TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 30.7.2020.
Želeći vas potaknuti da (ponovno) iskusite čari prirodnih ljepota u vašem susjedstvu, kreirali smo rubriku BONJOUR.explore kroz koju ćemo u razgovoru s bh.damama i muškarcima čiji nas putopisi iz BiH redovito inspiriraju na istraživanje, kreirati vodiče kroz BiH kakve nećete naći u turističkim vodičima.
Ekipa čije pustolovine redovito pratimo na društvenim mrežama i koja nam iznova mami osmijeh na lice svojim entuzijazmom, znatiželjom i smislom za humor, krije se pod imenom @ficacrew.
Naime, Amar i Lejla već nekoliko godina dijele djeliće svojih putovanja na koja su se iz Goražda uputila u omiljenom limenom ljubimcu, Fići, a redovito sa svojim pratiteljima otkrivaju i prirodne bisere diljem BiH čija posjeta pruža nezaboravno iskustvo. Amar je za BONJOUR.čitatelje otkrio 3 mjesta koja bi se trebala naći kao vaša vikend destinacija u skorom periodu.
***
Putujemo godinama. Istražujemo svijet, ali smo se opet odlučili vratiti u našu Bosnu i Hercegevinu. Dosad nam je BiH bila destinacija za odmor, ali Lejli i meni BiH sada predstavlja dom. Hajde da prvo krenemo istraživati našu avliju pa onda tuđinu! Ja ću vama preporučiti ono što je meni poznato, a to je istočni dio Bosne i Hercegovine.
Sve ove destinacije sam ja obišao s Fićom tako da vas ne bi trebalo malo makadama odvratiti od obilaska ovih ljepota.
ZELENGORA
Zelengoru sam upoznao s prijateljem i Fićom 2018. godine kada smo odlučili nabaciti dva brdska bicikla na Fiću i uputiti se prema divnom planinskom kraju koji dijeli Bosnu od Hercegovine. Zelengora pripada Nacionalnom Parku Sutjeska, a njen najvisočiji vrh je Bregoč (2029m). Jednostavno, biti prisutan na ovom masivu između netaknute prirode, mnogobrojnih planinskih lanaca i divnih prirodnih jezera je dovoljan razlog da se čovjek pokrene! Jedno jezero što je pristupačno autom i daje mogućnost za kampiranje na ovoj planini je Orlovačko jezero. Mislim da bih i ja trebao poslušati svoj savjet* pa ovdje postaviti šator te uživati u grandioznim planinama i čistom zraku.
I naravno uslikati koju fotku da stavimo na društvene mreže! Moram napomenuti da, iako sam ja uspio s Fićom doći do ove destinacije, ipak se preporučuje otići s 4x.
DRINA
Ja sam upoznat s mladom Drinom. To je Drina koja se nedavno formirala od Pive i Tare. Na Drini sam se smrzavao od mladih nogu, a dok smo lovili ribu sam se zaljubio u njenu boju, njen šum i njenu snagu. Rijeka je to što se nažalost ne spominje često kao potencijalna destinacija za rafting, camping ili odmor. Mi smo tu da vam kažemo da Drinu treba posjetiti!
Naša preferirana ruta spuštanja čamcem je od Ustikoline do Goražda. Ta ruta vas vodi niz 22 km uzbudljive pa opustajuće vode. Preporučuje se jedno roštiljanje na mnogobrojnim lokacijama pored rijeke koje su slobodne i na raspolaganju.
Goršić polje – Ruda Glava
Vjerujem da Bosanci i Hercegovci koje žele svoju zemlju upoznati kroz putovanje trebaju prvo upoznati historiju svoje zemlje. To daje puno više konteksta dok se planinari, obilaze gradovi i uživa u našoj divnoj baštini. Goršić polje je idealna lokacija da se osobi predstave naši preci.
Goršić polje udaljeno je nekih 15-ak kilometara od Goražda i tu se nalazi jedna od najvećih nekropola stećaka. Zbog svoga značaja i ljepote uvrštena je na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Ova nekropola je ranije brojala oko 398 stećaka, dok je danas evidentirano oko 325 stećaka. Nekoliko stećaka je ukrašeno, a na jednom je posebno zanimljiv motiv ljiljana koji je izveden u viskom reljefu.
Nekropola je smještena u visokoj šumi, u svom prirodnom ambijentu, s predivnom panoramom koja se pruža svuda po okolini i predstavlja idealno mjesto za odmor. U ovom ambijentu kameni spavači svojom tišinom pričaju o viševjekovnom životu i smrti Goražda i okoline.
Kad se upoznate i ispričate, put nastavite prema Planinarskom Domu ‘Nedim Pilav Jogi’ koji se nalazi na Rudoj Glavi. Kao i u svakom planinarskom domu, tu vas očekuju divni pogledi, prijatelji koje niste znali da imate i dosta informacija o stazama kojima se može hodati. Preporučili bi vam noćenje jer je jutro i pogled s prozora nezaboravan.
*Savjet:
Naš savjet (što uvijek ponavljamo) jeste da se krećete sporednim ulicama, stazama, avlijama. Manite se magistrale, autoputova i glavnih ulica. Vožnja sporednim ulicama od grada do grada je, pogotovo u BiH, jedna od najzadovoljavajućih odluka koju možete donijeti. Nedavno smo odlučili da iz Živinica do Olova (prema Sarajevu) odemo preko Banovića i Kamenskog. To ustvari i nije nešto posebno sporedno ali nismo isli Živinice – Kladanj – Olovo kao što bi većina vozila. I vrijedilo je! Rijeka Krivaja nas je oduševila.
Toliko puta smo stajali i posmatrali njen kanjon i super lokacije za šator! Imam osjećaj da je put za Sarajevo prepolovljen jer smo proveli dugo vremena u uživanju i razgledavanju, a ne dosadnoj vožnji iza kamiona. :).
Dakle, odlučite se za manje poznate puteve i uživajte u neočekivanim avanturama i krajolicima.
Za sve daljnje upute i savjete slobodno nam se obratite na našem @Ficacrew profilu na Instagramu.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Šest lokacija, nekoliko vrlo dobrih priča i Sarajevo kakvo poznaje Aida Islam. Od Birtije do autopijace, ovo je njena mapa grada.
Sarajevo ima mnogo mjesta koja vrijedi posjetiti, ali ona koja zaista zavolimo rijetko biramo prema listama najboljih. Nekad je dovoljno da nas tamo uvijek čeka poznato lice, da smo upravo tu proslavili nešto važno ili da izađemo s predmetom za koji nismo ni znali da nam treba.
Aida Islam, osnivačica sarajevskog Katkus Shopa , kreativnog prostora koji okuplja lokalne umjetnike, dizajn i ljubav prema biljkama, dobro poznaje tu razliku. Njen odnos prema gradu oblikuju mjesta na kojima je odrasla, ljudi koje susreće i pomalo nepredvidivi rituali, poput odlaska na autopijacu u potrazi za još jednim keramičkim slonom. 
Prošetale smo s njom kroz šest sarajevskih adresa, od kultnih lokala do mjesta koja otkrivaju njenu slabost prema retro detaljima i lokalnom dizajnu. Usput smo razgovarale o odrastanju, promjenama koje grad prolazi i tome zašto poneka mjesta vrijedi sačuvati upravo onakvima kakva jesu.
Neke uspomene sasvim slučajno dobiju stalnu adresu. Za Aidu je jedna od njih Birtija, za koju je kao omiljenu uspomenu izdvojila proslavu diplomskog rada s petnaestak najbližih prijatelja.
„ To je bio dernek kojeg se svi jako rado sjećamo “, govori nam, prisjećajući se večeri koja je ovom mjestu osigurala posebno mjesto u njenoj ličnoj geografiji Sarajeva. 
A kada se sjetimo gdje smo izlazili prije deset godina, postaje jasno da odrastanje mijenja i naš odnos prema gradu. Neki lokali nestanu, neki novi postanu omiljeni, a pojedini ostaju gotovo nepomične tačke na našoj mapi.
Koliko se tvoje Sarajevo promijenilo zajedno s tobom? Postoji li mjesto koje si prije deset godina potpuno zaobilazila, a danas ti je među dražim adresama, ili neko koje voliš upravo zato što je ostalo isto?
Aida: S obzirom na to da sam prije 10 godina imala 18 i izlazila gdje mi raja izlazi i gdje je piva najjeftinija, mislim da sam dosta mjesta na koje danas izlazim zaobilazila, a većina mjesta gdje smo provodili vrijeme prije, kao npr. Ćumez i stari Mesh kod BKC-a, sada su zatvoreni. Celtic i Birtija su možda mjesta koja su ostala ista otkako ja znam za njih i čija mi atmosfera odgovara skoro uvijek.
Boardroom ljeti ima nekoliko ozbiljnih prednosti: hladovinu tokom vrelih sarajevskih dana, grafite u prolazu i prilično velike šanse da ćete naletjeti na nekoga poznatog. Aidi Islam ta kombinacija sasvim je dovoljan razlog da ga uvrsti među omiljene sarajevske adrese.
„ Volim šarenilo, volim ovu neku street kulturu i volim ljude koje ovdje jako često sretnem“, govori nam.
Boardroom je jedno od onih mjesta čija se atmosfera ne može sasvim objasniti enterijerom ili ponudom. Važan je i onaj nepredvidivi dio, ko će se pojaviti, koga ćete sresti i koliko će se planirano kratka kafa odužiti. Ali šta neko mjesto zapravo čini kultnim? 
Sarajevo voli vlastite mitove. Neka mjesta odavno imaju status kultnih, dok druga, jednako zanimljiva, prolaze gotovo neprimijećeno. Koji naizgled nevažan dio Sarajeva bi ti branila zauvijek? I postoji li mjesto koje za tebe najbolje pokazuje razliku između Sarajeva koje predstavljamo drugima i onog koje stvarno volimo?
Aida: Pa ja mislim da svako mjesto u Sarajevu može pronaći svoju klijentelu i postati kultno u tim krugovima. Znam za dosta mjesta koja ne žele neku “viralnost” ili instagramičnost, jer imaju svoje stalne klijente, i nije im cilj neka popularnost, već ugodnost u tom prostoru i da se posvete svakom gostu.
Svi znamo barem jedno mjesto koje na jednom, dva stola uvijek drži znak REZERVISANO, iako svi dobro znamo da niko nije rezervisao ta mjesta, već se čuvaju za nekog “njihovog” ako naleti, ili jednostavno da imaju kontrolisan obim posla. Ja ne znam za neki nevažni dio Sarajeva, iskreno. Ja sam odrasla na Vratniku i volim ga mnogo, ne mogu reći da je neprimijećen, sama Kamarija je jedan od najljepših kafića u gradu, a tu su odmah i dvije tabije sa možda najljepšim pogledima. Samim tim, najviše vremena sam provela u Starom Gradu i Centru te mislim da većina mjesta na tim područjima već žive svoj život.
Nadam se samo da nećemo previše početi pratiti trendove i šta je popularno na zapadu, jer iskreno najbolja mjesta su ona koja su autentična sebi i mjestu gdje se nalaze.
Ispred Von Habsburga razgovor skreće prema tablama s porukama. Aidu pitamo šta bi napisala kada bi joj na jedan dan prepustili prostor da se obrati cijelom Sarajevu.
Njen odgovor staje u jednu rečenicu: „To be cringe is to be free.“
„ Svi se nekako bojimo, sve nam je nešto ofirno, a zapravo nikoga na kraju krajeva nije briga za vas “, objašnjava nam. 
U vremenu kada se čak i spontanost pažljivo oblikuje, Aidina poruka ima dovoljnu dozu prkosa. Strah od toga da ćemo ispasti smiješni često je dovoljan da odustanemo od stvari koje nas iskreno vesele. A možda je baš spremnost da ponekad budemo pomalo ofirni najbolji pokazatelj koliko smo se oslobodili potrebe za tuđim odobravanjem.
Pet minuta u Kutchi i Aidin ukus postaje poprilično jasan. Boje imaju prednost nad neutralnim tonovima, retro detalji nad predvidivim komadima, a posebno mjesto zauzima lokalni dizajn koji, kako sama kaže, ima funkciju i smisao.
Međutim, razgovor o lijepim predmetima kod Aide se vrlo brzo pretvara u razgovor o ljudima koji ih proizvode. Kao neko ko i sama vodi mali biznis, dobro zna koliko toga ostane nevidljivo iza gotovog proizvoda, posebno kada se domaći brendovi pokušavaju izboriti za pažnju pored mnogo većih međunarodnih imena. 
„ Voljela bih da ljudi malo više razmisle šta se sve dešava behind the scenes jednog biznisa i da više cijenimo to nešto lokalno nego nešto tuđe. “
Aidu posebno raduje kada u Sarajevu neko pokrene nešto novo, bilo da je riječ o umjetnicima, ručno rađenim predmetima ili proizvodima koje ranije nismo imali priliku vidjeti na domaćem tržištu.
Autopijacu smo očekivale na Aidinoj listi. Zapravo, više bi nas iznenadilo da je izostala. Njena ljubav prema antikvitetima, neobičnim predmetima i retro detaljima odavno je poznata, a sarajevska autopijaca pruža joj upravo ono što se teško može pronaći u klasičnim prodavnicama: nepredvidivost. 
Kada smo prvi put pričale o ovom konceptu, autopijaca je bila prvo mjesto koje si spomenula. Šta te toliko vuče tamo? Imaš li neki posebno dobar ulov ili priču zbog koje se i danas smiješ kad je se sjetiš? Zanima nas i šta misliš da takva mjesta otkrivaju o Sarajevu, a što često promakne onima koji grad poznaju samo kroz njegove popularnije adrese.
Aida: Ja volim općenito autopijace, buvljake, najlone, kako ko hoće da ih naziva i kad putujem trudim se uvijek da nađem nešto tako u tom gradu. Jako puno volim điđe i antikvitete, a toga na tim mjestima ima more. Dosta stvari koje možete vidjeti u Katkus shopu su zapravo ulovi sa autopijace - ćilim, keramički slonovi, fotelje i razne sitnice.
Nekako mi se sviđa što imaju neki karakter i što se ne mogu naći u prosječnim prodavnicama, jer pored buvljaka apsolutno nisam veliki fan shoppinga. Autopijaca je baš posebna jer možete naći bukvalno od igle do lokomotive. Ima jedan čiko koji prodaje antikvitete, a između ostalog ima neka stara pisma i razglednice, pa tu znam provesti dosta vremena čitajući to, dosta me inspiriše i osjetim neku nostalgiju za tim vremenom i ljudima s kojima nisam imala nikakvog dodira.
Mislim da mi se sviđa ta nepredvidivost šta ću danas naći i mislim da zato općenito treba obilaziti manje posjećene ulice, lokale, prodavnice, jer nikad ne znate šta ćete zateći. Kod velikih prodavnica i uslužnih lanaca, kao i “instagramičnih” mjesta, je jako bitno da održavaju taj standard i da usluga, ponuda i izgled budu poprilično identični svaki put - što je baš dobro kad vam treba nešto poznato i možda komforno, ali treba istražiti nešto novo kad imate priliku, jer možda otkrijemo i nešto novo o sebi.
Volim mjesta gdje imam osjećaj da pričam sa čovjekom, sa stvarnom osobom sa svojim individualnim životom, a ne mjesta gdje se osjećam kao kupac i pričam sa prodavačem i to je vrhunac našeg odnosa.
Na autopijaci se čuva jedna drugačija historija grada, sastavljena od sasvim običnih predmeta i tragova nečijih svakodnevica. Od starih pisama do razgovora koji se nikada ne bi dogodili da smo ostali na poznatoj ruti. 
Dobar dio tih pronalazaka danas ima novu adresu. U Katkus Shopu Aidini ulovi s autopijace postali su dio interijera, od ćilima i fotelja do sitnica koje teško možemo svrstati u jednu estetsku kategoriju.
Posebno mjesto zauzima njena kolekcija keramičkih slonova. Aida je od potrage za njima napravila mali ritual: svaki odlazak na autopijacu prilika je da pronađe još jednog, u novoj boji, veličini ili s nekom neočekivanom funkcijom. Kolekcija se širi bez naročitog plana, što je vjerovatno i dio njenog šarma. 
Aidina kolekcija keramičkih slonova
Aida u svom Katkus shopu, Buka 8, Sarajevo
Ipak, kada smo je zamolile da izdvoji jedan predmet koji najbolje opisuje njen karakter, pokazala nam je mali kaktus s natpisom „I am not a control freak, you're just doing it all wrong.“ 
Katkus je prikladno mjesto za završetak naše šetnje. U njemu se susreću Aidina ljubav prema lokalnom dizajnu, predmetima s prošlošću i detaljima koji ne pokušavaju zadovoljiti svačiji ukus.
Nakon šest lokacija postaje jasno da je njena mapa Sarajeva sastavljena od mnogo više od omiljenih adresa. Tu su uspomene, ljudi, svakodnevni rituali i sasvim slučajna otkrića.
Aida nas je povela kroz svoje Sarajevo, ali nam je usput dala i dobar razlog da se ponovno osvrnemo na vlastito. 
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Bonjour.ba
Autopijaca u Sarajevu | Foto: Privatna arhiva Aide Islam
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
