TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 20.12.2022.
Malo mašte i komadić prirode – u samo nekoliko koraka napravite jedinstvenu prazničnu dekoraciju
Najbolje ideje za praznično uređenje doma nerijetko dođu spontano, a pritom nam priroda može biti neiscrpan izvor inspiracije. JYSK je, kako bi svoje kupce potaknuo na održivost i zeleni način promišljanja i u blagdansko doba godine, i ove godine na društvenim mrežama pokrenuo kampanju „Čaroliju praznika pokreću tvoje ruke“. Uz inspiraciju prirodom, jedna od najvažnijih poruka kampanje je da su najljepše uspomene one u koje uložimo svoje vrijeme i trud.
I ove godine spremni za praznično slavlje
Kampanji su se pridružili i brojni influenseri poput Irmele Kadić i Andree Tomašević Kolenda, koji su kombiniranjem prirodnih dekoracija i materijala osmislili i kreirali vlastiti održivi praznični ukras za vrata ili zid, a potom su svoje kreacije podijelili s pratiteljima na društvenim mrežama uz #JYSKCarolijaPraznika. Kupovina ukrasa nije uvijek najbolje rješenje, jer uz ove DIY ideje, vaše dekoracije će sigurno biti autentične, a pored toga, uz izradu osobnih ukrasa imate se priliku kreativno izraziti, ali i kvalitetno provesti vrijeme sa ukućanima.
Poznata regionalna influenserka Matea Halilović otkrila je na koji način možete napraviti svoju blagdansku dekoraciju za zid ili vrata u samo četiri koraka, a sve što vam je potrebno je dobra ideja, malo mašte i komadić prirode.
„Uživam u kreativnom stvaranju i uvijek mi je draže svoj dom upotpuniti DIY dekoracijama koje sam sama osmislila uz malo truda i mašte. Proizvode koje napravim često poklanjam prijateljima i porodici i smatram da je to uvijek osobnije i zanimljivije od kupovine gotovog poklona“, podijelila je Matea Halilović i dodala da za nju prvi korak do ideje predstavlja potraga za inspiracijom u samoj prirodi.
Postupak za izradu dekoracije za zid ili vrata:
1. Zelenilo povezati špagom ili žicom u buket koji odgovara veličini košare.
2. Formirati ukrasnu traku ili mašnu za ukrašavanje košare i fiksirati je.
3. Buket umetnuti u košaru te ukrasiti detaljima iz obližnjeg parka ili šume poput žireva, kestena, šipka, češera i sl.
4. Dodati ukrase poput patuljaka, kuglica ili drugih dekoracija.
Ukoliko vam se sviđa ova održiva ideja, pozivamo vas da svoju inspiraciju pod sloganom “Čaroliju praznika pokreću tvoje ruke” podijelite na Instagramu uz #JYSKCarolijaPraznika.
Praznične čarolije uz JYSK
JYSK svake godine nudi bogat i raznolik praznični asortiman, idealan za kreiranje praznične čarolije. Bez obzira volimo li jednostavne ili blještave ukrase, odgovornim izborom i promišljanjem o ukrasima ovih praznika možemo pridonijeti ekološkoj održivosti, a istovremeno interijer doma ispuniti toplinom i prirodnim tonovima. JYSKova vizija budućnosti uključuje izradu proizvoda od obnovljivih ili recikliranih materijala proizvedenih na ekološki prihvatljiv način. Za dodatno uređenje doma inspiraciju potražite na JYSK.ba te na Instagram i Facebook profilu.
* * *
Fotografije: JYSK PR
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
