Prva kolekcija Rafa Simonsa za Dior    Jučer poslijepodne se modna krema okupila na predstavljanju prve kolekcije Rafa Simonsa za Dior. Diane von Furstenberg, Azzedine Alaïa, Riccardo Tisci, Alber Elbaz, Donatella Versace i Marc Jacobs samo su neki od dizajnera koji su došli podržati novoizabranog kreativnog direktora kuće Dior i vidjeti u kom smjeru će njegov rad odvesti kuću, čije je

"Ovdje se radi o promjeni stava i slavljenja jedinstvenosti ovog zanata", rekao je novinarima poslije revije. Svoj cilj i zadaću redefiniranja onoga što kuća Dior predstavlja započeo je vrativši se u njene same začetke i 1947. godinu kada je Christian Dior predstavio svoju famoznu New Look kolekciju. Siluetu koju je dizajner tada nametnuo Simons je obradio svojim modernističkim potezima, stvorivši vlastitu minimalističku interpretaciju Dior couturea kojoj unatoč svemu nije nedostajalo dramatike. No ona, za razliku od one koju je preferirao Galliano, kod Simonsa ima jedno posve novo značenje i izaziva posve nove osjećaje. Prigušena minimalizmom i jednostavnošću drama, kada ju režira Simons, se među ostalim ogleda u naglašenom peplum kroju, neočekivanim kombinacijama asimetričnih korzeta i hlača te smokingom koji se drži smjernica Diorove poznate siluete.
Premda je kolekcijom odao počast ikonama koje je ova kuća stvarala desetljećima, dizajner je i dalje ostao pri svom te prikazao kolekciju koja predstavlja savršen omjer utjecaja kuće Dior i njegovog minimalističkog pristupa. Brojni su mu ipak zamjerili nedostatak svega onoga što je couture podrazumijevao u Gallianovo doba, no činjenica je da Simonsova suzdržana teatralnost itekako dobro stoji imenu Dior.

{gallery}/srpanj_dvanaest/dior{/gallery}


A.S.
^{Foto: vogue.com}

U vremenu u kojem moda sve češće funkcioniše po principu brzih kolekcija, kopiranih silueta i univerzalnih krojeva, custom made se vraća kao odgovor na potrebu za autentičnošću.

Za dizajnera Marka Fehera, personalizovana izrada je suštinski dio njegovog dizajnerskog identiteta. Dok kolekcije koristi kao prostor za konceptualno razmišljanje i obradu tema bez ograničenja proporcija, custom made za Fehera znači nešto daleko intimnije. To je proces u kojem dizajn ne dominira, već se prilagođava karakteru, tijelu i energiji onoga ko ga nosi.






,,Obzirom da je “Custom made” već uveliko dio mog identiteta, nekako mi nije stran. Za mene je “Custom made” nešto potpuno drugačije od kolekcije, kolekcija mi služi da obradim neku temu i ustupim neke odgovore onako kako ih ja vidim ne mareći za proporcije ili bilo šta drugo, dok “custom made” za mene predstavlja dijalog između osobe kojoj se komad radi i mog dizajna. Custom je ono što mene “odradi” da toj osobi “pripada”.'' - Marko Feher


 



Upravo iz tog razloga saradnja s Jusufom Nurkićem nije bila klasičan modni projekat, već kreativni izazov koji se prirodno razvio. Nurkić, jedan od najuspješnijih bosanskohercegovačkih sportista na svjetskoj sceni, poznat je po svojoj fizičkoj snazi, ali i po izraženoj ličnosti van terena. 

Njegova pojava traži prostor, a njegov stil ne pristaje na kompromise. Kako Feher ističe, u Jusufovo odijelo ide duplo više materijala od prosjeka, ali upravo ta disproporcija, snaga i karakter bili su ono što ga je dodatno motivisalo. Rezultat nije samo niz odjevnih komada, već garderoba koja funkcioniše kao produžetak Nurkićevog identiteta: snažna, samouvjerena i potpuno svoja.
 
 

Marko: ,,Jusuf je definitivno naša zvijer. Snažan u svakom smislu. Kada me Jusuf kontaktirao da uradimo odijelo, za mene je to bio izazov, u Jusufovo odijelo ide duplo više materijala od prosječnog, ali izazov je ono što mene intrigira. Nismo stali na jednom odijelu, dosta je toga, a radujem se još više ovim stvarima koje niste vidjeli, koje ćete tek vidjeti ;)''.






Prve tri kombinacije koje vidimo, od svijetloplavog oversized seta, preko upečatljivog neon zelenog looka do crno-bijelog printa, jasno pokazuju da je ovo pažljivo građen stilski identitet.

I dok su ovo tek prvi komadi koje imamo priliku vidjeti, dizajner najavljuje da ono najzanimljivije tek dolazi.
 

Fotografije: Jusuf Nurkić, Marko Feher, privatna arhiva