Film „Gym“ bh. reditelja Srđana Vuletića stiže u kina Bosne i Hercegovine, a mi znamo sve detalje.

„Gym“ je svjetsku premijeru imao na 30. Sarajevo Film Festivalu. 

Radnja filma prati Rikija, konobara u posrnuloj catering kompaniji. Njegov kolega i budući zet Ado je mizogini idiot koji želi spasiti firmu tako što će prebiti vrhunsku slastičarku Melisu, bivšu saradnicu i natjerati je da ponovo radi s njima. Svi uposleni odbace plan kao totalno glup i besmislen. Ali, Ado je uporni divljak i njegove kolege znaju da on neće stati dok ne bude silom zaustavljen. Riki je razapet između osjećaja za pravdu i normi u kojima tolerišemo familiju i prijatelje bez obzira na to šta oni rade.  




„Gym je filmska priča o tome kako kad neki problem ne tretiramo u početku, on samo raste, raste i na kraju eksplodira svima u lice. Radnja našeg filma je smještena u društvo bez empatije, u društvo koje žudi za herojima. Iako se bavimo ozbiljnim temama, trudili smo se da napravimo uzbudljiv, dinamičan i zabavan film. U tome su značajno pomogle sjajne izvedbe velikog broja mladih i nepoznatih glumaca, koji ovim filmom najavljuju dolazak nove generacije bosanskohercegovačkog glumišta“, izjavio je Srđan Vuletić.

Uloge u filmu ostvarili su Edin Avdagić, Dino Sarija, Dina Mušanović, Rijad Gvozden, Igor Skvarica, Adnan Omerović, Filip Radovanović, Faruk Hajdarević, Mirza Dervišić, Pavle Marković, Aneta Grabovac, Vanja Matović, Davor Bojanić, Aleš Kranjec, Emir Fejzić, Elma Fetić, Anja Kraljević, Helena Vuković, Pavle Novaković, Tarik Džinić, Aldin Omerović, Ejla Bavčić. 




Scenarij potpisuju Srđan Vuletić i Mirela Trepanić - Grbešić (originalna priča), direktor fotografije je Darko Herič, montažer Željko Sošić, muziku potpisuje Ivan Marović, dizajner zvuka Srđan Kurpjel, kostimografkinja Katarina Pilić, a scenografkinja Vanja Nogo. „Gym“ stiže u kina Bosne i Hercegovine od 24. oktobra.

Distributer filma u kinima u BiH je Obala Art Centar. Nastao je u produkciji Realstagea (Bosna i Hercegovina), u koprodukciji s BH Telecomom, Kinoramom, Dogma studiom, Iridium filmom i Lutrijom BiH.

* * *
Foto: Pexels.com, PR

Zanat koji gotovo da je nestao, živi u maloj parfimeriji gdje vam kreiraju miris koji postoji samo za vas.

Uličica Ćurčiluk mali skriva mnoge priče, ali jedna od najneobičnijih je priča o parfimeriji Kalem i Misk, posljednjoj oazi tradicionalnog atarstva u Sarajevu. 

U serijalu Baščaršija ljeti, ranije smo otkrivali dvorišta skrivena od pogleda, zanate koji polako nestaju, te okuse koji se šire čaršijom, ali priča o ovom mirisnom ateljeu nosi posebnu notu.





Šta je atarstvo?

Prije nego što vas povedemo u proces kreiranja mirisa, vrijedi se podsjetiti na zanat koji su mnogi zaboravili, a koji se još uvijek njeguje upravo ovdje. 

Atarstvo je drevna zanatska vještina pravljenja parfema od prirodnih esencija, bez alkohola, sa visokim udjelom čistih eteričnih ulja. Riječ "atar" dolazi iz arapskog jezika i označava esenciju, odnosno srž mirisa. Svaki miris se miješa ručno, prema preferencijama kupca, stvarajući neponovljive parfemske potpise koji traju satima. 





Kroz vitrine od masivnog drveta i stakla, nazire se enterijer koji više podsjeća na mali orijentalni kabinet nego na klasičnu parfimeriju. Već ispred ulaza, dočekuju vas drvene klupe, onaj prepoznatljivi element čaršijskih radnji, gdje se uvijek zadrži pogled ili razgovor.

Njihov portal, s policama u geometrijskim formama, odmah privlači pažnju; na njima su poredane vintage bočice parfema koje izgledaju kao da skrivaju male mirisne tajne.







U Sarajevu, porodica Lušija čuva ovu tradiciju živom, Adnan i njegova braća su jedini atari u gradu koji su odrastali učeći ovu vještinu iz generacije u generaciju.





Proces kreiranja mirisa koji govori vašu priču  

Kreiranje parfema u Kalem i Misk nije brza kupovina to je proces u kojem učestvujete. Adnan vas najprije pita o vašim navikama, uspomenama i stvarima koje vas inspirišu. “Volite li mirise drveta nakon kiše? Smiruje li vas lavanda? Želite li nešto što podsjeća na stare orijentalne bazare ili ste više za čiste, citrusne note?” Nema gotovih rješenja.







 

Dok razgovor teče, ispod pulta se izvlače aluminijske bočice s natpisima poput “oud”, “ambra”, “ruža damascena”. Svaka kap koja padne u mješavinu mjeri se pažljivo – jer ovdje 30% parfema čini čista esencija, što je gotovo tri puta više nego u parfemima iz drogerija. Na kraju, kada vam Adnan pruži kristalnu bočicu sa vašim ličnim mirisom, znate da držite nešto što niko drugi nema.







Miris Baščaršije ljeti: Kako bi mirisala čaršija?

Na kraju razgovora, postavljam pitanje koje dugo nosim sa sobom: “Adnane, kako bi izgledao parfem Baščaršije ljeti?” Nasmiješi se, kao da to pitanje često sebi postavlja.

“Baščaršija bi bila kombinacija stare mahovine iz Ferhadije, mirisa kafe s bakrenih džezvi, prstohvat začina iz Gazi Husrev-begove bezistanske ulice, i na kraju, dašak tamjana iz džamija.” Kaže da bi to bio parfem koji mijenja karakter kako dan prolazi – ujutro svjež, popodne gust, navečer topao i pomalo tajanstven.

Baščaršija ljeti ne bi bila komercijalni miris. To bi bio trag sjećanja, boja, i mirisa koje nosimo u sebi, čak i kada nismo tu.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba 

Foto: Bonjour.ba