Nije tajna da smo jedni drugima često inspiracija. Bilo za nove poslove, bilo za odlazak na nova mjesta, bilo za nove modne kombinacije. Na jednom od naših sastanaka, stvarajući priču o kaputima za jesen, odlučili smo zaviriti u naše ormare i pokazati vam jesu li trendovi zahvatili naše uredništvo, a koji ne. Jesmo li vjerni klasici ili ipak trčimo u high street dućane po novu dozu  IT krojeva?

Sve to ostavljamo vama na sud nakon što pogledate naše omiljene kapute i kombinacije koje se ispod njih kriju.

Ana Ćavar glavna urednica

Kada govorimo o odijevanju, jesen je moje najdraže doba. Slojevite kombinacije i prekrivanje ljetnih komada zimskim kaputima su oduvijek broj jedan na mojoj listi. Stoga i ne čudi što je cijeli jedan dio mog ormara rezerviran za kapute, kaputiće, jakne i sve ostalo čime se iz dana u dan prekrivam. U momentu kada smo odlučili raditi ovu reportažu, u glavi mi se pojavio zadnji kaput kupljen s MADE IN BIH etiketom. Odabir je pao na multifunkcionalan komad u SHE:YOU potpisu. Zahvaljujući dosjetljivosti dizajnerica kaput mogu nositi kao dugi kaput, kao kratki i kao sako, a svemu tome sam dodala i opciju haljine na preklop. Pamuk u kombinaciji s brokatom izvezen u listove na zelenoj podlozi uistinu čini statement komad, a ipak najdraže mi je kombinirati ga uz suknju koja seže do pola lista, s porubom od čipke, pamučnu majicu i ogrlicu (koju ovaj put biram u Plastik Fantastik potpisu). Smatram da moje noge najljepše izgledaju u cipelama na špic, a kada su mi drage prijateljice poklonile kožnu torbu u BM by Božana Matić potpisu znale su da ju neću ispuštati iz ruku mjesecima. Uz se to, malo nakita u boji zlata, malo parfema, osmijeh i imamo moju najdražu kombinaciju ove jeseni!

Anja Stojkić, izvršna urednica

Kada su kaputi u pitanju, ništa se ne može mjeriti s vječnim klasikom - dugim crnim kaputom.  Treba vam dokaz za ovu tvrdnju?  Kaput na slici je star nekih devet godina i savršeno je pristajao svakom od trendova koji su se izmjenjivali iz godine u godinu. Istina, bio je poprilična investicija, ali s obzirom da i danas izgleda kao nov, svaki novčić izdvojen za njega se isplatio.

Ovih dana nosim ga u različitim kombinacijama, od onih ležernih dnevnih koje podrazumijevaju tople pulovere, uske traperice i ravne čizme, do ovih petnaestak centimetarauzvišenijih s omiljenom košuljom od jeansa i cvjetnom haljinom midi dužine.

p.s. Svejedno, ipak bih ga radije mijenjala za topliju klimu i vječni crni bikini :)

Dijana Perić, modna novinarka

Iako je jesen za mnoge samo ono dosadno razdoblje između dana na plaži i zimskih blagdana, ima i ona svojih blagodati. Onaj osjećaj kada po prvi put odjenete topli oversized džemper, šipak, čaj, miris kestenja i domaća marmelada... Prvi odlazak u shopping tople odjeće i obuće...  J

Iako se za određena doba u godini vežu i nijanse koje su popularne kroz tih par mjeseci, za mene, crna je jedna od najljepših boja na svijetu. Zato ćete među mojim zimskim komadima naći mnoštvo nijansi crne, sive i pokoji džemper u nude i bijelim nijansama. Boja vina također je jedna od nijansi koje obožavam u jesensko doba, kako na usnama, tako i na modnim dodacima.  A kada je u pitanju odabir savršenog kaputa – pelerina. Pelerina mi je oduvijek bila jako drag komad odjeće, nekako zračila mi je nekom drugačijom dozom elegancije, a nerijetko joj kragnu obogatim i broševima i krznenim stolama. Obožavam je nositi i s poslovnim kombinacijama, danju uz traperice, ponekad je dodatno u struku naglasim i remenom, a nosiva je i u zimskim danima uz tople rukavice. Pametnom dosta.

Andrea Matić, voditeljica marketinga

Moram priznati da se pravila sentimentalnog „nevezivanja“ za stvari nikad nisam uspjela držati. Barem ne u potpunosti. Stoga na mene odjevni predmeti imaju „parfemsko“ djelovanje, sjete me na određene ljude, događaje, lijepe uspomene. Bijeli kaput koji od milja nazivam svojim toplim zimskim utočištem, sam za rođendanski poklon dobila od mame. Ostatak outfita koji rado biram ovog puta čine muška košulja (posuđena iz bratovog ormara), pencil suknja omiljenog branda (slučajno ulovljena na posljednjem sniženju), tople grilonke i crne gležnjače dovoljno udobne da u njima prehodam cijeli grad. Od modnih dodataka, tu je crveni lak na noktima - vječni saveznik za osvježenje crno-bijele kombinacije i ručni sat – stalni podsjetnik na činjenicu da dan traje samo 24h. I da valja sve obveze stisnuti u to vrijeme. Omiljena torba ima potpis Made in BiH - djelo kreativnih ljudi. Osim standardnih ženskih stvari, omiljena torba mora sadržavati i omiljenu knjigu. Mali princ. Za sve odrasle koji nisu zaboravili biti djeca. Da ne zaboravim.  

^{FOTO: MODAMO.info}

Na petom izdanju Sarajevo Photography Festivala, koji se održava na više gradskih lokacija od 1. do 7. juna, stiže i eminentni zagrebački vizuelni autor Mislav Mironović.

Njegov profesionalni put obilježen je tranzicijom iz svijeta ekstremnog sporta u kreativnu industriju. Karijeru započinje kao profesionalni mountain bike freeride vozač, sarađujući s međunarodnim brendovima kao što su Red Bull, Norco Bikes, Nokia i GoPro. 

U tom periodu razvija snažan osjećaj za vizuelno pripovijedanje kroz rad s kamerom i dokumentovanje pokreta, što kasnije postaje temelj njegovog kreativnog izraza.




Nakon završetka sportske karijere 2014. godine, seli se u New York, a potom u Los Angeles, gdje radi na kreativnim projektima za Red Bull i dodatno usavršava znanje u video produkciji i narativnom oblikovanju slike. Povratkom u Zagreb 2018. godine osniva MM Studio, kreativni studio fokusiran na kreativnu direkciju, video produkciju, fotografiju i stop-motion animaciju.

U okviru Sarajevo Photography Festivala, u petak, 5. juna, s početkom u 11:30 u Olimpijskom muzeju Sarajevo, Mislav Mironović održat će artist talk pod nazivom „POV“, uz podršku Red Bulla. 

Predavanje donosi ličnu priču o nepredvidivim putevima koji vode do uspjeha, kao i o promjeni perspektive, riziku i odlukama koje oblikuju profesionalni i lični razvoj.

Kroz vlastito iskustvo prelaska iz svijeta ekstremnog sporta u kreativnu industriju, Mislav Mironović govorit će o vezi između discipline i igre, te o tome kako se naizgled udaljene discipline mogu spojiti u jedinstven autorski izraz. Njegov rad danas objedinjuje fotografiju, video i režiju, uz snažan utjecaj sportske pozadine vidljiv u dinamici, ritmu i osjećaju za pokret.

Foto: Mislav Mironović

U razgovoru za Bonjour.ba, Mislav ističe da mu je posebno važno iskustvo koje dijeli upravo u regionalnom kontekstu, naglašavajući ulogu festivala poput Sarajevo Photography Festivala u razvoju kreativnih industrija.

„Prvenstveno mi je čast da imam priliku podijeliti svoje iskustvo, pogotovo ako postoji i interes za njim. Ako ono uz to pozitivno utiče na nečiji život, onda to sve ima smisla, što je i djelimično uloga ovakvih festivala. 

Mislim da su ovakvi festivali prijeko potrebni jer daju ljudima novu perspektivu na fotografiju, ali i na život“, navodi Mironović.

Foto: Tomislav Može

Govoreći o regionalnoj kreativnoj i vizuelnoj sceni, smatra da se nalazi u dinamičnom i ubrzanom periodu obilježenom velikom dostupnošću alata i informacija, ali i rizikom uniformnosti.

„Danas stvarno nema puno ograničenja da bi se bavio onim što te iskreno zanima. Informacije su tu, a pitanje je šta ćeš s njima i kojim se motivom vodiš. Rezultat je da se jako puno stvara, ali sve nekako počinje izgledati isto, svi prate trendove. 

Volio bih vidjeti manje, ali kvalitetnije i iskrenije stvari. Mislim da bi to bio dobar razvoj, kako na nacionalnoj tako i na internacionalnoj sceni“, ističe on.

Foto: Mislav Mironović

Poseban segment njegovog predavanja „POV“ odnosi se na promjenu perspektive, koju vidi kao ključni element vlastitog profesionalnog razvoja.

„Promjene perspektive u mom životu bile su kao otključavanje novih mapa istog prostora. Odjednom se promijeni razumijevanje realnosti, okruženja i samog sebe. 

Sve što sam iskreno želio postići meni je u glavi bilo moguće, nemoguće nije postojalo. 

Moja perspektiva je bila: sigurno postoji način, na meni je da ga otkrijem“, kaže Mironović.

Foto: Damiano Levati

Prisjećajući se početaka u mountain bike freeride sportu, naglašava da su upravo granice i rizik ostali konstanta i u kreativnom radu.

„Definitivno sam postao promišljeniji. Na svu sreću! Ali strategija je ostala ista: šta želim, zašto to želim i koji je stvarni motiv. Ako su odgovori iskreni, onda mi je lako zamisliti put do toga. 

Svaki moj projekt koji sam sebi postavim predstavlja pomjeranje granica. Uvijek se bacim izvan komfor zone, pa se snalazim i usput učim ono što mi je potrebno da ga ostvarim. Tek nedavno sam shvatio da je to identično kao i MTB freeride kojim sam se bavio. 

Razmišljaš o vožnji po cijele dane, treniraš i onda se psihički i fizički pripremaš da se suočiš s takmičenjem, odnosno skokovima koje nikada ranije nisi vozio. 

A moraš, kako se kaže, ‘deliverati’. Onda ‘deliveraš’ ili ne. 

Sve je to škola, važno je da si dao sve od sebe“, objašnjava on.

Foto: Tomislav Može

Na pitanje kada je prvi put počeo da razvija interesovanje za vizuelni narativ, Mislav Mironović se vraća na početke i trenutak koji je, kako kaže, u velikoj mjeri odredio njegov profesionalni pravac.

„Jednom prilikom su me pitali kako to da imam najbolje sponzore, a nisam najbolji na svijetu. Tada sam i sam morao razmisliti zašto je to tako. Shvatio sam da sam se tom sportu prvo približio vizuelno. 

Sport je tada postojao u časopisima, na naslovnicama i u rijetkim video klipovima do kojih se teško dolazilo.

U trenutku kada sam prvi put vidio te fotografije i snimke, znao sam da to želim. Od tog trenutka sam morao postati sam sebi trener, fotograf, menadžer, snimatelj i montažer, jer tada gotovo da nije bilo ljudi koji su se bavili tim sportom. 

Zbog toga sam firmama postao zanimljiv i koristan, ulaganje u mene im se isplatilo jer su dobijali više nego što su uložili“, objašnjava Mironović, dodajući da je upravo tada počeo prelaz iz sportskog u autorski rad.

Foto: Mislav Mironović

Govoreći o periodu koji je proveo u New Yorku i Los Angelesu radeći na projektima za Red Bull, ističe da su ti gradovi u velikoj mjeri promijenili njegov pogled na karijeru i način rada.

„New York i Los Angeles su bili katarzični gradovi jer sami po sebi mijenjaju perspektivu, posebno kada dođeš nakon 15 godina karijere kojom se više ne baviš.

Posao zbog kojeg sam otišao tamo nisam dobio. Ali pošto sam u biciklizmu uspio tako što sam ga živio i oslanjao se na sebe, odlučio sam isti pristup primijeniti i tada. Pitao sam se čime želim da se bavim, odredio smjer i krenuo dalje. Vrata su se počela otvarati.

Dobri ljudi ti daju priliku, a ako ponovo ‘ispuniš očekivanja’, kako bi rekao Tom Sachs: ‘nagrada za dobar rad je još posla’. Dobro se dobrima vraća“, navodi on.

Foto: Stephan Bednaić

Na pitanje o odnosu autorskog izraza i rada za globalne brendove, Mironović ističe da je balans između ta dva segmenta naučio kroz američko iskustvo.

„Naučili su me u Americi: jedno za njih, jedno za mene. U radu za brendove uvijek pokušavam unijeti autorski pristup koliko god je to moguće, jer sam i zbog toga angažiran. A u ličnom radu uvijek se vodim time da ono što stvaram prije svega mora imati smisla meni. 

To je moj prostor kreativne slobode.“




Govoreći o osnivanju MM Studija, naglašava da je riječ o prirodnom nastavku njegovog dosadašnjeg profesionalnog puta.

„MM Studio je nastao po povratku u Zagreb i zaokružio je sve čime se bavim cijeli život, a čija je baza vizuelna kreativnost. To je studio koji koristi sve potrebne alate kako bi se realizirala ideja, bilo da je to video, fotografija ili stop-motion. 

Važno je da je sve promišljeno, kreativno i kvalitetno.“

U radu sa sportistima, globalnim brendovima poput Red Bulla, ali i regionalnim kampanjama, pristup ostaje isti, bez obzira na kontekst.

„Uvijek se vodim pitanjem šta bih uradio da sam na njihovom mjestu i koji problem treba riješiti. Te ideje predložim i ne ograničavam se. 

Ako ima smisla i meni i njima, to je idealan spoj.“




Na kraju, kada govori o dugoročnoj održivosti u kreativnoj industriji, Mironović ostaje kratak i jasan:

„Biti svoj.“

Foto: Mislav Mironović

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Mislav Mironović
Sagovornica: Vanja Ratković