Prva kolekcija Rafa Simonsa za Dior    Jučer poslijepodne se modna krema okupila na predstavljanju prve kolekcije Rafa Simonsa za Dior. Diane von Furstenberg, Azzedine Alaïa, Riccardo Tisci, Alber Elbaz, Donatella Versace i Marc Jacobs samo su neki od dizajnera koji su došli podržati novoizabranog kreativnog direktora kuće Dior i vidjeti u kom smjeru će njegov rad odvesti kuću, čije je

"Ovdje se radi o promjeni stava i slavljenja jedinstvenosti ovog zanata", rekao je novinarima poslije revije. Svoj cilj i zadaću redefiniranja onoga što kuća Dior predstavlja započeo je vrativši se u njene same začetke i 1947. godinu kada je Christian Dior predstavio svoju famoznu New Look kolekciju. Siluetu koju je dizajner tada nametnuo Simons je obradio svojim modernističkim potezima, stvorivši vlastitu minimalističku interpretaciju Dior couturea kojoj unatoč svemu nije nedostajalo dramatike. No ona, za razliku od one koju je preferirao Galliano, kod Simonsa ima jedno posve novo značenje i izaziva posve nove osjećaje. Prigušena minimalizmom i jednostavnošću drama, kada ju režira Simons, se među ostalim ogleda u naglašenom peplum kroju, neočekivanim kombinacijama asimetričnih korzeta i hlača te smokingom koji se drži smjernica Diorove poznate siluete.
Premda je kolekcijom odao počast ikonama koje je ova kuća stvarala desetljećima, dizajner je i dalje ostao pri svom te prikazao kolekciju koja predstavlja savršen omjer utjecaja kuće Dior i njegovog minimalističkog pristupa. Brojni su mu ipak zamjerili nedostatak svega onoga što je couture podrazumijevao u Gallianovo doba, no činjenica je da Simonsova suzdržana teatralnost itekako dobro stoji imenu Dior.

{gallery}/srpanj_dvanaest/dior{/gallery}


A.S.
^{Foto: vogue.com}

U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.

U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.

Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.






Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.

Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by @radostan_settlement_

Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.

Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.






Zubun kao anti-muzejski objekt

Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.

„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.

Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.







Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.






Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR