TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 15.3.2021.
Dovoljan je tek jedan pogled na interijer Kinderhausa, edukativnog centra na njemačkom jeziku, koji se nalazi u potkrovlju Kutcha Concept Store (Skenderija 15), da uvidite da je riječ o nešto drugačijem konceptu za odgoj i rast djece.
Educiran i strastven tim sastavljen od pet dama svoju strast prema zdravom načinu života, brizi o okolini i privatanju različitost prenose na djecu, potičući ih da razvijaju osobni potencijal te uče njemački jezik. U razgovoru sa Šejlom, Ajlom, Anjom, Fetijom i Asjom saznale smo kako je nastao Kinderhaus i što ga čini posebnim.
***
Tko čini vaš tim?
Šejla Gljiva u ulozi vodstva odgajateljskog odjela. Ako za nekoga možemo reći da je rođen za rad sa djecom, to je definitivno Šejla. Šejla kao germanista donosi dugogodišnje iskustvo u radu sa djecom predškolskog uzrasta i nizom obuka u Montessori tehnikama rada, ali prije svega sveopću požrtvovanost da svaki dan djeci, ali i njenim kolegicama, izmami osmijeh na lice.
Ajla Eminović u ulozi nastavnice engleskog jezika. Profesionalnost, tačnost i strast prema jezicima i umjetnosti ukratko opisuju ovu dvostruku magistranticu anglistike i historije umjetnosti, ali ono što nas oduševljava je Ajlin nježni, ali precizni pristup u nastavi engleskog jezika i ogromna kreativnost i vrhunske likovne vještine u radu sa djecom u našem “Art Corner”-u.
Anja Čurković u ulozi malo drugačijeg nastavnika tjelesnog. Anja svoj doprinos našem radu kao odgojno-edukativnom udruženju daje na inovativan način, tako što našim mališanima kroz igru prenosi drevne vještine yoga asana, tehnika disanja i meditacije koje sama proučava i praktikuje preko deset godina, sakupljajući iskustva i znanje u radionicama, obukama i ašramima diljem Evrope.
Fetija Bahtijarević u ulozi šefa kuhinje. Fetija u ovu mladu ekipu donosi dugogodišnje iskustvo u radu u različitim renomiranim lokalnim, ali i internacionalnim kuhinjama i potrebnu dozu tradicije i zrelosti. Izazov da svoje tradicionalno znanje prilagodi našim modernim zahtjevima za zdravom, ali i ukusnom hranom iz sedmice u sedmicu rješava jelovnicima za koje smatramo da će nas razmaziti koliko su vrhunski.
Asja Salkić u ulozi glavnog odgovornog lica udruženja - direktorica. Asja je oličenje uspješne simbioze najboljih vrlina sa domaćeg podneblja i njemačkog govornog područja. Bez nje, njene stručnosti i dugogodišnjeg iskustva kao nastavnika, ali i njenog poduzetničkog duha i beskrajne snage motivacije, ništa od ovoga ne bi bilo moguće.
S lijeva na desno: Ajla Eminović, Anja Čurković, Šejla Gljiva i Asja Salkić
Koja je glavna filozofija vašeg rada i čime se vodite pri osmišljavanju programa za najmlađe?
Kinderhaus je kao što i sam naziv nagovještava dječja kuća. Naša ideja je bila stvoriti jedno posebno, radosno i ugodno mjesto za odrastanje. Obzirom da našu ekipu čine mladi inovativni ljudi sa pozadinom u radu u odgojno-obrazovnom sistemu, za kojeg svi smatramo da ima prostora za unapređenje, naša misao vodilja je od samog početka bila ponuditi nova, alternativna i kreativna rješenja za rad sa djecom u najranijim razvojnim periodima.
Oslanjajući se na Montessori tehnike za sticanje novih vještina, kako motoričkih i mentalnih, tako i jezičnih jer se u Kinderhaus-u koristimo njemačkim jezikom, a dodatno učimo i engleski, u naš program uvrštavamo i najnovije trendove u odgoju i obrazovanju djece. Naše težište je prije svega dječja radost i nesmetan razvoj kojeg podržavamo i usmjeravamo kombinujući konstantan rad na izgradnji dječjih potencijala sa ogromnom ljubavlju prema djeci.
Kako biste Kinderhaus opisali u tri riječi?
Zdravlje, kreativnost, radost!
Što je ono što Kinderhaus izdvaja u odnosu na slična mjesta u gradu?
Kinderhaus izdvaja mnogo toga, počevši od samog prostora otvorenog koncepta koji je pomno planiran do svih detalja, kako bismo stvorili ugodnu, opuštajuću i sigurnu atmosferu za djecu, do našeg programa koji nudi inovativne tehnike rada poput Montessori principa kruga kao najboljeg načina grupne interakcije uz usvajanje novog znanja, joge i meditacije, časova engleskog jezika i kreativnih radionica iz oblasti umjetnosti, znanosti, kuhanja itd., i naše zdrave kuhinje na koju smo iznimno ponosni.
Činjenice da imamo generacijski mješovite grupe i da naša djeca sudjeluju u svakodnevnim logističkim aktivnostima kao što su postavljanje stola za ručak, pospremanje, pripremanje prostora za spavanje, briga o biljkama, doprinosi razvoju samostalnost i solidarnosti kod djece.
Djeca u generacijski mješovitim grupama u kasnijem razvoju pokazuju više akademske vještine, imaju jače samopouzdanje, bolje razvijene socijalne vještine te bolji odnos prema prijateljima u centru, a kasnije i školi. Grupe u kojima djeca brinu jedni za druge, uče jedni od drugih, te uče jedni druge jačati dječju svijest, jer svako dijete doprinosi grupi na jedinstven način.
Također smo ponosni na našu kolekciju pametnih materijala za igranje i učenje koju djeca jako vole, a pri tome su i estetski jako ugodni za oko.
Koje vrijednosti djeca usvajaju u Kinderhaus?
Zdrav način života
Od ishrane, tjelovježbe, boravka vani, igre, meditacije, sve u Kinderhaus-u je usmjereno na što zdraviji fizički i mentalni razvoj djeteta.
Briga o okolini
Djecu učimo da brinu o prostoru u kojem borave, ali prije svega i o živim bićima koja obitavaju sa njima kao što su biljke, životinje i drugari :)
Prihvatanje različitosti
Mi u Kinderhaus-u slavimo sve što nas čini individualnim i učimo djecu da nismo svi isti i da je upravo u tome ljepota i raskoš našeg postojanja te da prihvatamo ljude onakve kakvi jesu.
Samostalnost
Samostalnost za nas nosi veliku bitnost u odgoju, kroz sve svakodnevne aktivnosti djecu podstičemo na što veću samostalnost.
Stariji pomažu mlađima
Odlučili smo se za generacijski raznolik koncept rada, što djeci daje priliku da uče jedni od drugih. Mlađi imaju podršku u starijima, a stariji uče preuzeti odgovornost za druge.
Čime ste se vodili pri uređenju centra?
Vodili smo se prije svega time da stvorimo lijep i ugodan prostor u kojem će se i djeca i odrasli osjećati slobodno, sigurno i opušteno.
Imamo prirodno okruženje ispunjeno lijepim dnevnim svjetlom, živim biljkama, koje pročišćavaju zrak u prostoru i drvenim namještajem i konstrukcijama.
Sve to u preglednom i prostranom prostoru otvorenog koncepta, nježnih boja i prirodnih materijala u kojem vlada domaća atmosfera i gdje se osjeti i miris domaćeg jela.
U biti bio nam je cilj upravo stvoriti Kinderhaus, drugi dom za djecu, prostor koji podsjeća na pravu dječju sobu, dnevni boravak, trpezariju i kuhinju kao što ih možemo zateći i u uobičajenim domovima, naravno sa dozom estetike koja je nama svojstvena, a naslanja se na estetiku skandinavskih stilova življenja i uređenja prostora koji uključuju principe poput minimalizma, neutralnih boja, jasnih crta, prostranosti i urednosti.
Najzanimljivija anegdota iz centra?
Djeca su izvrsni komičari, koliko svjesno utoliko više i nesvjesno. Svakodnevno imamo duhovitih izjava i situacija sa mališanima, ali da biste većinu mogli zaista cijeniti, trebate, kako se kaže, biti tu. :) Ali evo jednu ćemo Vam otkriti. :)
Učiteljica u krugu dok obrađujemo temu zanimanja i poslovi:
Gdje želiš raditi kad porasteš?
Dijete: Na poslu!
***
Razgovarala: Dijana Ćavar
Foto: Eldin Hasanagić
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Sunčani dani su pred nama, a s njima dolazi i jedno važno pitanje koje mnogi roditelji sve češće postavljaju, a to je trebaju li djeca zaista nositi sunčane naočale?
Upravo zato smo u našoj rubrici Mame rulz, koja okuplja savjete, priče i podršku za roditelje, odlučili otvoriti ovu temu s osobom koja o njoj zna najviše.
Razgovarali smo s doktoricom Ajlom Pidro Mioković, specijalisticom oftalmologije i optometrije, magistricom menadžmenta u zdravstvu i mamom koja na vrlo posvećen način povezuje stručnost i roditeljsko razumijevanje.
Ajla već godinama educira roditelje kroz Instagram, gdje dijeli praktične savjete o zdravlju dječijih očiju, odgovara na pitanja i gradi zajednicu povjerenja. Zajedno sa sestrom Aidom Pidro Gadžo, objavila je i e-knjigu “Kako sačuvati vid djeteta u digitalnom dobu”, koja kroz primjere, istraživanja i smjernice pruža roditeljima alate za brigu o vidu njihove djece u svijetu ekrana.
Zato smo joj postavili upravo ona pitanja koja najviše zbunjuju roditelje: kada treba obaviti prvi pregled, koje naočale zaista štite, šta je “lijeno oko” i koje su to zablude koje mogu ostaviti trajne posljedice na dječiji vid.
Da li djeca zaista trebaju sunčane naočale?
„Apsolutno, da“, jasno kaže Ajla na pitanje trebaju li djeca nositi sunčane naočale.
Ajla: „Dječije oči su osjetljivije na sunčevu svjetlost nego oči odraslih, a UV zrake mogu s vremenom oštetiti strukture oka. Kao što kožu štitimo kremom, tako bismo i oči trebali štititi kvalitetnim sunčanim naočalama. Nisu to samo modni detalji – to je zaštita koja će umanjiti dugoročni kumulativni efekat UV na oko.“
Šta znači kada dječije oči upijaju više UV zraka?
Ajla: „Sočivo u oku djeteta je prozirnije i još nema onu prirodnu UV barijeru koju razvijamo s godinama. To znači da više štetnih zraka dolazi do dubine oka/retine, što povećava rizik od oštećenja u budućnosti. Ovo ne znači da dijete mora biti cijeli dan sa sunčanim naočalama... ali ako moramo da znamo kako ih zaštititi.“
Oprez: “igračke” naočale mogu nanijeti više štete
Ajla: „Zatamnjeno staklo širi zjenicu, a ako nema UV filter, onda još više UV zraka ulazi u oko. Uvijek savjetujem roditeljima da provjere oznaku 100% UV (ili UV400) zaštite i da naočale kupuju na provjerenim mjestima.“
Kada dijete treba prvi pregled?
Ajla: „Ako nema ranih problema ili porodične historije, prvi pregled bi trebalo napraviti oko 3. – 4. godine. Ali ako nešto primijetimo ranije – bježanje oka, jako suzenje, izbjegavanje gledanja u daljinu – treba reagovati odmah.“
Da li su svijetle oči zaista osjetljivije?
Ajla: „Da. Svijetle oči – plave, sive, zelene – imaju manje pigmenta koji prirodno štiti od svjetla, pa su osjetljivije. Takva djeca često žmirkaju na suncu. Kada im jednom ponudite sunčane naočale, često će ih tražiti sami, jer im gode.“
Lijeno oko se ne vidi, ali ostavlja posljedice
Ajla: „Dijete gleda normalno, ali jedno oko ne razvija dobar vid jer mozak ‘preferira’ drugo. Najčešće se ne vidi golim okom. Zato je važan sistematski pregled – jer mi to otkrijemo mjerenjima koja se ne mogu uočiti kod kuće.“
Najveći mit? Da naočale kvare vid
Ajla: „‘Neće nositi naočale da mu se oči ne ulijene’ – to je zabluda. Naočale ne kvare vid – one ga popravljaju. Bez njih, mozak ne dobija jasnu sliku i to može ostaviti posljedice, ne samo na vid nego i na uspjeh u školi ili socijalne interakcije.“
Postoji rok: do kada mozak “uči gledati”?
Ajla: „Vid se razvija do otprilike 7. godine života. Nakon toga, mozak više ne ‘uči’ gledati na isti način. Ako čekamo predugo, može biti kasno da ispravimo određene probleme poput ambliopije. Zato je ključan pregled do 4. godine života.“
Zlatno pravilo za svakodnevnu zaštitu vida
Ajla: „Boravak na dnevnom svjetlu i igra napolju – svakog dana, barem sat-dva. Ograničiti vrijeme pred ekranima, posebno u ranim godinama. Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta, gledati 20 sekundi u nešto udaljeno 6 metara. Te imati što bolje osvjetljenje kod rada na blizu!“
Kroz ovaj razgovor, doktorica Ajla Pidro nam je pokazala da se zdravlje dječijih očiju čuva svakodnevnim navikama, redovnim pregledima i znanjem. Nema mjesta čekanju. Nema mjesta mitovima.
Kako smo naučili: vid se razvija samo do određene dobi, sunčane naočale nisu dekoracija i “malo bježanje oka” nije uvijek bezazleno.
Zato je pravo vrijeme da postavimo pitanja, potražimo odgovore i napravimo male promjene koje će donijeti veliku razliku danas.
Ako želite više praktičnih savjeta o očuvanju vida, redovno ih možete pronaći na Instagram profilu doktorice Ajle, koji svakodnevno okuplja roditelje željne znanja i konkretne podrške.
Foto: @dr_ajla
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
