Film „Gym“ bh. reditelja Srđana Vuletića stiže u kina Bosne i Hercegovine, a mi znamo sve detalje.

„Gym“ je svjetsku premijeru imao na 30. Sarajevo Film Festivalu. 

Radnja filma prati Rikija, konobara u posrnuloj catering kompaniji. Njegov kolega i budući zet Ado je mizogini idiot koji želi spasiti firmu tako što će prebiti vrhunsku slastičarku Melisu, bivšu saradnicu i natjerati je da ponovo radi s njima. Svi uposleni odbace plan kao totalno glup i besmislen. Ali, Ado je uporni divljak i njegove kolege znaju da on neće stati dok ne bude silom zaustavljen. Riki je razapet između osjećaja za pravdu i normi u kojima tolerišemo familiju i prijatelje bez obzira na to šta oni rade.  




„Gym je filmska priča o tome kako kad neki problem ne tretiramo u početku, on samo raste, raste i na kraju eksplodira svima u lice. Radnja našeg filma je smještena u društvo bez empatije, u društvo koje žudi za herojima. Iako se bavimo ozbiljnim temama, trudili smo se da napravimo uzbudljiv, dinamičan i zabavan film. U tome su značajno pomogle sjajne izvedbe velikog broja mladih i nepoznatih glumaca, koji ovim filmom najavljuju dolazak nove generacije bosanskohercegovačkog glumišta“, izjavio je Srđan Vuletić.

Uloge u filmu ostvarili su Edin Avdagić, Dino Sarija, Dina Mušanović, Rijad Gvozden, Igor Skvarica, Adnan Omerović, Filip Radovanović, Faruk Hajdarević, Mirza Dervišić, Pavle Marković, Aneta Grabovac, Vanja Matović, Davor Bojanić, Aleš Kranjec, Emir Fejzić, Elma Fetić, Anja Kraljević, Helena Vuković, Pavle Novaković, Tarik Džinić, Aldin Omerović, Ejla Bavčić. 




Scenarij potpisuju Srđan Vuletić i Mirela Trepanić - Grbešić (originalna priča), direktor fotografije je Darko Herič, montažer Željko Sošić, muziku potpisuje Ivan Marović, dizajner zvuka Srđan Kurpjel, kostimografkinja Katarina Pilić, a scenografkinja Vanja Nogo. „Gym“ stiže u kina Bosne i Hercegovine od 24. oktobra.

Distributer filma u kinima u BiH je Obala Art Centar. Nastao je u produkciji Realstagea (Bosna i Hercegovina), u koprodukciji s BH Telecomom, Kinoramom, Dogma studiom, Iridium filmom i Lutrijom BiH.

* * *
Foto: Pexels.com, PR

Ako tražite razlog za kratku kulturnu pauzu u Sarajevu ovo je idealan trenutak. Povodom pravoslavnog Božića, danas je besplatan ulaz u Kuću Despića, jedan od najautentičnijih muzejskih prostora u gradu i važan dio zbirke Sarajevskog Muzeja.

Smještena u samom srcu stare gradske jezgre, Kuća Despića čuva priču o životu imućne sarajevske trgovačke porodice, ali i o prvim teatarskim iskoracima u gradu. Prije nego krenete, donosimo nekoliko stvari koje vrijedi znati kako biste posjetu doživjeli punim intenzitetom.

Foto: @nerminamemic_art

Kuća Despića je vremenska kapsula Sarajeva iz 18. i 19. stoljeća. Izgrađena i nastanjena od strane porodice Despić, danas djeluje kao jedan od najintimnijih i najautentičnijih muzejskih prostora u gradu. 

Kao dio Muzeja Sarajeva, kuća svjedoči o trgovačkom, kulturnom i društvenom životu tadašnjeg Sarajeva, ali i o njegovim prvim teatarskim koracima. Ako je do sada niste posjetili, današnji besplatan ulaz je savršena prilika.

Foto: @jacakalac

5 stvari koje vrijedi znati prije nego uđete u Kuću Despića

Ovdje je zapravo počela teatarska scena Sarajeva

Prve pozorišne predstave u Sarajevu održane su upravo u salonu Kuće Despića. U vrijeme kada grad nije imao institucionalno pozorište, ova privatna kuća postala je mjesto susreta umjetnika, publike i novih ideja. 

Zbog toga se Kuća Despića smatra pretečom modernog teatra u Sarajevu. Taj salon i danas zadržava atmosferu intimnog kulturnog okupljanja.




Kuća je rijedak primjer spoja orijentalne i austrougarske arhitekture

Arhitektonski, Kuća Despića predstavlja slojevit identitet Sarajeva. Orijentalni raspored prostora i detalji interijera susreću se s kasnijim austrougarskim utjecajima u namještaju i dekoraciji. 

Ovaj spoj nije dekorativan, već govori o stvarnim historijskim promjenama koje je grad prolazio. Upravo zato je kuća posebno zanimljiva i arhitektima i ljubiteljima dizajna.

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection

Porodica Despić bila je među najutjecajnijim trgovačkim porodicama u gradu

Despići su bili imućni i društveno aktivni sarajevski trgovci, blisko povezani s kulturnim i političkim tokovima svog vremena. Njihov dom nije bio zatvoren porodični prostor, već mjesto okupljanja uglednih građana i putnika. 

Kroz lične predmete, dokumente i namještaj, muzej danas priča priču o svakodnevici gradske elite 19. stoljeća. To je rijedak uvid u privatni život tadašnjeg Sarajeva.

Foto: @jelenapojuzina

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tomislav.kovacevic.sestrinstvo

Interijeri su sačuvani kao autentičan prikaz građanskog života

Za razliku od mnogih muzeja koji rekonstruišu prostor, Kuća Despića čuva originalne elemente života jedne porodice. Namještaj, raspored soba i dekoracije ostavljaju utisak da su stanari tek nakratko izašli. Ovakav pristup čini posjetu intimnijom i emocionalnijom. Ne gledate eksponate nego ulazite u nečiji dom.

Foto: @poslednji_sarajlija

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection

Grijanje u Kući Despića otkriva kako se živjelo kroz sarajevske zime

Kuća Despića grijala se kombinacijom peći na drva i ćumur, pažljivo raspoređenih po glavnim prostorijama kako bi se toplina zadržavala što duže. 

Debeli zidovi i manji otvori prema ulici dodatno su pomagali u očuvanju toplote, što je bio standard u tadašnjoj gradskoj arhitekturi. Zanimljivo je da su se prostorije grijale selektivno nisu svi dijelovi kuće bili jednako topli, već se život zimi koncentrisao oko nekoliko ključnih soba. 

Ovakav način grijanja jasno pokazuje koliko je svakodnevni ritam bio prilagođen prostoru, a ne obrnuto.

Foto: @nerminamemic_art

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @nerminamemic_art