TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 15.3.2021.
Dovoljan je tek jedan pogled na interijer Kinderhausa, edukativnog centra na njemačkom jeziku, koji se nalazi u potkrovlju Kutcha Concept Store (Skenderija 15), da uvidite da je riječ o nešto drugačijem konceptu za odgoj i rast djece.
Educiran i strastven tim sastavljen od pet dama svoju strast prema zdravom načinu života, brizi o okolini i privatanju različitost prenose na djecu, potičući ih da razvijaju osobni potencijal te uče njemački jezik. U razgovoru sa Šejlom, Ajlom, Anjom, Fetijom i Asjom saznale smo kako je nastao Kinderhaus i što ga čini posebnim.
***
Tko čini vaš tim?
Šejla Gljiva u ulozi vodstva odgajateljskog odjela. Ako za nekoga možemo reći da je rođen za rad sa djecom, to je definitivno Šejla. Šejla kao germanista donosi dugogodišnje iskustvo u radu sa djecom predškolskog uzrasta i nizom obuka u Montessori tehnikama rada, ali prije svega sveopću požrtvovanost da svaki dan djeci, ali i njenim kolegicama, izmami osmijeh na lice.
Ajla Eminović u ulozi nastavnice engleskog jezika. Profesionalnost, tačnost i strast prema jezicima i umjetnosti ukratko opisuju ovu dvostruku magistranticu anglistike i historije umjetnosti, ali ono što nas oduševljava je Ajlin nježni, ali precizni pristup u nastavi engleskog jezika i ogromna kreativnost i vrhunske likovne vještine u radu sa djecom u našem “Art Corner”-u.
Anja Čurković u ulozi malo drugačijeg nastavnika tjelesnog. Anja svoj doprinos našem radu kao odgojno-edukativnom udruženju daje na inovativan način, tako što našim mališanima kroz igru prenosi drevne vještine yoga asana, tehnika disanja i meditacije koje sama proučava i praktikuje preko deset godina, sakupljajući iskustva i znanje u radionicama, obukama i ašramima diljem Evrope.
Fetija Bahtijarević u ulozi šefa kuhinje. Fetija u ovu mladu ekipu donosi dugogodišnje iskustvo u radu u različitim renomiranim lokalnim, ali i internacionalnim kuhinjama i potrebnu dozu tradicije i zrelosti. Izazov da svoje tradicionalno znanje prilagodi našim modernim zahtjevima za zdravom, ali i ukusnom hranom iz sedmice u sedmicu rješava jelovnicima za koje smatramo da će nas razmaziti koliko su vrhunski.
Asja Salkić u ulozi glavnog odgovornog lica udruženja - direktorica. Asja je oličenje uspješne simbioze najboljih vrlina sa domaćeg podneblja i njemačkog govornog područja. Bez nje, njene stručnosti i dugogodišnjeg iskustva kao nastavnika, ali i njenog poduzetničkog duha i beskrajne snage motivacije, ništa od ovoga ne bi bilo moguće.
S lijeva na desno: Ajla Eminović, Anja Čurković, Šejla Gljiva i Asja Salkić
Koja je glavna filozofija vašeg rada i čime se vodite pri osmišljavanju programa za najmlađe?
Kinderhaus je kao što i sam naziv nagovještava dječja kuća. Naša ideja je bila stvoriti jedno posebno, radosno i ugodno mjesto za odrastanje. Obzirom da našu ekipu čine mladi inovativni ljudi sa pozadinom u radu u odgojno-obrazovnom sistemu, za kojeg svi smatramo da ima prostora za unapređenje, naša misao vodilja je od samog početka bila ponuditi nova, alternativna i kreativna rješenja za rad sa djecom u najranijim razvojnim periodima.
Oslanjajući se na Montessori tehnike za sticanje novih vještina, kako motoričkih i mentalnih, tako i jezičnih jer se u Kinderhaus-u koristimo njemačkim jezikom, a dodatno učimo i engleski, u naš program uvrštavamo i najnovije trendove u odgoju i obrazovanju djece. Naše težište je prije svega dječja radost i nesmetan razvoj kojeg podržavamo i usmjeravamo kombinujući konstantan rad na izgradnji dječjih potencijala sa ogromnom ljubavlju prema djeci.
Kako biste Kinderhaus opisali u tri riječi?
Zdravlje, kreativnost, radost!
Što je ono što Kinderhaus izdvaja u odnosu na slična mjesta u gradu?
Kinderhaus izdvaja mnogo toga, počevši od samog prostora otvorenog koncepta koji je pomno planiran do svih detalja, kako bismo stvorili ugodnu, opuštajuću i sigurnu atmosferu za djecu, do našeg programa koji nudi inovativne tehnike rada poput Montessori principa kruga kao najboljeg načina grupne interakcije uz usvajanje novog znanja, joge i meditacije, časova engleskog jezika i kreativnih radionica iz oblasti umjetnosti, znanosti, kuhanja itd., i naše zdrave kuhinje na koju smo iznimno ponosni.
Činjenice da imamo generacijski mješovite grupe i da naša djeca sudjeluju u svakodnevnim logističkim aktivnostima kao što su postavljanje stola za ručak, pospremanje, pripremanje prostora za spavanje, briga o biljkama, doprinosi razvoju samostalnost i solidarnosti kod djece.
Djeca u generacijski mješovitim grupama u kasnijem razvoju pokazuju više akademske vještine, imaju jače samopouzdanje, bolje razvijene socijalne vještine te bolji odnos prema prijateljima u centru, a kasnije i školi. Grupe u kojima djeca brinu jedni za druge, uče jedni od drugih, te uče jedni druge jačati dječju svijest, jer svako dijete doprinosi grupi na jedinstven način.
Također smo ponosni na našu kolekciju pametnih materijala za igranje i učenje koju djeca jako vole, a pri tome su i estetski jako ugodni za oko.
Koje vrijednosti djeca usvajaju u Kinderhaus?
Zdrav način života
Od ishrane, tjelovježbe, boravka vani, igre, meditacije, sve u Kinderhaus-u je usmjereno na što zdraviji fizički i mentalni razvoj djeteta.
Briga o okolini
Djecu učimo da brinu o prostoru u kojem borave, ali prije svega i o živim bićima koja obitavaju sa njima kao što su biljke, životinje i drugari :)
Prihvatanje različitosti
Mi u Kinderhaus-u slavimo sve što nas čini individualnim i učimo djecu da nismo svi isti i da je upravo u tome ljepota i raskoš našeg postojanja te da prihvatamo ljude onakve kakvi jesu.
Samostalnost
Samostalnost za nas nosi veliku bitnost u odgoju, kroz sve svakodnevne aktivnosti djecu podstičemo na što veću samostalnost.
Stariji pomažu mlađima
Odlučili smo se za generacijski raznolik koncept rada, što djeci daje priliku da uče jedni od drugih. Mlađi imaju podršku u starijima, a stariji uče preuzeti odgovornost za druge.
Čime ste se vodili pri uređenju centra?
Vodili smo se prije svega time da stvorimo lijep i ugodan prostor u kojem će se i djeca i odrasli osjećati slobodno, sigurno i opušteno.
Imamo prirodno okruženje ispunjeno lijepim dnevnim svjetlom, živim biljkama, koje pročišćavaju zrak u prostoru i drvenim namještajem i konstrukcijama.
Sve to u preglednom i prostranom prostoru otvorenog koncepta, nježnih boja i prirodnih materijala u kojem vlada domaća atmosfera i gdje se osjeti i miris domaćeg jela.
U biti bio nam je cilj upravo stvoriti Kinderhaus, drugi dom za djecu, prostor koji podsjeća na pravu dječju sobu, dnevni boravak, trpezariju i kuhinju kao što ih možemo zateći i u uobičajenim domovima, naravno sa dozom estetike koja je nama svojstvena, a naslanja se na estetiku skandinavskih stilova življenja i uređenja prostora koji uključuju principe poput minimalizma, neutralnih boja, jasnih crta, prostranosti i urednosti.
Najzanimljivija anegdota iz centra?
Djeca su izvrsni komičari, koliko svjesno utoliko više i nesvjesno. Svakodnevno imamo duhovitih izjava i situacija sa mališanima, ali da biste većinu mogli zaista cijeniti, trebate, kako se kaže, biti tu. :) Ali evo jednu ćemo Vam otkriti. :)
Učiteljica u krugu dok obrađujemo temu zanimanja i poslovi:
Gdje želiš raditi kad porasteš?
Dijete: Na poslu!
***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Eldin Hasanagić
TEKST: Bonjour.ba
Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?
Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.
Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.
Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.
Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.
Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?
Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane.
Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.
Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.
Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?
Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.
Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?
Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.
Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.
Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?
Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.
Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.
Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva.
Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.
Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…
Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?
Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.
Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.
Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.
Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.
Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.
Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
