TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 30.7.2024.
Kaftan... gotovo da je riječ postala sinonim za savršenu harmoniju umjetnosti mode i stila na bh. prostorima, ali i šire.
Vjerujemo da nema modne entuzijastice koja nije upućena u rad ovih dama. Zato nas iznimno raduje da je ovaj dizajnerski dvojac, Nermina Hodžić i Emina Hodžić Adilović, za Bonjour.ba ekskluzivno podijelio Behind the scenes trenutke snimanja gdje smo se uvjerili u kreiranje priče o posvećenosti i umjetnosti.
Nije tajna da su projekti koje potpisuju Kaftan sestre uvijek u javnosti željno iščekivani stoga vas sa ponosom vodimo na jedno foto - intervju putovanje elegancijom pokreta, kadrova i modnih scenarija. Saznat ćete kako su se snašle u novim ulogama, koje zanimljive trenutke bi izdvojile, note koje su svirale u pozadini, ko se krije iza kulisa cijelog projekta... u biti spektar jednog kreativnog dana kojeg donosi Kaftan studio, a mi ga prenosimo u nastavku. Dobrodošli u backstage!
Emina, našli ste se u ulozi redateljice. Možete li nam otkriti više detalja u vezi samog kreativnog koncepta i projekta u smislu koliko je bilo izazovno sastaviti čitav tim profesionalnih kreativaca za ovako poseban projekat?
S obzirom na radno iskustvo i činjenicu da sam do sada na skoro svim Kaftan studio autorskim projektima radila art direkciju, ideja da sama režiram bila je samo mali izazov, a još važnije od svega jeste da su me moji saradnici podržali u namjeri... pogotovo moja omiljena dizajnerica Nermina. Bila sam slobodna da se posavjetujem sa stručnjacima iz oblasti režije na koje detalje da posebno obratim pažnju jer po struci nisam redateljica, a izuzetno mi je važan savjet struke.
Imala sam spreman koncept koji je bilo potrebno razraditi i posvetiti se procesu. Svaki detalj je pažljivo iskomuniciran sa jedinim od najboljih direktora fotografije u BiH Almirom Đikolijem kao i sa majstorima svjetla Safetom i Seidalijom Kutlovac.
Sa make up i hair stilistima Majom i Ensarom unaprijed je bilo dogovoreno sve i sam tempo promjena u odnosu na snimanje.
Na dan snimanja svi imaju svoje zadatke i sve je funkcionisalo vrlo opušteno upravo zbog same pripreme. Snimanje je samo dio procesa, a da bi rezultat bio dobar onda dolazi drugi dio procesa sa kojim se sve objedinjuje u skladnu cjelinu. Tu je najveći doprinos u kreativnom smislu dao dizajner Muamer Adilović. S obzirom da smo željele da sve bude 100% autorski rad i Made in BiH, jednu posebnu energiju je unio Tihomir Radić iz grupe Helem Nejse koji je radio muziku i Mirza Redžepagić koji je Tihomirovu melodiju odsvirao na sazu. Dakle... vrlo intenzivan i interesantan proces urađen sa puno ljubavi.
Imate li neki strah na setu ili vlada pozitivna trema?
Biti na setu mi nije strano jer sam u posljednjih 25 godina radila i na filmu kao kostimografkinja, set dizajnerica i art direktorica - sva Kaftanova snimanja organizujemo same. Trema postoji i to je divno jer nam je uvijek stalo da damo najbolje od sebe.
S obzirom da je Kaftan studio organizovao snimanje i da smo se našle u ulozi producentica, vrlo je kompleksno sastaviti veliku ekipu i usaglasiti termine. Pogotovo jer smo željele da to bude ovaj tim fantastičnih ljudi i profesionalaca. Pozitivna trema ne narušava pozitivnu atmosferu, pogotovo kada tim osjeti da znate šta radite i da vam je jednako stalo do svakog člana tima.
Šta je taj dan na vašoj playlisti?
Vrlo kompleksno pitanje (smijeh). Ovoga puta na playlisti je bilo od sevdalinki, Safeta Isovića, Zaima Imamovića, Himze Polovine, Amire Medunjanin pa do Ibrahima Maloufa, Public Enemy-ja, Wu Thang Clana, Miles Davisa, Ette James, Lars Danieldssona, Chet Bakera... Muzika donosi ritam, emociju i doživljaj. S obzirom da i sama svoj dan počinjem uz muziku, a vrlo često mi prva pjesma koju čujem donese izvjesno raspoloženje, cijeli video je baziran na pokretu i raspoloženju - playlista je bila osmišljena u odnosu na kadrove. Amra Čerkezović je izvrsna žena koja ima nevjerovatan senzibilitet za svaku indikaciju, promišlja o onome što radi. S njom pripreme nisu samo šminkanje, frizura i odjeća već razgovor kroz koji ona unese svaku poru svoga bića u projekat.
Kako izgleda jedan dan na setu snimanja Kaftan Studio kampanje?
Spremno. Prije samog snimanja sve do posljednjeg detalja pripremimo. Razradimo u danima prije snimanja šta želimo za koji model, pripremimo asesoare ovoga puta smo koristili Elird nakit i na sami dan snimanja se samo bavimo time da dobijemo željene kadrove jer smo svjesne da već godinama i educiramo nove generacije svojim prezentacijama, da inspirišemo druge i to smatramo velikom odgovornošću.
Neki zanimljivi detalji behind the scenes snimanja koje biste vi izdvojili?
To je zaista teško. Poštujemo i volimo svoje saradnike i nekako svako druženje iza scene je kao naša mala magična planeta na kojoj svi radimo ono što volimo. Uz samo snimanje video materijala, fotografkinja Aida Redžepagić je radila editorijal. Bilo mi je predivno gledati Aidu i Moniku Andrić kako jedva čekaju da zabilježe kadrove koje žele i njihovu sreću što u tome uspijevaju.
Kako biste opisali emociju koju osjećate kada kolekcija ugleda svjetlo dana?
Najviše uživamo u samom kreativnom procesu od skice, kreacije do kreiranja prezentacije. Kada objavimo kolekciju to je svaki put kao da puštate svoje dijete prvi put samo na putovanje. Dale smo sve od sebe da bude dobro, ali nikada ne znate kako će proći putovanje. Nadamo se najboljem.
Kome se najviše veselite predstaviti detalje kampanje/kolekcije na kojoj radite?
Uvijek Kaftan studio ženama.
Čiji vam feedback daje najveći vjetar u leđa?
Od dama koje i ne poznajemo, građanki koje nas zaustave na ulici da nam kažu svoje opažanje onako iskreno i jednostavno. Posebno mi znače feedback važnih saradnika, a jako me dirne kada mi se jave profesori sa Akademije Likovnih Umjetnosti i kažu da su ponosni što su mi predavali i da prate naš razvoj.
* * *
Foto: Monika Andrić
TEKST: Ada Ćeremida
Prvi ponedjeljak u maju 2026. godine otvara pitanje šta moda postaje kada se vrati svom izvornom mediju: tijelu i umjetnosti.
Prvi ponedjeljak u maju odavno je više od glamurozne noći: on određuje način na koji ćemo posmatrati modu u godini pred nama. Prošlogodišnji fokus na arhivima i reinterpretaciji tradicije otvorio je razgovor o tome kako moda čuva svoje nasljeđe. Ove godine, priča postaje još direktnija, intimnija i sa suštinom.
Umjesto da se bavi onim što odjeća “pamti”, ovogodišnja izložba vraća se na početnu tačku: na tijelo.
Na načine na koje se ono kroz stoljeća oblikovalo, prikazivalo, štitilo, ukrašavalo i tumačilo. A tema koja stoji iza ovogodišnjeg prvog majskog ponedjeljka naglašava upravo to, odjeveni oblik kao temelj umjetničke i modne istorije.
Šta stoji iza ovogodišnje ideje Costume Art ?
Izložba koja određuje koncept ove godine zasnovana je na jednostavnoj, ali moćnoj ideji: odjeveno tijelo je jedan od ključnih motiva kroz cijelu istoriju umjetnosti. I to ne samo u modnom smislu. Gotovo svaki figurativni prikaz u Met muzeju — od skulptura do slika različitih epoha, prikazuje tijelo obučeno na određeni način.
Kroz putovanje od praistorije do savremenosti, postavka istražuje kako je “dressed body” mijenjao značenja, identitete i forme. Uparivanjem komada iz Costume Institute kolekcije sa remek-djelima iz ostatka muzeja, stvara se vizuelni dijalog: odjeća nije dekor, ona je kulturni tekst.
Tu ideju potvrđuje i historičarka umjetnosti mode Aileen Ribeiro, koja je još prije nekoliko decenija primijetila da se historija odijevanja često tretirala kao oblast “neprobojna za analizu”. Drugim riječima, moda se predugo držala izvan ozbiljnog umjetničkog diskursa. Ova izložba to konačno ispravlja.
Tri tijela tri načina čitanja mode
Tema se tumači kroz tri vrste tijela:
Tijelo kao umjetnost: Idealizirane, klasične siluete koje povezuju modu sa skulpturom i ikonografijom prošlih epoha.
Zanemareno tijelo: Tijela koja su historijski izostavljena iz modnog i umjetničkog kanona: trudno, starije, bolesno, stvarno tijelo.
Fizičko, univerzalno tijelo: Anatomska, simbolička forma; tijelo kao temelj bez kojeg moda ne postoji.
Ova tri pristupa otvaraju prostor dizajnerima da iskoriste punu snagu svoje imaginacije i da kroz modu ispričaju potpuno nove priče o ljudskom obliku.
Uparivanjem modnih komada sa umjetničkim djelima, izložba pokazuje ono što se dugo ignorisalo: moda i umjetnost nikada nisu bile odvojene discipline. Moda je uvijek učila iz umjetnosti. Umjetnost je uvijek koristila odjeću kao ključ za razumijevanje identiteta.
Šta možemo očekivati ovog maja?
Očekuje se da će ovogodišnji crveni tepih biti jedan od najkonceptualnijih u posljednjoj deceniji, jer tema otvara dizajnerima prostor za neobičnu slobodu, ali i odgovornost. Siluete će vjerovatno kliziti između skulpturalnih formi inspirisanim antičkim i renesansnim djelima i anatomskih konstrukcija koje prate samu arhitekturu tijela.
Vidjet ćemo i modele koji nose snažan društveni komentar, reinterpretacije zanemarenih ili cenzurisanih tijela, kao i arhivske kreacije izvučene iz depoa i postavljene u kontekst kulturnog artefakta. Mnogi će posegnuti za instalacijskim pristupom, stvarajući komade koji više podsjećaju na galerijske radove nego na klasičnu modu.
Sve ukazuje na to da će prvi ponedjeljak u maju postati susret skulpture, mode, društvenih pitanja i vizuelne poezije, noć u kojoj odjeća neće biti samo glamur, nego analiza, komentar i umjetničko djelo samo po sebi.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
