (Á propos de Joan, 2022.), koji predstavljaju Francuska ambasada i Francuski institut u Bosni i Hercegovini. Ova romantična drama donosi priču o Joan Verri, nezavisnoj ženi punoj ljubavi, slobodnog i avanturističkog duha.
Kada joj se prva ljubav bez najave vrati nakon godina odsustva, ona odlučuje da mu ne kaže da imaju zajedničkog sina. Ova laž zbog propusta je za nju prilika da se ponovo osvrne na svoj život - mladost u Irskoj, svoj profesionalni uspjeh, svoje ljubavi i odnos sa sinom. Naizgled ispunjen život, ali koji krije tajnu s kojom će se morati suočiti. Režiju potpisuje Laurent Larivière.
U ponedjeljak, 13. maja u 20 sati na programu je drama „Plavi cvijet” (A blue flower, 2021.), koju predstavlja Veleposlanstvo Hrvatske u Bosni i Hercegovini. Uoči Mirjanine 20. godišnjice rada, kada treba primiti nagradu na proslavi, njeni odnosi s voljenima ilustriraju dijelove njenog života - onaj koji je iza nje, onaj koji trenutno živi i onaj koji tek dolazi. Film u režiji Zrinka Ogreste.
U utorak, 14. maja publika u kinu Meeting Point u 20 sati može pogledati film „Čovjek bez krivice” (Mož brez krivde, 2022.), Ivana Gergoleta koji predstavlja Ambasada Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini. Film donosi priču o ličnoj osveti i iskupljenju, a smještena je u Trstu, gradu na Jadranu, na granici između Italije i Slovenije.
U srijedu, 15. maja u 20 sati na programu je drama „Europa” (2023.), koju predstavljaju Ambasada Republike Austrije i Austrijski kulturni forum u Bosni i Hercegovini. Beate je ambiciozna izvršna direktorica koja radi u EUROPI, tajnovitoj korporaciji koja želi proširiti svoje poslovanje na balkansko područje.
Iako naizgled promovira filantropiju, EUROPA zapravo treba kupiti zemljište od stanovnika udaljene doline u Albaniji. Režiju potpisuje Sudabeh Mortezai.
U četvrtak, 16. maja, u 20 sati publika može pogledati film „Zbornica ” (Das lehrerzimmer, 2023.) koji predstavljaju Njemačka ambasada i Goethe - Institut u Bosni i Hercegovini.
Kada jednog od njenih učenika osumnjiče za krađu, nastavnica Carla Nowak odlučuje da rasvijetli problem. Uhvaćena između vlastitih ideala i školskog sistema, posljedice njenih postupaka prijete da je slome. Film je režirao Ilker Çatak.
U petak, 17. maja u 20 sati na programu je komična drama „Dobro sam” (Io sto bene, 2020.), koji predstavlja Ambasada Italije u Bosni i Hercegovini. Radnja filma prati priču o Antoniju koji je cijeli život proveo daleko od svoje domovine Italije.
Putevi mu se ukrštaju sa Leom, mladom italijanskom umjetnicom koja pokušava da izgradi život u inostranstvu. Sudbine starca i mlade žene se ogledaju jedna u drugoj. Bude se sjećanja iz prošlosti i naposljetku pružaju mirniju budućnost oboma. Reditelj filma je Donato Rotunno.
U subotu, 18. maja u 20 sati na programu je dokumentarni film „Imadovo djetinjstvo” (Imads barndom, 2021.), koji predstavlja Ambasada Švedske u Bosni i Hercegovini. Nakon dvije godine u zarobljeništvu, Imad, njegov mlađi brat Idan i majka Ghazala pušteni su iz logora za izbjeglice u Kurdistanu.
Izlječenje od trauma im ne ide lako, ali čini se da Imadu pada posebno teško. Još nema ni pet godina, a već je proveo više od pola života trpeći teror, zlostavljanje i „obuku“ čiji cilj je bio da ga učini bezosjećajnim. Reditelj ove dokumentarne priče je Zahavi Sanjavi.
Program Dana evropskog filma završava se u nedjelju, 19. maja, kada publika može pogledati dva filma. U 18 sati na programu je film Dénesa Orosza „Ni sa tobom” (Seveled, 2019.). Romantična komedija o Gergu, intelektualcu nalik na Hugha Granta, čija majka boluje od ozbiljne srčane bolesti i ima još samo nekoliko dana života.
Zbog toga je opsjednuta idejom da dobije unuče. Da bi majčinim posljednjim satima dao smisla, Gergo zamoli svoju komšinicu, bivšu striptizetu Saci koja je u petom mjesecu trudnoće, da s njim posjeti majku u bolnici i kaže da nosi njegovo dijete. Film predstavlja Ambasada Mađarske u Bosni i Hercegovini.
U 20 sati na programu je drama „Barbar Otto“ (Otto barbarul, 2020.), koji predstavlja Ambasada Rumunije u Bosni i Hercegovini. Otto, sedamnaestogodišnji panker, uključen je u istragu socijalnih službi o smrti svoje djevojke Laure. Našao se u začaranom krugu kojeg su stvorili njegovi roditelji, nijemi djed i Laurina majka. Fabula je filma u režiji Ruxandra Ghitescu.
Filmovi se prikazuju s titlovima na našem i engleskom jeziku, dok će rumunski film „Barbar Otto“ biti dostupan samo s titlovima na engleskom jeziku. Ulaz je besplatan! Posjetite Dane evropskog filma u kinu Meeting Point u Sarajevu od 10. do 19. maja!
* * *
Foto: PR
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ada Ćeremida
Elma Tataragić već godinama piše žene koje nisu tu da budu jednostavne, dopadljive ili lako objašnjive. U „Majci“ taj izazov postaje još veći: kako napisati ženu o kojoj gotovo svako već misli da nešto zna?
Ako se pogleda filmografija Elme Tataragić, brzo postaje jasno da scenarij za nju nikada nije samo konstrukcija priče. U njenim filmovima likovi često ulaze u prostor moralnih, političkih i intimnih pitanja koja ne nude jednostavne odgovore.
Kao scenaristica, dramaturginja i jedna od najprepoznatljivijih autorica bh. filma, Tataragić iza sebe ima niz projekata koji su prošli kroz najveće regionalne i evropske festivale, a njena dugogodišnja saradnja s Teonom Strugar Mitevskom već je izgradila vrlo prepoznatljiv autorski rukopis. 
Foto: Monika Andrić za Bonjour.ba
Njihov najnoviji film, „Majka“, režirala je Teona Strugar Mitevska, a scenarij potpisuju Goce Smilevski, Teona Strugar Mitevska i Elma Tataragić. Film je 2025. otvorio program Orizzonti na 82. Venecijanskom filmskom festivalu, a u glavnoj ulozi Majke Tereze gledamo Noomi Rapace.
Umjesto klasične biografije, „Majka“ bira vrlo uzak vremenski okvir iz 1948. godine i nekoliko dana u kojima se Terezina vjera, ambicija i odnos prema drugoj ženi sudaraju u trenutku koji će odrediti njen dalji život. Upravo taj izbor omogućio je autorima da historijsku figuru sklone s pijedestala i pokušaju pronaći osobu ispod svega što je o njoj kasnije izgrađeno.
Za scenarij filma Elma Tataragić, Teona Strugar Mitevska i Goce Smilevski nominovani su za AFA nagradu za najbolji scenarij , pa smo pred ovogodišnju dodjelu s Elmom razgovarali o tome kako se piše žena koju je historija već pretvorila u simbol, zašto feminizam ostaje nit koja povezuje njen rad s Teonom i koliko je za scenaristu važno znati kada nešto što je napisao treba pustiti. 
Foto: IMDb
Za AFA nagradu nominovani ste zajedno s Teonom Strugar Mitevskom i Gocetom Smilevskim za najbolji scenarij za film „Majka“. Kada radite na liku poput Majke Tereze, koju publika već dočekuje sa vrlo jasnom slikom o tome ko je ona, šta je bilo prvo što ste morali zaboraviti o njoj da biste je mogli napisati kao filmski lik?
To je prije svega jedan kompkleksan proces u kojem sam prvo morala saznati sve o Majci Terezi, a onda to sve zaboraviti ili potisnuti. A prva stvar je to da je ona svetica. To je otprilike što i znamo o njoj, ili je barem nešto što je bila skoro pa jedina stvar koju sam ja znala o njoj. Tretirali smo je kao ženu u određenom treutku, sa određenim odgovornostima i sa određenim dilemama. 
Foto: IMDb
Umjesto cijelog života Majke Tereze, odlučili ste se za svega nekoliko dana u kojima se njena ambicija, vjera i odnos prema drugoj ženi odjednom sudaraju. Kada ste shvatili da upravo taj vrlo uzak vremenski okvir može reći više od klasične biografije?
Film kao medij bolje funkcioniše kada je vrijeme zbijeno. Ali kako to uraditi u biografskom filmu? Upravo smo zbog toga odlučili da ne pravimo klasični biografski film već da donesemo priču o njoj kao ženi u prelomnom trenutku njenog života. Zapravo da iz tih 7 dana pokažemo ko je Majka Tereza bez navođenja biografskih činjenica i detalja.
Vi i Teona sarađujete već godinama. Kada pogledate filmove koje ste zajedno radile, vidite li jednu nit koja ih sve povezuje?
Da. Kada pogledam šta smo do sada radile i šta još planiramo, to je sigurno feminizam. I naredni film koji pripremamo je tematski povezan sa feminizmom. Žene su naugnjetavanija skupina ljudskih bića u našoj historiji i još uvijek nismo ravnopravne.
Goce Smilevski se ovom projektu pridružuje kao treći scenaristički glas. Šta je njegov dolazak otvorio u priči što možda vas dvije same ne biste pronašle?
Goce je poznati i značajan makedonski savremeni romanopisac i bavi se biografijama poznatih ličnosti u svom radu. Nama je trebao taj biografski element, istraživački element kao baza za scenarij za ovaj film i to nam je Goce ponudio na odličan i inspirativan način. Pružio je bazu na koju smo se naslonile i radile na ovom scenariju. Filmski scenarista ima potrebu da odmah materijal krati i suzbija jer je film limitiran na mnoge načine pa i vremenom, a pisci nemaju tu potrebu, nemaju taj impuls. 
Foto: IMDb
Dugo ste i unutar Sarajevo Film Festivala gledali kako projekti nastaju, razvijaju se i pronalaze svoj put prema međunarodnoj publici. Kada ste vi na drugoj strani, kao autorica, jeste li strožiji prema vlastitom scenariju upravo zato što znate kako industrija čita i procjenjuje projekte?
Imam tu privilegiju da nosim više šešira i zahvalna sam na tome jer čitam dosta scenarija i gledam dosta filma što smatram da je jako važno za filmskog stvaraoca. Smatram da jesam puno kritičnija prema svom zbog toga ali i po prirodi sam samokritična. Nekada na svoju štetu.
Šta je opasnije kod pisanja historijske figure: previše je poštovati ili previše željeti da je demistificirate?
Mislim da niti jedan od tih ekstrema nije dobar jer vam ne dopušta da se upoznate sa osobom. Nama je najvažnije bilo odgovoriti na pitanje: ko je Majka Tereza kao osoba. Ne kao svetica, već kao osoba u tim vrlo teškim i specifičnim okolnostima. Ako scenarista nije u stanju da se udalji od poštovanja ili demistifikacije, onda se ne može približiti liku, a ako se ne može približiti liku, to neće ni publika moći. Kad se scenarista riješi prevelikog poštovanja ili demistifikacije, onda se liku može posvetiti otvoreno, bez predrasuda, bez unaprijed zacrtanih ideja kao u svakom drugom procesu razvijanja lika. 
AFA je od samog početka među svojim kategorijama imala i nagradu za najbolji scenarij. Koliko vam je važno da se u ovakvom regionalnom formatu govori upravo o scenaristima koji često ostanu iza filma koji publika kasnije veže prvenstveno za reditelja i glumce?
Prije svega, scenarij je važna katergorija na svim važnim dodjelama od Američke akademije (Oskara), do nagrada Evropske filmske akademije i AFA je od samoga početka to naravno prepoznala kao profesionalna institucija. Činjenica je da scenarista često ostaje nevidljiv nakon što se film snimi, ali mi svi znamo koliko je scenarista važan u procesu stvaranja filma. Meni lično ne smeta što je to tako. Meni je važno da se film snimi i da dođe do publike, a svi znamo da je "u početku bijaše riječ". 
Foto: IMDb
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
