TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 17.1.2022.
HUB387 u Sarajevu prvi je takav prostor koji je već dugi niz godina popularizirao coworking način rada.
Ovakav prostor s vremenom postao je najdraža adresa freelancerima i malenim kompanijama koje su htjele biti dio HUB387 zajednice i uživati u radu u moderno uređenom prostoru.
I sami smo imali priliku posjetiti HUB387 i uvjeriti se da rad u ovom prostoru ima brojne prednosti: od modernog uređenja preko odlične sale za sastanke, pa sve do rada uz pogled na Sarajevo.
U želji da još bolje upoznamo HUB387 razgovarali smo sa Jovanom Musić, managing direktoricom koja nam je otkrila sve detalje o izgradnji ovog prostora u zadnjih osam godina. Mnogi od vas htjeti će znati nešto više i o njihovoj platformi za edukaciju ACADEMY387, a razveseliti će vas i informacija što vas sve očekuje kao korisnika ovog coworking prostora. Više detalja otkrijte u nastavku.
***
HUB387 u 2022. broji 8 godina postojanja. Vjerujemo da je u te godine stalo mnoštvo anegdota, no koja 3 događaja ćete uvijek pamtiti?
Da, HUB387 ove godine puni 8 godina i s obzirom na sve sadržaje i zaista veliki broj ljudi koji je radio ili sarađivao s nama, sigurno je bilo i pregršt anegdota. Na žalost ni jedna koju bi izdvojila mi trenutno ne pada na pamet.
Uglavnom su to vjerojatno bile situacije vezane za različite evente i startup takmičenja, jer tu uvijek ima dobrih prilika za nepredviđene situacije.
Kako su tekli sami počeci, na koji dio razvoja HUB387 ste najponosniji?
HUB387 je započeo svoju priču u Januaru 2014. godine. S obzirom da smo bili prvi tehnološki park i coworking prostor u BiH, najizazovnije nam je bilo predstaviti ljudima koncept co-workinga, šta to zapravo znači i koji su benefiti rada u ovakvom prostoru.
Naš glavni cilj od početka je bio integracija BiH u globalnu ekonomiju kroz razvoj ICT sektora lokalno i u regiji i kreiranje okruženja koje će osnažiti IT ekosistem. Osim toga, HUB387 radi i na promociji kulture kolaboracije, ali i na promociji inovacija i start-up kompanija, te na daljem razvoju postojećih IT kompanija, pri čemu je u posebnom fokusu razvoj radne snage koja je potrebna navedenim kompanijama. Takođe, kroz ACADEMY387 (platforma za edukaciju u sklopu HUB387) veliki naglasak je i na promociji neformalne edukacije u IT sektoru i podrška mladima da unaprijede svoje već postojeće znanje i vještine ili započnu karijeru u IT industriji. Do sada je kroz ACADEMY387 prošlo preko 4.500 polaznika, na preko 500 kurseva koje je održalo preko 150 predavača.
Ono na šta smo najviše ponosni jeste činjenica da je HUB387 sredinom 2014. godine bio prvi Hub u regiji koji je uz podršku Švedske razvojne agencije SIDA uspostavio prvi program inkubacije i akceleracije startupa. Tokom tri godine, koliko je projekat trajao, kroz HUB387 je prošlo 12 startupa s tim da su tri startupa postala prave male kompanije, tj registrovali se kao d.o.o. Jedan od startupa je pokazao i internacionalni potencijal tj. potencijal da postane globalni brand. Mogu slobodno reći da smo na neki način bili «trendsetteri» kada je u pitanju cijela priča vezana za Enterpreneurship, razvoj startupa u BiH kao i uređenje prostorija u tzv «Google like» maniru. Drago nam je što je sve više ljudi postalo dio ove priče i uzelo aktivno učešće da pomogne mladima da razviju svoje ideje kako individualno tako i kroz različite organizacije.
Od 2018. godine HUB387 intenzivno radi na razvijanju Startup Eco systema i jačanju Startup zajednice u Sarajevu i BiH. Do sada smo održali preko 20 start up meetupa, različite matchmaking događaje, organizovali brojne mentoring sesije plus vodimo FB grupu sa preko 1600 pratilaca gdje redovno dijelimo sve zanimljive i korisne informacije o prilikama u regionu i šire.
A što kažu vaši korisnici, koji dio coworking prostora oni najviše vole i koriste?
Nas prostor je zaista drugačiji i moderan. Sastoji se iz nekoliko segmenata:
Mislim da naši korisnici najviše vole da koriste naše konferencijske sale koje su udobne ali i vrlo inspirativne za rad, posebno Chill sala koja više djeluje kao dnevni boravak sa nesvakidašnjim pogledom. Takođe, tu je i naš veliki kauč, sa pogledom na grad – koji je takođe jedan od najpopularnijih mjesta za rad.
Tko čini vaš HUB387 tim?
HUB387 tim je mali, ali vrlo moćan i raznovrstan.
Jovana Musić – Managing director - U HUB387 sam od prvog dana, od samih početaka. Radila sam na nekoliko radnih mjesta – počevši kao Operations Manager coworking prostora, zatim kao Program Manager i Direktor ACADEMY387 i poslednje 4 godine kao Managing Director HUB387. Inače po struci sam Psiholog i psihoterapeut sa interesom za Business.
Prije HUBa, dugi niz godina sam radila u oblasti Ljudskih Resursa u različitim kompanijama i Recruting Agencijama. Radeći u HUBu dobila sam prilku upoznati puno zanimljivih ljudi i generalno ući u svijet startupa. Može se reći da sam postala startup entuzijasta – U 2022 plan nam je sa HUB387 aktivnostima vise ići u tom pravcu.
Eldin Alimanović – Community Manager HUB387 – Osoba koja drži sve stvari pod kontrolom kada je naš coworking u pitanju i građenje naše HUB387 coworking zajednice.
Dženan Suljević – Program Coordinator na ACADEMY387 – zadužen za Operativni dio Akademije tj. koordinaciju predavača i polaznika i vođenje računa da se kursevi odvijaju po planu. Takođe tu je i kreiranje novih kurseva kao i promocija istih.
Lana Korijenić – Asistent Program Coordinatora ACADEMY387 – Lana je naš najmlađi član, ali je od velike pomoći svima i kada su kursevi u pitanju ali i finansijsko/računovodstveni zadaci.
Ukoliko želimo postati korisnici HUB387 prostora, što nas sve očekuje kao korisnika?
Kao korisnici HUBa pored super modernog i lijepo uređenog prostora, jedan od najvažnijih benefita koje mi nudimo jeste da postajete dio našeg Comunity a (zajednice) – a to znači da imate priliku upoznati grupu susretljivih ljudi koji rade isti ili sličan posao kao vi i s kojima potencijalno možete ostvariti poslovnu saradnju. Nerijetko freelanceri koji dodju u HUB387, iz Sarajeva ili drugih gradova regije/svijeta, uspostave saradnju sa nekim od stanara.
Cijena iznajmljivanja stola uključuje i:
Freelanceri su zasigurno vaši najčešći korisnici i gosti. Koje su najpopularnije profesije freelancera koji koriste HUB387 coworking prostor?
S obzirom da mi u našem coworkingu imamo stolove koji se mogu rentati, ali i male kancelarije za 3 do 10 osoba – u našem prostoru ekipa je zaista raznovrsna – Tu su male IT kompanije, različita predstavništva ali i ljudi koji se bave poslovima koji nemaju veze sa IT.
Međutim da, mozemo reći da su freelanceri i dalje naši najbrojniji korisnici i to su većinom osobe koje se bave poslovima iz oblasti ITa: Graficki dizajneri, developeri, Project Manageri itd.
Što nam spremate u 2022.?
2020 i 2021 su bile izuzetno izazovne godine za nas , s obzirom na Coronu i sve što je donijela. Ipak, na naše iznenađenje 2021. nam je bila najbolja godina do sada u smislu popunjenosti prostora u coworkingu kao i broja polaznika u Akademiji. Trenutna popunjenost HUB387 je 100% tako da u 2022. razmišljamo o novoj lokaciji tj. otvaranju još jednog HUB387 u Sarajevu.
Takođe, planiramo više aktivnosti koje bi bile vezane za Startupe i njihovu akceleraciju, ali o tome ćemo svakako na vrijeme obavijestiti sve zainteresovane na našim društvenim mrežama.
Puno pozdrava iz HUB387!!
***
Naslovna fotografija:
TEKST: Lamija Muratagić
Tufting je glasan, grub i fizički zahtjevan proces. Ono što iza njega ostaje djeluje potpuno suprotno. Meko, taktilno i umirujuće. Dok smo posmatrali radove izložene u Domu Zanata, upravo je taj kontrast bio jedan od prvih elemenata koji se mogao osjetiti u prostoru.
Samostalna izložba In Between the Threads okuplja tapiserije kroz koje Amila Mujanović-Hodžić istražuje pripadanje, sjećanje i ličnu transformaciju. U razgovoru za Bonjour.ba među izloženim radovima govorila nam je o njihovom nastanku, odnosu prema materijalu i iskustvima koja su oblikovala njen stvaralački proces.
Amila Mujanović-Hodžić, produkt dizajnerica i umjetnica
Foto: Edvin Kalić
Amila vunu oblikuje kroz reljef, volumen i formu, a značenja radova otvaraju se postepeno, zajedno s detaljima njihove izrade i pričama koje stoje iza njih.
Izložbu je posvetila kćerkama Amal i Djuli, koje donedavno nisu ni znale čime se njihova mama bavi.
Amila nam je otkrila da je upravo zbog njih ova postavka za nju mnogo više od predstavljanja novih radova. U njoj je sažela vrijednosti, znanje i odnos prema stvaranju koje želi prenijeti dalje.
Sarajevo i Berlin danas su dvije tačke Amilinog privatnog i stvaralačkog života. Kretanje između njih promijenilo je način na koji razmišlja o pripadanju, ali i o tragovima koje ostavljamo u prostorima kroz koje prolazimo.
Koliko je život između Berlina i Sarajeva promijenio način na koji posmatrate dom?
„Nekada sam dom doživljavala kao mjesto. Danas ga mnogo više doživljavam kao osjećaj. Život između dva grada naučio me da pripadanje nije nužno vezano za jednu adresu, već za ljude, uspomene i male rituale koje nosimo sa sobom. Zanimaju me tragovi koje ostavljamo u prostorima, ali i tragovi koje prostori ostavljaju u nama.“
I naziv studija SELICE proizašao je iz te ideje kretanja i povratka. Amila u pticama selicama prepoznaje sposobnost prilagođavanja novim prostorima uz zadržavanje veze s vlastitim korijenima.
Amilin odnos prema tekstilu nije započeo savremenom popularnošću tuftinga. S tradicionalnim tkanjem susrela se još tokom školovanja u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti, a kasnije je učestvovala u realizaciji radova Šejle Kamerić, tkajući njene ćilime u radionici Amile Smajović-Pozder.
Na projektu Poetika šare razvijala je vlastite predmete na tradicionalnim tkalačkim stanovima. Upravo su joj ta iskustva pokazala koliko su vremena, vještine i koncentracije sadržani u svakom centimetru tekstila.
Tufting je došao kasnije, tokom izrazito teškog životnog perioda. U njemu nije pronašla samo drugačiju tehniku nego mogućnost da emociju prevede u fizički materijal. Sam proces je grub, glasan i repetitivan, dok je njegova završena površina meka i topla. Taj kontrast nije tek zanimljivost zanata, nego emotivna osnova njenog rada.
Koliko dugo u prosjeku nastaje jedna tapiserija i šta taj proces od vas zahtijeva?
„Teško je reći koliko dugo nastaje jedna tapiserija jer svaka ima svoj ritam. Nekada je završim za nekoliko dana, nekada su potrebne sedmice ili čak mjesec dana. Ne mislim samo na vrijeme izrade, već i na sve ono što joj prethodi, promišljanje, istraživanje, skiciranje, odabir materijala i traženje prave forme. Najveći dio procesa zapravo se odvija mnogo prije nego što uzmem tufting alat u ruke.
Takav rad od mene traži strpljenje, potpunu prisutnost i spremnost da usporim. U vremenu u kojem smo navikli da sve nastaje brzo, upravo mi ta sporost daje osjećaj smisla. Mislim da se ona na kraju osjeti i u samim radovima.“
Tapiserije su izrađene od visokokvalitetne novozelandske vune i drugih održivih materijala. Njihove boje, volumen i mekoća neposredno privlače pogled, ali Amili je podjednako važno sve ono što na površini ne možemo odmah pročitati. Porijeklo materijala, ljudsko znanje i vrijeme sadržano u svakom dijelu rada.
Sporost je ovdje sastavni dio stvaralačkog procesa i kvaliteta koji ostaje utkan u konačni rad. Ona je sastavni dio forme. Ukloniti vrijeme iz tog procesa značilo bi ukloniti dio vrijednosti samog rada.
Posebno mjesto u postavci zauzima instalacija od sirove vune pramenke. Njome Amila pogled vraća na početak procesa, mnogo prije umjetničke ideje, dizajnerske skice i galerijskog zida.
Put jedne niti, kaže Amila, počinje mnogo prije tapiserije: od ovce, šišanja i pranja vune, preko češljanja, vunovlačarstva i predenja, do tkanja ili tuftinga. U tom procesu učestvuju brojni ljudi i zanati čiji rad u gotovom predmetu često ostaje nevidljiv.
Posebno skreće pažnju na vunovlačarstvo, zanat koji polako nestaje. S njim ne odlazi samo jedna tehnika, nego i znanje o materijalu, lokalnom podneblju i procesu kojim su generacije sirovu vunu pretvarale u trajne i vrijedne predmete.
„Danas često vidimo samo gotov proizvod, a zaboravljamo koliko rada, vremena i vještine stoji iza njega“, kaže Amila.
Za nju se vrijednost ručnog rada zato ne iscrpljuje u činjenici da je predmet izrađen rukama. Ona se nalazi u pažnji, znanju i malim odstupanjima koja ga čine neponovljivim. U svijetu serijske preciznosti trag ljudske ruke postaje ono što se ne može proizvesti u beskonačnom broju identičnih primjeraka.
Nesavršenost tada nije nedostatak koji treba sakriti, nego dokaz da je proces zaista postojao.
Održivost je jedno od temeljnih polazišta studija SELICE i prisutna je u izboru materijala, ritmu izrade i ideji da predmet treba trajati.
Amila nam je govorila o dizajnu kao načinu oblikovanja svakodnevnih navika. Predmet koji čuvamo, popravljamo i s vremenom prenosimo dalje za nju ima vrijednost koja raste zajedno s odnosom koji prema njemu razvijamo.
Koji kompromis u svom radu nikada ne biste napravili?
„Nikada ne bih pristala da ubrzam proces nauštrb kvaliteta ili da biram materijale koji nisu u skladu s vrijednostima u koje vjerujem. Važno mi je da iza svakog rada mogu potpuno stajati, od prve ideje do posljednje niti. Mislim da se iskren odnos prema materijalu i procesu uvijek osjeti u konačnom rezultatu.“
Dok smo posmatrali postavku, zanimalo nas je koliko se značenje radova mijenja sa svakom osobom koja pred njima zastane.
Šta se nadate da će neko prepoznati o sebi dok stoji pred vašim radovima?
„Ne očekujem da ljudi u mojim radovima vide isto što i ja. Zapravo, volim kada svako pronađe vlastito značenje. Ako se neko pred njima na trenutak zaustavi, prisjeti nekog mjesta, osobe ili osjećaja koji je možda dugo bio zaboravljen, onda mislim da je rad ostvario svoju svrhu. Za mene umjetnost ne mora dati odgovore, ponekad je dovoljno da postavi pitanje koje ostane s nama i nakon što odemo.“
In Between the Threads povezuje porijeklo, zanatsko znanje i savremeni umjetnički izraz, predstavljajući tradiciju kao živi materijal koji se prenosi, razvija i iznova tumači.
Jedna nit tako postaje zapis ljudi, prostora i vremena koji su joj omogućili da nastane, ali i svega što će u njoj prepoznati oni koji pred radom zastanu.
Izložba In Between the Threads realizovana je uz kustosku saradnju Džane Ajanović iz Doma Zanata. Strateški kreativni koncept, vizuelni identitet i komunikacijsku strategiju projekta oblikovala je Selma Obarčanin, ispred SO.. Quantum Growth Agency, dok je fotografkinja Amna Geljo dokumentovala postavku i otvorenje izložbe.
Izložba ostaje otvorena do 29. augusta 2026. godine u Domu Zanata u Sarajevu, na adresi Zelenih beretki 8. Ulaz je besplatan.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Amna Geljo ( @amnassiaa ) / Bonjour.ba
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
