TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 3.10.2024.
Bosanskohercegovački kandidat u kategoriji Najbolji međunarodni dugometražni film za 97. nagradu Oscar® Američke akademije (Academy of Motion Picture Arts and Sciences) je film NAKON LJETA Danisa Tanovića.
Udruženje filmskih radnika BiH, kao certificirana strukovna organizacija za Bosnu i Hercegovinu, organizirala je izbor te je komisija u čijem su sastavu bili reditelj Nermin Hamzagić, casting direktorica i koordinatorica produkcije Narcisa Cvitanović, producentica Amira Kudumović, scenaristica Melina Alagić i scenografkinja Emina Kujundžić, glasanjem odlučila o bosanskohercegovačkom kandidatu.
NAKON LJETA komična je drama o mladoj ženi koja dolazi na udaljeni otok kako bi riješila pitanje obiteljskog nasljedstva. U vrtlogu novonastalih emocija, kroz niz nepredviđenih situacija, Maja će se konačno suočiti s pitanjima iz svoje prošlosti. Potraga za nasljedstvom postaje potraga za vlastitim identitetom, ali i oprostom.
Uloge u filmu ostvarili su Anja Matković, Uliks Fehmiu, Goran Navojec, Mario Knezović, Marija Škaričić, Mirela Brekalo, Snježana Sinovčić, Luka Juričić, Boris Ler, Ivana Roščić, Jadranka Matković i drugi.
Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine već 23 godine kandidira film Američkoj akademiji u kategoriji za Najbolji internacionalni film. Na osnovu kandidature Udruženja filmskih radnika, film NIČIJA ZEMLJA Danisa Tanovića 2002. godine osvojio je nagradu Oscar® za najbolji strani film, a bh. kandidat za 2020. godinu, film QUO VADIS, AIDA? Jasmile Žbanić bio je nominovan za ovu prestižnu nagradu. Nagradu Oscar dodjeljuje američka Akademija filmskih umjetnosti i nauke AMPAS i jedna je od najznačajnijih nagrada u svijetu filmske umjetnosti dok je sama ceremonija dodjele jedan od najgledanijih televizijskih programa tokom godine u SAD-u i u svijetu.
Film NAKON LJETA Danisa Tanovića u kinima je širom BiH i od danas i u Hrvatskoj.
* * *
Foto: PR
TEKST: Ada Ćeremida
Dok Hollywood još uvijek računa na nastavke, remakeove i velike franšize, dva horora su ovog ljeta pokazala da publika želi nešto čudnije, svježije i puno bliže internet generaciji. Obsession i Backrooms nisu samo filmovi o kojima se priča, nego mali dokaz da Gen Z kreativci mijenjaju način na koji horor izgleda, nastaje i dolazi do publike.
Ako vam se čini da su najzanimljiviji filmovi trenutno oni koji ne izgledaju kao “sigurna” studijska formula, niste sami.
Nakon što su arthouse naslovi i autorski filmovi sve glasnije zauzeli centralno mjesto na festivalima poput Cannesa, sličan pomak se dešava i kod mlađe publike, samo kroz jezik interneta, horora i viralnih priča.
Obsession i Backrooms su dva naslova koja se stalno pojavljuju u filmskim razgovorima, TikTok preporukama i box office analizama, ali njihov hype nije nastao slučajno. 
Oba filma dolaze od autora koji nisu prošli klasičnu hollywoodsku rutu, nego su publiku prvo gradili online.
Zato ova priča nije samo o hororu, nego o tome kako nova generacija autora koristi YouTube, digitalni storytelling i jako specifične strahove savremenog života da bi napravila filmove koje publika zaista želi gledati u kinu.
U nastavku donosimo zašto su Obsession i Backrooms postali toliko veliki, ko stoji iza njih, kakve su ocjene i gdje ih trenutno možete gledati. 
Obsession je film koji na prvu zvuči kao jednostavna horor premisa, ali upravo tu leži njegova snaga. U centru priče je Bear, mladić koji uz pomoć misterioznog predmeta “One Wish Willow” poželi da se njegova simpatija Nikki zaljubi u njega, a onda vrlo brzo shvati da želja nije romantika nego noćna mora. 
Film je napisao, režirao i montirao Curry Barker, 26-godišnji autor koji je ranije gradio publiku kroz YouTube i kratke horor projekte.
Ono što je publiku najviše zakačilo nije samo krvavi ili supernatural dio priče, nego tema kontrole, neuzvraćene ljubavi i onog neprijatnog pitanja: šta se desi kada neko tuđu emociju počne tretirati kao nešto što mu pripada?
Zato se Obsession čita i kao horor o modernim vezama, granicama, entitlementu i opsesiji koja se maskira kao “velika ljubav”. 
Hype je dodatno eksplodirao jer je film snimljen s mikro budžetom, a zaradio je stotine miliona dolara i postao jedan od najprofitabilnijih naslova godine.
Trenutno ima vrlo jake ocjene publike i kritike, uključujući visoke Rotten Tomatoes i IMDb rezultate, a za gledanje je još uvijek najviše vezan za kino distribuciju, dok se digitalno iznajmljivanje očekuje ili postepeno uvodi zavisno od regije, posebno preko platformi poput Apple TV i Prime Video. 
Foto: IMDb
Ako je Obsession horor o opsesiji i kontroli, Backrooms je horor o prostoru iz kojeg ne znate kako izaći. Film režira Kane Parsons, autor poznat online kao Kane Pixels, koji je kao tinejdžer napravio viralnu YouTube seriju inspirisanu Backrooms internet mitologijom i estetikom liminalnih prostora. 
Sve počinje od ideje da se može “ispasti” iz realnosti i završiti u beskrajnim, fluorescentnim, praznim hodnicima i sobama koje izgledaju kao napušteni ured, tržni centar ili skladište iz nečijeg lošeg sjećanja.
A24 je taj online fenomen pretvorio u dugometražni film, ali njegov uspjeh nije samo u tome što je preuzeo popularan meme, nego u tome što ga je shvatio ozbiljno kao jezik nove generacije straha. 
Za publiku koja je odrasla uz creepypaste, videoigre, glitch estetiku i osjećaj da je internet istovremeno dom i labirint, Backrooms djeluje skoro prirodno.
Film je dobio odlične reakcije kritike, a posebno se hvali način na koji Parsons koristi prostor, arhitekturu i digitalnu nelagodu kao glavne izvore horora. 
Trenutno se Backrooms primarno gleda u kinima, dok streaming još nije aktivan u većini regija; očekuje se da će u SAD-u kasnije doći na HBO Max zbog A24 distribucijskog modela, a originalna YouTube serija Kane Pixels i dalje je dostupna online za sve koji žele vidjeti odakle je fenomen krenuo. 
Foto: IMDb
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
