TEKST: Adelisa Mašić
DATUM OBJAVE: 10.5.2026.
Postoji trenutak u kojem gotovo svaka žena shvati da majčinstvo ne dolazi sa sigurnim odgovorima.
Bez obzira na broj pročitanih knjiga, savjeta koje čuje ili iskustava drugih mama, onaj prvi susret sa stvarnim emocijama, brigama, umorom i ljubavlju često izgleda potpuno drugačije od svega što je zamišljala.
U vremenu u kojem društvene mreže često serviraju savršeno uređene trenutke, usklađene outfite i nasmijane porodične kadrove, lako je povjerovati da i majčinstvo mora izgledati besprijekorno.
Ipak, stvarnost je mnogo nježnija, haotičnija, emotivnija i upravo zbog toga stvarnija…
Majčin dan često slavi nježnost, snagu i ljubav majki, ali možda je upravo ovo prilika da se govori i o svim nesigurnostima, umoru i pitanjima koja dolaze uz taj put, a o kojima se mnogo rjeđe priča naglas.
Zato smo nekoliko mama pitali jedno važno pitanje: Koji savjet bi voljela da si čula na samom početku svog majčinskog puta, a koji danas može ohrabriti i osnažiti druge mame?
Njihovi odgovori nisu savršene formule. Više su podsjetnik da je u redu osjećati se umorno, nesigurno, preplavljeno emocijama i da nijedna mama ne mora nositi teret savršenstva da bi bila dovoljna svom djetetu.
Kada shvatiš da dijete ne treba savršenu mamu
Lana Lekić, profesorica, doktorica i certificirana instruktorica masaže beba i djece, kaže da bi voljela da joj je neko na samom početku rekao kako ne mora biti savršena da bi bila dobra mama.
Podijelila je s nama da je majčinstvo mnogo više od idealnih trenutaka koje često viđamo izvana. To su neprospavane noći, emocije koje nekad preplave, stalna briga i ljubav koju je teško opisati riječima.
Posebno ističe koliko je važno da mame vjeruju sebi više i da ne zaborave sebe usput, jer kako kaže, ‘sretna i mirna mama je najveći poklon koji dijete može imati’.
Lanin odgovor podsjeća na nešto što se često zaboravlja, a to je da se dobra mama ne mjeri količinom savršenih trenutaka, nego prisutnošću, toplinom i sigurnošću koju dijete osjeća uz nju.
Djeca neće pamtiti savršeno složenu kuću
Fotografkinja Maja Topčagić smatra da mame danas nose ogroman pritisak da sve mora izgledati besprijekorno, od dnevne rutine do savršeno sređenog doma.
Kaže da bi voljela da joj je neko ranije rekao kako sitnice poput savršeno usklađenih outfita, rasporeda spavanja ili nepospremljenog suđa zapravo nisu ono što je najvažnije.
Maja posebno naglašava da neuredna kuća često znači da se u njoj živjelo, igralo i smijalo. Razbacane igračke znače provedeno vrijeme s djecom, a šolja kafe koja je ostala na stolu podsjetnik je da je mama uspjela uhvatiti makar kratki trenutak za sebe.
Kako nam je rekla, djeca neće pamtiti savršeno složene police i oprano suđe, nego zagrljaje, osjećaj sigurnosti i ljubav koju su imala kod kuće.
Ti najbolje poznaješ svoju bebu
Naida Kadić Klico, ekonomistica i influenserica, otvorila je temu s kojom će se vjerovatno poistovjetiti mnoge mame, a to je osjećaj preplavljenosti tuđim savjetima.
Ističe da bi voljela da je ranije naučila utišati glasove sa strane i više vjerovati svom osjećaju. Iako savjeti često dolaze iz dobre namjere, njihova količina zna stvoriti dodatni pritisak i nesigurnost.
Naida kaže da s vremenom shvatiš kako si upravo ti osoba koja najbolje poznaje svoju bebu. Ti primijetiš svaku promjenu, razumiješ njene potrebe i osjetiš kada nešto nije u redu, čak i ako to ne znaš objasniti riječima.
Posebno je naglasila koliko je važno da majke ne sumnjaju u sebe toliko često, jer su ljubav, briga i prisutnost već dovoljan dokaz da rade mnogo bolje nego što misle.
‘Majčinstvo nije savršeno, ali je upravo u toj stvarnosti njegova najveća ljepota’, podijelila je s nama.
Mir koji dolazi kroz znanje i povjerenje u sebe
Magdalina Janković, magistra farmacije i certificirani savjetnik za dojenje i ishranu beba i djece, smatra da bi joj početak majčinstva bio mnogo mirniji da je više vjerovala sebi i svom tijelu.
Podijelila je kako bi danas svakoj mami preporučila edukacije koje, osim znanja o njezi i potrebama bebe, donose i osjećaj sigurnosti i mira koji je neprocjenjiv u prvim mjesecima majčinstva.
Ističe da je važno pratiti potrebe vlastite bebe bez stalnog straha da će se napraviti greška, jer upravo povjerenje u sebe često postane jedan od najvažnijih oslonaca svake majke.
Možda je upravo to zajednička nit svih ovih odgovora. Nijedna mama ne traži savršenstvo. Traži malo više mira, razumijevanja, podrške i podsjetnik da već radi mnogo bolje nego što misli.
I možda je baš to savjet koji bi trebalo češće ponavljati ženama na početku majčinstva: ne morate sve znati odmah, ne morate sve držati pod kontrolom i ne morate biti savršene da biste bile dovoljno dobre svojim mališanima.
Foto: Privatna arhiva
Naslovna fotografija: @alexandrabring
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Bonjour.ba/PR
Radoznalost je vjerovatno najprirodniji ulaz u nauku, a djeci ponekad treba samo prostor u kojem je mogu pratiti dovoljno daleko. Evropska noć istraživača 25. septembra donosi eksperimente, radionice i susrete s istraživačima u 13 bh. gradova.
U školskom rasporedu nauka dolazi pod različitim imenima. Jednom je fizika, drugi put biologija ili hemija, a mnogo prije toga priroda i društvo. Dječija radoznalost, srećom, ne poznaje takve podjele.
Pitanje zašto nebo mijenja boju lako završi razgovorom o svjetlosti, jedno „kako avion ostaje u zraku?“ otvori fiziku, a fascinacija dinosaurima, ljudskim tijelom ili svemirom vrlo brzo preraste u sate istraživanja. Djeca često dođu do nauke mnogo prije nego što znaju kojoj disciplini pripada ono što ih zanima.
Tu vrijedi sačuvati njihovu potrebu da pitaju. Ne zato što svako dijete treba odgajati kao budućeg naučnika, već zato što su radoznalost, sposobnost povezivanja informacija i navika da se odgovor provjeri neke od najvrjednijih vještina koje mogu ponijeti dalje, bez obzira na to čime će se jednog dana baviti.
Škola im daje pojmove i temelje, ali susret sa stvarnim eksperimentom, istraživačem ili problemom koji se pokušava riješiti može učiniti nešto drugo: pokazati im kako znanje izgleda kada izađe iz udžbenika.
Zato nam je Evropska noć istraživača jedan od zanimljivijih septembarskih planova za roditelje i djecu. 25. septembra više od 80 aktivnosti stiže u 13 gradova širom Bosne i Hercegovine, kroz eksperimente, radionice, demonstracije i razgovore s ljudima koji se istraživanjem zaista bave.
Evropska noć istraživača ove godine u Bosni i Hercegovini obilježava svoju 13. godišnjicu, dok se paralelno odvija u 25 evropskih zemalja i više od 400 gradova širom kontinenta. Tokom prethodnih izdanja okupila je hiljade djece i mladih, škole, nastavnike, studente, istraživače, univerzitete, organizacije i porodice.
Vrijednost takvog formata najlakše se vidi u neposrednom iskustvu. Jedno je pročitati kako nešto funkcionira, a sasvim drugo gledati proces, pokušati ga ponoviti i imati osobu kojoj odmah možete postaviti sljedeće pitanje.
Događaj je upravo tako i zamišljen, kao prostor u kojem znanje cirkuliše između istraživača, učenika, studenata, profesionalaca, institucija i građana. Nauka se iz laboratorija i akademskih prostora seli među ljude, tamo gdje pitanje može nastati sasvim spontano.
Program će se 25. septembra održavati u Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Goraždu, Jajcu, Konjicu, Mostaru, Neumu, Sarajevu, Travniku, Trebinju, Tuzli i Zenici.
Jedan od centralnih dijelova programa je Naukatorium, Sajam nauke i inovacija, zamišljen kao susret javnosti s istraživanjem iz prve ruke.
Otvoreni poziv namijenjen je osnovnim i srednjim školama, fakultetima, istraživačkim institutima, kompanijama, startupima, nevladinim organizacijama i javnim ustanovama iz svih 13 gradova, koji svoj rad mogu predstaviti kroz štand, radionicu ili oba formata. Prijave se podnose putem forme na zvaničnoj stranici događaja.
Za dijete takav prostor ima jednu veliku prednost: ne mora unaprijed znati šta ga zanima.
Može ga zaustaviti eksperiment koji ne razumije, demonstracija koju želi ponoviti ili tema za koju do tog trenutka nije znalo da postoji. Neko će imati dvadeset pitanja, neko će samo pažljivo gledati, a neko će tek na posljednjem štandu pronaći ono zbog čega želi ostati duže.
Sve su to sasvim dobri počeci.
Stariji učenici ove godine mogu otići korak dalje kroz ScienceFormers, takmičenje namijenjeno srednjoškolskim timovima.
Timovi od po tri učenika ili učenice, uz podršku jednog mentora ili mentorice, pozvani su da istraže naučni odgovor na stvaran problem iz svoje zajednice. Teme obuhvataju klimatske promjene i biodiverzitet, vještačku inteligenciju, obrazovanje i gradove budućnosti, a najbolji projekti bit će predstavljeni i nagrađeni tokom Evropske noći istraživača.
Za tinejdžere koji tek počinju ozbiljnije razmišljati o vlastitim interesovanjima ovo otvara drugačiji odnos prema znanju. Problem iz grada, škole ili svakodnevice postaje nešto što se može precizno postaviti, istražiti i pokušati riješiti.
Djeca ne moraju doći s jasnim interesovanjem za fiziku, biologiju, tehnologiju ili neku buduću naučnu karijeru. Dovoljno je da postoji tema zbog koje žele pitati još jednom.
Vrijednost ovakvih susreta upravo je u tome što ostavljaju prostor za istraživanje bez obaveze da se interesovanje odmah pretvori u veliku odluku. Pitanje, pokušaj, pogrešna pretpostavka i novi odgovor dio su istog procesa.
Uz učenike i škole, organizatori su otvorili i poziv volonterima i volonterkama, bez obzira na godine i prethodno znanje, koji žele učestvovati u realizaciji događaja u svom gradu.
Ovogodišnji program realizira se uz podršku Marie Skłodowska-Curie Actions u okviru Horizon Europe.
Prijave za učešće trenutno su otvorene, a učešće u Evropskoj noći istraživača je besplatno i otvoreno za sve. Više informacija o programu i prijavama dostupno je na zvaničnoj stranici događaja, nocistrazivaca.ba, kao i na njihovim Instagram i Facebook kanalima.
Nakon 13 godina, osnovna ideja ostaje ista: približiti nauku ljudima i ostaviti dovoljno prostora za radoznalost, pitanje i eksperiment. Generacije djece i mladih već su odrastale uz ovaj događaj, a 25. septembra nova generacija dobiva priliku da istražuje, eksperimentiše i možda napravi svoj prvi korak prema nauci.
Za roditelje to može biti jedan dobar plan za septembarsko poslijepodne. Za dijete, prilika da nešto što ga već dugo zanima prvi put vidi izbliza, pokuša vlastitim rukama ili o tome razgovara s nekim ko se istraživanjem zaista bavi.
Ne mora iz te večeri nastati velika odluka o budućnosti. Dovoljno je da se kući vrati s novom fascinacijom, željom da nešto ponovo pokuša ili s još jednim pitanjem.
Možda upravo tako počinje prvi ozbiljniji korak prema nauci.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
