Bosanskohercegovački kandidat u kategoriji Najbolji međunarodni dugometražni film za 97. nagradu Oscar® Američke akademije (Academy of Motion Picture Arts and Sciences) je film NAKON LJETA Danisa Tanovića.

Udruženje filmskih radnika BiH, kao certificirana strukovna organizacija za Bosnu i Hercegovinu, organizirala je izbor te je komisija u čijem su sastavu bili reditelj Nermin Hamzagić, casting direktorica i koordinatorica produkcije Narcisa Cvitanović, producentica Amira Kudumović, scenaristica Melina Alagić i scenografkinja Emina Kujundžić, glasanjem odlučila o bosanskohercegovačkom kandidatu.




NAKON LJETA komična je drama o mladoj ženi koja dolazi na udaljeni otok kako bi riješila pitanje obiteljskog nasljedstva. U vrtlogu novonastalih emocija, kroz niz nepredviđenih situacija, Maja će se konačno suočiti s pitanjima iz svoje prošlosti. Potraga za nasljedstvom postaje potraga za vlastitim identitetom, ali i oprostom.

Uloge u filmu ostvarili su Anja Matković, Uliks Fehmiu, Goran Navojec, Mario Knezović, Marija Škaričić, Mirela Brekalo, Snježana Sinovčić, Luka Juričić, Boris Ler, Ivana Roščić, Jadranka Matković i drugi.




Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine već 23 godine kandidira film Američkoj akademiji u kategoriji za Najbolji internacionalni film. Na osnovu kandidature Udruženja filmskih radnika, film NIČIJA ZEMLJA Danisa Tanovića 2002. godine osvojio je nagradu Oscar® za najbolji strani film, a bh. kandidat za 2020. godinu, film QUO VADIS, AIDA? Jasmile Žbanić bio je nominovan za ovu prestižnu nagradu. Nagradu Oscar dodjeljuje američka Akademija filmskih umjetnosti i nauke AMPAS i jedna je od najznačajnijih nagrada u svijetu filmske umjetnosti dok je sama ceremonija dodjele jedan od najgledanijih televizijskih programa tokom godine u SAD-u i u svijetu.

Film NAKON LJETA Danisa Tanovića u kinima je širom BiH i od danas i u Hrvatskoj.

* * *
Foto: PR

Jedan milion pregleda. Za studentski kratki film iz Bosne i Hercegovine to nije samo broj, nego možda još uvijek rijedak kulturni fenomen. Majkino zlato, film koji je započeo svoj život na festivalskom platnu, danas živi novu, digitalnu fazu i to punom snagom.

Od studentske vježbe do filma koji je prešao festivalske okvire, Majkino zlato nastaje 2018. godine kao diplomski film, u produkcijskim uslovima tipičnim za studentski rad skromnim, ali fokusiranim. 

Već na samom startu film ulazi u Takmičarski program studentskog filma na Sarajevo Film Festival, gdje osvaja nagradu za najbolji studentski film. Time priča ne završava, zapravo, tek počinje.

Foto: IMDb

Autorski potpis koji se pamti

Režiju potpisuje Irfan Avdić , tada student Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Zajedno sa scenaristom Adijem Lučićem, Avdić gradi film koji ne pokušava da “objasni” društvo, već da ga pokaže. 

Kamera Alena Alilovića dodatno pojačava osjećaj nelagode – bliski kadrovi, prirodno svjetlo i sirova atmosfera čine da gledalac nema gdje pobjeći od priče.



 

Festivalski život: nagrade, publika i međunarodno priznanje

Nakon Sarajeva, film nastavlja svoj put evropskim festivalima. Osvojio je nagradu publike na Premiers Plans festivalu u Angersu, kao i posebna priznanja na regionalnim festivalima. 

Posebno važan trenutak dolazi selekcijom u program Future Frames na Karlovy Vary International Film Festival , koji okuplja najperspektivnije mlade evropske autore. Za jedan studentski film to je potvrda ozbiljnog autorskog potencijala.




 

Radnja koja boli jer je previše stvarna

U središtu filma je Alem, sedamnaestogodišnjak koji živi s bakom i pokušava da zaradi novac za školski izlet. Kada sistem zakaže, ostaje mu samo vlastita snalažljivost – i moralne granice koje se brzo brišu pod pritiskom siromaštva. Film ne nudi laka rješenja, niti traži empatiju na silu. Njegova snaga je u tišini, pogledima i odlukama koje djeluju sitno, a nose ogromnu težinu. 

Zašto se Majkino zlato i danas gleda? Zato što ne zastarijeva. Teme klasnih razlika, srama zbog siromaštva i mladosti koja prerano mora odrasti danas su možda još vidljivije nego prije osam godina. Film ne nudi spektakl, nego istinu – onu tihu, nelagodnu, ali univerzalnu. 





 

Digitalni život filma: Kako se dođe do milion pregleda?

Godinama nakon festivalskog kruga, Majkino zlato dobija novu publiku online, na YouTubeu je objavljen prije pet godina, gdje se potom počeo širiti organski kroz dijeljenje, preporuke i komentare. Upravo ta sporost i postepenost rasta govore mnogo: milion pregleda nije rezultat trenda već dugotrajne relevantnosti. Publika se u Alemovoj priči i dalje prepoznaje.

 

Da je riječ o uspjehu koji nadilazi lokalni i studentski okvir, potvrđuje i podatak da film na IMDb ima ocjenu 8.4, što je izuzetno visoko i za mnogo veće, produkcijski snažnije projekte. Majkino zlato tako postaje dokaz da studentski film može imati dug život, da festivalska nagrada nije krajnja stanica i da kvalitetna, iskrena priča uvijek pronađe publiku. 

Osam godina kasnije, ovaj bh. kratki film nije samo uspomena na jedan uspjeh  nego snažan podsjetnik koliko daleko može stići autorski glas koji ostaje vjeran svojoj priči.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @irfanavdic