TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 30.7.2024.
Kaftan... gotovo da je riječ postala sinonim za savršenu harmoniju umjetnosti mode i stila na bh. prostorima, ali i šire.
Vjerujemo da nema modne entuzijastice koja nije upućena u rad ovih dama. Zato nas iznimno raduje da je ovaj dizajnerski dvojac, Nermina Hodžić i Emina Hodžić Adilović, za Bonjour.ba ekskluzivno podijelio Behind the scenes trenutke snimanja gdje smo se uvjerili u kreiranje priče o posvećenosti i umjetnosti.
Nije tajna da su projekti koje potpisuju Kaftan sestre uvijek u javnosti željno iščekivani stoga vas sa ponosom vodimo na jedno foto - intervju putovanje elegancijom pokreta, kadrova i modnih scenarija. Saznat ćete kako su se snašle u novim ulogama, koje zanimljive trenutke bi izdvojile, note koje su svirale u pozadini, ko se krije iza kulisa cijelog projekta... u biti spektar jednog kreativnog dana kojeg donosi Kaftan studio, a mi ga prenosimo u nastavku. Dobrodošli u backstage!
Emina, našli ste se u ulozi redateljice. Možete li nam otkriti više detalja u vezi samog kreativnog koncepta i projekta u smislu koliko je bilo izazovno sastaviti čitav tim profesionalnih kreativaca za ovako poseban projekat?
S obzirom na radno iskustvo i činjenicu da sam do sada na skoro svim Kaftan studio autorskim projektima radila art direkciju, ideja da sama režiram bila je samo mali izazov, a još važnije od svega jeste da su me moji saradnici podržali u namjeri... pogotovo moja omiljena dizajnerica Nermina. Bila sam slobodna da se posavjetujem sa stručnjacima iz oblasti režije na koje detalje da posebno obratim pažnju jer po struci nisam redateljica, a izuzetno mi je važan savjet struke.
Imala sam spreman koncept koji je bilo potrebno razraditi i posvetiti se procesu. Svaki detalj je pažljivo iskomuniciran sa jedinim od najboljih direktora fotografije u BiH Almirom Đikolijem kao i sa majstorima svjetla Safetom i Seidalijom Kutlovac.
Sa make up i hair stilistima Majom i Ensarom unaprijed je bilo dogovoreno sve i sam tempo promjena u odnosu na snimanje.
Na dan snimanja svi imaju svoje zadatke i sve je funkcionisalo vrlo opušteno upravo zbog same pripreme. Snimanje je samo dio procesa, a da bi rezultat bio dobar onda dolazi drugi dio procesa sa kojim se sve objedinjuje u skladnu cjelinu. Tu je najveći doprinos u kreativnom smislu dao dizajner Muamer Adilović. S obzirom da smo željele da sve bude 100% autorski rad i Made in BiH, jednu posebnu energiju je unio Tihomir Radić iz grupe Helem Nejse koji je radio muziku i Mirza Redžepagić koji je Tihomirovu melodiju odsvirao na sazu. Dakle... vrlo intenzivan i interesantan proces urađen sa puno ljubavi.
Imate li neki strah na setu ili vlada pozitivna trema?
Biti na setu mi nije strano jer sam u posljednjih 25 godina radila i na filmu kao kostimografkinja, set dizajnerica i art direktorica - sva Kaftanova snimanja organizujemo same. Trema postoji i to je divno jer nam je uvijek stalo da damo najbolje od sebe.
S obzirom da je Kaftan studio organizovao snimanje i da smo se našle u ulozi producentica, vrlo je kompleksno sastaviti veliku ekipu i usaglasiti termine. Pogotovo jer smo željele da to bude ovaj tim fantastičnih ljudi i profesionalaca. Pozitivna trema ne narušava pozitivnu atmosferu, pogotovo kada tim osjeti da znate šta radite i da vam je jednako stalo do svakog člana tima.
Šta je taj dan na vašoj playlisti?
Vrlo kompleksno pitanje (smijeh). Ovoga puta na playlisti je bilo od sevdalinki, Safeta Isovića, Zaima Imamovića, Himze Polovine, Amire Medunjanin pa do Ibrahima Maloufa, Public Enemy-ja, Wu Thang Clana, Miles Davisa, Ette James, Lars Danieldssona, Chet Bakera... Muzika donosi ritam, emociju i doživljaj. S obzirom da i sama svoj dan počinjem uz muziku, a vrlo često mi prva pjesma koju čujem donese izvjesno raspoloženje, cijeli video je baziran na pokretu i raspoloženju - playlista je bila osmišljena u odnosu na kadrove. Amra Čerkezović je izvrsna žena koja ima nevjerovatan senzibilitet za svaku indikaciju, promišlja o onome što radi. S njom pripreme nisu samo šminkanje, frizura i odjeća već razgovor kroz koji ona unese svaku poru svoga bića u projekat.
Kako izgleda jedan dan na setu snimanja Kaftan Studio kampanje?
Spremno. Prije samog snimanja sve do posljednjeg detalja pripremimo. Razradimo u danima prije snimanja šta želimo za koji model, pripremimo asesoare ovoga puta smo koristili Elird nakit i na sami dan snimanja se samo bavimo time da dobijemo željene kadrove jer smo svjesne da već godinama i educiramo nove generacije svojim prezentacijama, da inspirišemo druge i to smatramo velikom odgovornošću.
Neki zanimljivi detalji behind the scenes snimanja koje biste vi izdvojili?
To je zaista teško. Poštujemo i volimo svoje saradnike i nekako svako druženje iza scene je kao naša mala magična planeta na kojoj svi radimo ono što volimo. Uz samo snimanje video materijala, fotografkinja Aida Redžepagić je radila editorijal. Bilo mi je predivno gledati Aidu i Moniku Andrić kako jedva čekaju da zabilježe kadrove koje žele i njihovu sreću što u tome uspijevaju.
Kako biste opisali emociju koju osjećate kada kolekcija ugleda svjetlo dana?
Najviše uživamo u samom kreativnom procesu od skice, kreacije do kreiranja prezentacije. Kada objavimo kolekciju to je svaki put kao da puštate svoje dijete prvi put samo na putovanje. Dale smo sve od sebe da bude dobro, ali nikada ne znate kako će proći putovanje. Nadamo se najboljem.
Kome se najviše veselite predstaviti detalje kampanje/kolekcije na kojoj radite?
Uvijek Kaftan studio ženama.
Čiji vam feedback daje najveći vjetar u leđa?
Od dama koje i ne poznajemo, građanki koje nas zaustave na ulici da nam kažu svoje opažanje onako iskreno i jednostavno. Posebno mi znače feedback važnih saradnika, a jako me dirne kada mi se jave profesori sa Akademije Likovnih Umjetnosti i kažu da su ponosni što su mi predavali i da prate naš razvoj.
* * *
Foto: Monika Andrić
TEKST: Ada Ćeremida
Nekada simbol prevelikog hypea, Dior tote se vraća kao tiha kulturna referenca koju Gen Z zapravo želi nositi.
Svi se sjećamo tog trenutka kada je jedna torba prešla granicu između poželjne i prezasićene. Diorove tote torbe bile su svuda na ulicama, Instagramu, aerodromima i vrlo brzo prestale su govoriti išta novo.
No moda ima kratko pamćenje i još kraći ciklus oprosta. U novoj interpretaciji Dior, pod vodstvom J.W. Andersona vraća ovaj format, koji smo vidjeli na njegovoj debitantskoj Dior Mens reviji prošle godine.
S potpuno drugačijim razlogom postojanja, ovaj put, torba ne pokušava da bude statusni simbol, već nosilac kulture, reference i ličnog identiteta.
Kada je Dior Book Tote postao “previše”?
Originalni Dior Book Tote lansiran je 2018. godine pod kreativnim vodstvom Maria Grazia Chiuri za Dior . Inspirisan praktičnošću i idejom svakodnevne luksuzne torbe, brzo je postao jedan od najprepoznatljivijih komada modne kuće.
No već do 2019. i 2020. torba je doživjela ekstremnu saturaciju od street style scene do masovnih kopija. Logo i monogram preuzeli su glavnu riječ, dok je sama torba izgubila emocionalni i estetski kontekst. Nije bila ružna, ali je postala prazna i upravo zato je mnogima dosadila.
Taj umor bio je vidljiv i kasnije, čak i kada se torba pojavila u muškom kontekstu na Paris Fashion Week Menswear FW 2025/2026 , u okviru revije Dior Men Winter 2025/2026 pod kreativnim vodstvom Kim Jones tada ukrašena sa Labubu privjescima, više kao styling trik nego kao stvarna reinterpretacija.
Tek dolaskom J.W. Andersona dolazi do suštinskog zaokreta: torba se ne stilizira, već se ponovo osmišljava, oslobođena ironije i vraćena značenju.
Dior Book Cover Tote kao kulturni objekt
Nova Dior Book Cover Tote ide u potpuno suprotnom smjeru. Umjesto logotipa, u prvi plan dolazi književnost. Umjesto savršeno stiliziranih kampanja, Dior bira bouquiniste uz obale Seine stvarne ljude, stvarne reference, stvarni Pariz.
Kampanja fotografa Angèle Châtenet djeluje gotovo dokumentarno, bez viška scenografije. Torbe nose naslove knjiga, porodična imena i kulturno naslijeđe, a ne samo brend. Luksuz ovdje nije performans, već navika.
Zašto ovo rezonira s Gen Z publikom?
Gen Z ne kupuje simbole moći, već skuplja reference. Knjiga na torbi nije dekor, već kod znak pripadnosti, interesa i vrijednosti.
Upravo zato je casting ključan: od 070 Shake do book influencera Travawyn Taylor , identitet kampanje gradi se kroz kulturu, ne status. Najemotivniji trenutak dolazi s Denis Westhoff , gdje roman Bonjour Tristesse postaje naslijeđe koje se nosi, a ne arhivira.
Ovo su torbe koje su nosive, funkcionalne i tiho luksuzne dizajnirane za stvarni život, ne za feed.
Dior nije samo “popravio” staru torbu promijenio je razlog zašto ona postoji. Book Cover Tote nije pokušaj povratka hypea, već odgovor na sadašnji trenutak u kojem moda mora slušati, a ne diktirati.
Upravo zato ova verzija djeluje uvjerljivo: jer ne traži da je volimo dovoljno je da je razumijemo.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
