TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 3.11.2014.
Nije tajna da smo jedni drugima često inspiracija. Bilo za nove poslove, bilo za odlazak na nova mjesta, bilo za nove modne kombinacije. Na jednom od naših sastanaka, stvarajući priču o kaputima za jesen, odlučili smo zaviriti u naše ormare i pokazati vam jesu li trendovi zahvatili naše uredništvo, a koji ne. Jesmo li vjerni klasici ili ipak trčimo u high street dućane po novu dozu IT krojeva?
Sve to ostavljamo vama na sud nakon što pogledate naše omiljene kapute i kombinacije koje se ispod njih kriju.
Ana Ćavar glavna urednica
Kada govorimo o odijevanju, jesen je moje najdraže doba. Slojevite kombinacije i prekrivanje ljetnih komada zimskim kaputima su oduvijek broj jedan na mojoj listi. Stoga i ne čudi što je cijeli jedan dio mog ormara rezerviran za kapute, kaputiće, jakne i sve ostalo čime se iz dana u dan prekrivam. U momentu kada smo odlučili raditi ovu reportažu, u glavi mi se pojavio zadnji kaput kupljen s MADE IN BIH etiketom. Odabir je pao na multifunkcionalan komad u SHE:YOU potpisu. Zahvaljujući dosjetljivosti dizajnerica kaput mogu nositi kao dugi kaput, kao kratki i kao sako, a svemu tome sam dodala i opciju haljine na preklop. Pamuk u kombinaciji s brokatom izvezen u listove na zelenoj podlozi uistinu čini statement komad, a ipak najdraže mi je kombinirati ga uz suknju koja seže do pola lista, s porubom od čipke, pamučnu majicu i ogrlicu (koju ovaj put biram u Plastik Fantastik potpisu). Smatram da moje noge najljepše izgledaju u cipelama na špic, a kada su mi drage prijateljice poklonile kožnu torbu u BM by Božana Matić potpisu znale su da ju neću ispuštati iz ruku mjesecima. Uz se to, malo nakita u boji zlata, malo parfema, osmijeh i imamo moju najdražu kombinaciju ove jeseni!
Anja Stojkić, izvršna urednica
Kada su kaputi u pitanju, ništa se ne može mjeriti s vječnim klasikom - dugim crnim kaputom. Treba vam dokaz za ovu tvrdnju? Kaput na slici je star nekih devet godina i savršeno je pristajao svakom od trendova koji su se izmjenjivali iz godine u godinu. Istina, bio je poprilična investicija, ali s obzirom da i danas izgleda kao nov, svaki novčić izdvojen za njega se isplatio.
Ovih dana nosim ga u različitim kombinacijama, od onih ležernih dnevnih koje podrazumijevaju tople pulovere, uske traperice i ravne čizme, do ovih petnaestak centimetarauzvišenijih s omiljenom košuljom od jeansa i cvjetnom haljinom midi dužine.
p.s. Svejedno, ipak bih ga radije mijenjala za topliju klimu i vječni crni bikini :)
Dijana Perić, modna novinarka
Iako je jesen za mnoge samo ono dosadno razdoblje između dana na plaži i zimskih blagdana, ima i ona svojih blagodati. Onaj osjećaj kada po prvi put odjenete topli oversized džemper, šipak, čaj, miris kestenja i domaća marmelada... Prvi odlazak u shopping tople odjeće i obuće... J
Iako se za određena doba u godini vežu i nijanse koje su popularne kroz tih par mjeseci, za mene, crna je jedna od najljepših boja na svijetu. Zato ćete među mojim zimskim komadima naći mnoštvo nijansi crne, sive i pokoji džemper u nude i bijelim nijansama. Boja vina također je jedna od nijansi koje obožavam u jesensko doba, kako na usnama, tako i na modnim dodacima. A kada je u pitanju odabir savršenog kaputa – pelerina. Pelerina mi je oduvijek bila jako drag komad odjeće, nekako zračila mi je nekom drugačijom dozom elegancije, a nerijetko joj kragnu obogatim i broševima i krznenim stolama. Obožavam je nositi i s poslovnim kombinacijama, danju uz traperice, ponekad je dodatno u struku naglasim i remenom, a nosiva je i u zimskim danima uz tople rukavice. Pametnom dosta.
Andrea Matić, voditeljica marketinga
Moram priznati da se pravila sentimentalnog „nevezivanja“ za stvari nikad nisam uspjela držati. Barem ne u potpunosti. Stoga na mene odjevni predmeti imaju „parfemsko“ djelovanje, sjete me na određene ljude, događaje, lijepe uspomene. Bijeli kaput koji od milja nazivam svojim toplim zimskim utočištem, sam za rođendanski poklon dobila od mame. Ostatak outfita koji rado biram ovog puta čine muška košulja (posuđena iz bratovog ormara), pencil suknja omiljenog branda (slučajno ulovljena na posljednjem sniženju), tople grilonke i crne gležnjače dovoljno udobne da u njima prehodam cijeli grad. Od modnih dodataka, tu je crveni lak na noktima - vječni saveznik za osvježenje crno-bijele kombinacije i ručni sat – stalni podsjetnik na činjenicu da dan traje samo 24h. I da valja sve obveze stisnuti u to vrijeme. Omiljena torba ima potpis Made in BiH - djelo kreativnih ljudi. Osim standardnih ženskih stvari, omiljena torba mora sadržavati i omiljenu knjigu. Mali princ. Za sve odrasle koji nisu zaboravili biti djeca. Da ne zaboravim.
FOTO: MODAMO.info
TEKST: Ada Ćeremida
Atelje Ismeta Mujezinovića oduvijek je disao između prošlosti i budućnosti.
Kao jedno od najvažnijih mjesta vizualne kulture u Tuzli, Atelje je simbol kontinuiteta i eksperimenta, galerijski prostor koji čuva duh velikog slikara, a istovremeno postaje živa scena za savremene autore, dizajnere i izvođače nove generacije.
U njegovim zidovima još odzvanja tišina starih platana, dok se u njih sada upisuje novi jezik onaj koji ne razdvaja digitalno i taktilno, globalno i lokalno, već ih spaja u puls zajedničkog trenutka.
Smješten u kompleksu nekadašnje Međunarodne galerije portreta, ovaj prostor već decenijama predstavlja središte likovnog života Tuzle, mjesto gdje su se susretale generacije, ideje i estetike.
13. decembra ovaj atelje pretvara se u mapu svjetla i pokreta pozivajući publiku da doživi Synesthesia, izložbu koja pomjera granice percepcije i poziva da umjetnost ne samo gledate, već i osjetite. Ako ste ikad željeli ući u prostor gdje se svjetlo čuje, a zvuk ima boju, Tuzla će vam ovog vikenda to omogućiti.
8 umjetnika koji će preplaviti vaša čula
Sinestezija je fenomen u kojem se čula prepliću gdje ton može imati nijansu, a boja može imati zvuk. U umjetnosti, ona postaje metafora za iskustvo koje briše granice između unutrašnjeg i spoljašnjeg svijeta.
Upravo na toj ideji počiva Synesthesia: da umjetnost ne mora biti tiha, da može biti fizička, živa i da nas poziva da je osjećamo svim čulima.
Jedan od umjetnika, Darko Jovičić, poznat po digitalnim radovima koji nastaju isključivo na njegovom telefonu, na svom je Instagram profilu podijelio misao koja savršeno objašnjava duh izložbe:
“Od novembra 2024. do novembra 2025. napravio sam više od 5.000 digitalnih radova. Ovi odabrani su kao stranice dnevnika tragovi trenutaka, emocija, muzike. Synesthesia je način da ih oslobodim, da ih pustim u prostor, u pokret.”
Njegovi radovi otvaraju pitanje: koliko je danas granica između onoga što stvaramo i onoga što osjećamo, između tijela i ekrana, zvuka i boje?
Balancer, brend iza kojeg stoji Darko, zajedno sa Dunjom Tanasić predstavlja vizuelni identitet koji spaja minimalizam, ritam i digitalnu estetiku. Kroz balans boje, forme i pokreta, ovaj brend istražuje emocionalne pejzaže svakodnevnih trenutaka.
Ova postavka okuplja grupu autora čije se vizualne poetike stapaju u zajednički senzibilitet onaj koji ne traži spektakl, već iskustvo.
Nejra Hadžigrahić, vlasnica brenda YUGA, je doktorica, vizualna umjetnica i dizajnerica poznata po toplim, ručno crtanim ilustracijama i vibrantnim bojama koje pretvara u digitalne forme.
Benjamin Čengić, sarajevski umjetnik, muralist i kulturni radnik, kojeg smo posljednji put pratili tokom Fasada Festivala u Sarajevu. Sada ga ponovo srećemo u Tuzli, gdje nastavlja svoj vizualni narativ o urbanoj solidarnosti i javnom prostoru. Njegovi radovi često osvajaju gradske zidove kao tihe, ali upečatljive poruke zajedništva i odgovornosti.
Ljubomir Todorović, muralist, dizajner i profesor grafičkog dizajna čije ste radove vjerovatno već sreli na zidovima Sarajeva. Njegove velike, apstraktne kompozicije spajaju akademsku preciznost i uličnu spontanost, čineći ga jednim od ključnih imena na sceni javne umjetnosti u BiH.
Miran Mujagić je grafički dizajner i umjetnik iz Tuzle. Ako ste prolazili pored Mlinara, vidjeli ste njegov rad, možda i ne znajući da stoji iza njega. Dizajnirao je i vizualni identitet Backyarda, a vodi i vlastiti streetwear brend koji povezuje tipografiju, boju i urbano naslijeđe.
Tea Hlavaček je grafička dizajnerica i digitalna umjetnica čiji rad balansira između hiperdigitalne estetike i poezije forme. Njene kompozicije spajaju teksture stakla, svjetlosne reflekse i portrete koji djeluju kao da su uhvaćeni između sna i ekrana.
Njihovi radovi stvaraju prostor između sjećanja i tehnologije, između analognog traga i digitalnog sjaja, pretvarajući Atelje Ismeta Mujezinovića u živi organizam svjetla, pokreta i emocije.
Uoči otvorenja, planirane su radionice koje će posjetiocima omogućiti da i sami dotaknu proces stvaranja, a tu večer, Atelje se pretvara u svjetlosnu mapu grada, prostor gdje će se vizualni i muzički svijet spojiti kroz DJ setove Intense, Daki i Giver.
Njihova energija povezat će publiku, umjetnike i prostor u jedno zajedničko iskustvo, u kojem zvuk postaje svjetlo, a svjetlo ritam.
U toj simfoniji pokreta, boje i muzike, Synesthesia dostiže svoje značenje, trenutak u kojem se čula prepliću, a umjetnost postaje fizičko iskustvo.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
