TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 2.4.2024.
Kombiniranje raznih tekstura, boja i materijala jednako je važno u interijeru, koliko i u modi.
Razne kombinacije donose dinamiku i dubinu u prostor te ga čine autentičnim. Međutim, drugačije kombinacije daju i drastično drugačije rezultate. Ovisno o vašim osobnim stilskim preferencijama i o tome kakav ambijent želite, postoje jednostavne „formule“ pomoću kojih u trenu možete kreirati željeni vibe.
Kombinacije koje se jako vole u interijerima i koje s vama dijelimo danas, unijet će u vaš dom dašak luksuza i topline i tako kreirati interijer stvoren za opuštanje. Luksuz se nerijetko povezuje s materijalima poput mramora i mesinga, ali ih mnogi smatraju previše estetski „hladnim“ materijalima za dom. S druge strane, drvo, terracotta i travertin, uvijek unose dozu topline.
Stoga smo kreirali ovaj mali šalabahter za interijere kako biste znali koji od ovih materijala čine idealnu kombinaciju jer zajedno donose luksuz i toplinu u prostor.
Terracotta i terrazzo
Terrazzo je materijal koji sadrži sitne komadiće mramora u raznim bojama, koji se međusobno uvezuju cementom ili smolom. Rezultat je neodoljivo prošaran materijal koji unosi život i intenzitet boja u interijer. U kombinaciji s toplim tonom terakote, koja je izrađena od gline, daje prostoriji rustikalan šarm, koji ipak odiše luksuzom.
Mramor s mesingom
Iako su i mramor i mesing po sebi nešto „hladniji“ materijali, zlatni efekt mesinga postavlja se kao savršen kontrast šarenom mramoru i daje mu toplinu. Ovakva kombinacija dat će interijeru moderan pečat, bilo da birate sitne detalje od mesinga poput slavine i lustera ili ipak posežete za velikim elementima u efektu starog zlata, koji će dominirati uz mramor.
Foto: @kimberleyharrisoninteriors
Foto: @shopmeraki.co
Foto: @arentpykestudio
Mramor s drvom
Topla i izrazito sofisticirana kombinacija. Nijansu drva birajte prema nijansi mramora - svijetli ton drva voli se s mramorom u nježnim kombinacijama poput sive i bijele, dok se intenzivni zeleni ili bordo crveni mramor bolje slaže s tamnim nijansama drva poput mahagonija, ebanovine ili oraha.
Koje god tonove birali, ovaj spoj kreira posebno ugodnu atmosferu svojom nenametljivom raskoši.
Travertin i staklo
Iako se radi o vrsti kamena, travertin je u ovoj kombinaciji onaj materijal koji daje toplinu, a staklo dozu glamura. Travertin je poznat po svojoj poroznoj teksturi i nježnim, bež tonovima pa na trenutke čak podsjeća na drvo.
Foto: @casagitane
Nas je osvojio stolić za kavu izrađen od kombinacije travertina i stakla koji će, iako tako neutralan i decentan, dominirati prostorom kao malo umjetničko djelo.
* * *
Naslovna fotografija: @highstayparis
TEKST: Ada Ćeremida
Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.
Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.
Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.
Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.
Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada
Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.
Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.
Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja
Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.
Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.
Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce
Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.
Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.
Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.
Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.
Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo
Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.
Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.
Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea
Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.
Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.
Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu
Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.
Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.
Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol
Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.
Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.
Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.
Narodno pozorište teatar monumentalnosti
Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.
To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.
Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir
Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.
Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.
Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice
Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.
Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.
Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
