TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 11.12.2015.
Vjerujemo da svi na polici u vašem domu imate kuglu sa snijegom. Kao malima, bila ja naša omiljena igračka. Znali smo satima zaljubljeno gledati u snijeg koji bi padao niz kuglu. Onda bismo je ponovno protresli i tako u krug.
Prve kugle sa snijegom predstavljene su kao dio Paris Universal Expo izložbe 1878. godine, a stakleni globusi izloženi u Parizu počeli su se prodavati diljem Europe od 1879.godine.
1889.godine, napravljena je i prva kugla sa Eiffelovim tornjem, kao oda Međunarodnoj izložbi u Parizu. Kugle su postale popularne u Engleskoj tijekom viktorijanske ere, u ranim 1920.godinama, a većina tih kugla tad je proizvodio Atlas Crystal, koji je imao tvornice u Njemačkoj i SAD-u.
Krajem 19. stoljeća, proizvođač instrumenata za kirurgiju, Erwin Perzy izumio je takozvane snježne kugle, za što je dobio i patent.
Prva snježna kugla imala je minijaturu bazilike Mariazell. Zbog velike potražnje za kuglama, sa svojim bratom Ludwigom je otvorio dućan u Beču, koji radi i danas, kao tradicionalni obiteljski posao.
Vremenom, kugla se počela usavršavati i postajati pravo malo umjetničko djelo. Među proizvođačima postoji i malo natjecanje - napraviti model u kojem će snijeg plutati što duže u vodi prije nego što padne dolje. Snježne kugle su brzo postale sinonim za blagdane i rado viđen poklon ispod drvca.
Dobile su svojih pet minuta i u brojnim filmovima, poput Građanina Kanea, predstavljene su razne inačice u potpisu luksuznih brandova, a postale su i medij brojnih umjetnika. Danas, one sadrže i razne motive iz crtanih filmova, popularne ikone, blagdanske motive, ali i turističke prikaze gradova. Postale su i inspiracija za neodoljive modele nakita koji pronalaze način da svoju kuglu nosite sa sobom tijekom cijele godine. I tu priča vjerujemo ne staje.
Foto: pinterest.com
TEKST: Ada Ćeremida
Na jednom mjestu okupljeni su oni koji Sarajevo pretvaraju u šarenu mapu priča i emocija.
Od 2021. godine FASADA, festival ulične umjetnosti, u Sarajevu pretvara gradske fasade u galerije pod vedrim nebom, spajajući umjetnost, zajednicu i ekologiju.
Kroz protekle četiri godine nastalo je 29 murala na više od 3.000 m² javnih površina, a Sarajevo danas broji dvije otvorene galerije ulične umjetnosti i petnaest samostojećih velikih murala.
Iza cijele priče stoji muralist i osnivač Obojene Klape, Benjamin Cengić Zian, čiji prepoznatljivi cvijet krasi zidove Sarajeva i regije. FASADA tako svake godine okuplja umjetnike iz cijelog svijeta, a boje i crteži na zidovima postaju trajni dijalog sa gradom i ljudima.
Ovo je tek početak priče, pratite nas jer ćemo kroz naredne dane otkrivati kako nastaju murali, ko su umjetnici koji ih crtaju i šta ulična umjetnost znači za Sarajevo danas i u budućnosti.
Otvorenje koje širi energiju
Četvrto izdanje festivala otvara se u subotu, 6. septembra, u Despićevoj ulici, gdje će biti otvorena izložba High Five i dodijeljena Balkan Street Art Network nagrada.
Uz muziku i DJ setove, atmosfera otvaranja najavljuje dane ispunjene muralima, radionicama, razgovorima i druženjima.
Naredni dani donose početak oslikavanja zidova na Prusačkovoj i Ujevićevoj ulici, kao i jedinstvenu radionicu Street Art & VR u Manifesto galeriji i Darivi, gdje se kreativnost spaja sa tehnologijom i istražuju nove dimenzije ulične umjetnosti.
Posebnu pažnju privlači projekcija filma Girl Power, priča o ženama u uličnoj umjetnosti i njihovom mjestu u globalnom pokretu. U utorak slijedi šetnja kroz već nastale murale grada, a festival se potom seli na muzičke stepenice u Prusačkovoj, gdje će se održati razgovori sa umjetnicima.
Ovogodišnji FASADA festival dovodi raznoliku postavu autora čiji radovi oblikuju savremenu scenu ulične umjetnosti. Francuski umjetnik STOM500, donosi murale prepune boja i antropomorfnih životinja koji istovremeno zabavljaju i provociraju razmišljanje.
Dok kanadsko-srpska muralistica Zmaja, ilustratorica knjiga, sada javni prostor koristi kao polje kolektivne imaginacije kroz humoristične likove i stripovsku estetiku.
Tu su i Simeon Switch iz Nizozemske sa snovitim, gotovo psihodeličnim pejzažima i životinjama, čije hiperrealistične forme stapaju fantaziju i realnost, te argentinska umjetnica Flo Silva koja svoj prepoznatljivi rukopis prenosi iz Južne Amerike do Evrope.
Hrvatska muralistica Téa Jurišić koristi jarke boje i raznolike likove da ispriča priče vezane za lokalni kontekst, dok španski umjetnik Bubblegum stvara ornamentalne kompozicije koje podsjećaju na arhitektonske filigrane.
Francuska autorica Nush gradi svijet ptica, mitskih bića i plamenih boja, a lokalni Vedran Purićanin, poznat i kao tattoo majstor i DJ, unosi humor, spontanost i duh Sarajeva u svaku liniju.
Pred sam kraj festivala, na Darivi će se održati tradicionalni Graffiti Jam, uz druženje i afterparty. Završnica je zakazana za 14. septembar u Prusačkovoj ulici, kada će se simbolično zatvoriti ovogodišnje izdanje.
No, murali i crteži ostaju kao javni arhiv emocija, znak da Sarajevo neprestano diše, mijenja se i raste kroz boje i poruke svojih zidova.
Murali su i platforme za dijalog o tome kako umjetnost oblikuje urbane pejzaže, povezuje ljude i zajednice i postaje pokretač novih razgovora o budućnosti grada.
Kada ulice postanu galerije, umjetnost prestaje biti zatvorena i počinje živjeti u svakodnevici, dodirujući prolaznike jednako kao i posmatrače iz daljine.
Upravo zato ovi projekti pokreću i ekološki diskurs: korištenje održivih boja i sprejeva koji poboljšavaju kvalitet zraka otvara prostor za razmišljanje o tome kako umjetnost može i treba biti u službi zdravije urbane sredine.
Dok različite kulture i autori utiskuju svoje tragove u gradske zidove, Sarajevo se sve više profilira kao mjesto gdje se lokalna urbana scena prirodno uklapa u razgovor o tome šta umjetnost znači u javnom prostoru i kakvu budućnost zajedno gradimo.
Foto: @fasadafestival
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
