TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 6.3.2026.
Za launch Bonjour.DESIGN-a znali smo da moramo ciljati visoko, upravo zato nam je posebno drago što novo poglavlje otvaramo razgovorom s Karimom Rashidom.
Prije dvanaest godina, 2014., kada je digitalni svijet još uvijek bio sporiji, Instagram tek u usponu, a MODA.MO tek počinjao graditi svoj glas, arhitektica Martina Milićević je razgovarala s Karimom Rashidom o pink bojama, DJ setovima i demokratskom dizajnu.
Od tada do danas, svijet je prošao kroz ubrzanja koja nismo mogli predvidjeti. Algoritmi su preuzeli vizuelni prostor. Umjetna inteligencija generiše milijarde slika dnevno. Tržišta su postala globalna, ali estetika često uniformna, a mi smo od modnog portala izrasli u platformu koja razumije da je dizajn mnogo više od objekta, on je arhitektura iskustva.
Danas, dok pokrećemo Bonjour.DESIGN kao novu, posvećenu arhitektonsku i dizajnersku vertikalu unutar Bonjour.ba, činilo nam se gotovo simboličnim da krug zatvorimo i otvorimo, upravo s Karimom Rashidom.
Ako je 2014. bila o estetici, 2026. je o sintezi.
Karim Rashid je jedan od najutjecajnijih dizajnera savremenog doba, autor više od 4.000 realizovanih projekata širom svijeta, poznat po spoju tehnologije, humanosti i optimizma u dizajnu.
U ovom razgovoru dotakli smo se transformacije dizajnerske profesije, Memoria kolekcije, iskustvenih prostora i odgovornosti dizajnera u 2026. godini. Zanimljivo, riječ koju Karim koristi da opiše trenutnu fazu svoje karijere je “ekspanzija” na simboličan način opisuje i našu, iz Bonjour.ba u Bonjour.DESIGN.
Možda je upravo u toj paraleli razlog zašto se ovaj razgovor čini kao prirodan nastavak, a ne povratak.
Bonjour Karim, prošlo je više od decenije od našeg prethodnog razgovora s vama.
Sada, kada se ponovo povezujemo povodom lansiranja naše posvećene dizajnerske platforme, kako gledate na svoj put u proteklih deset godina kreativno i filozofski?
Decenija je neobična mjera vremena. U dizajnu, deset godina može djelovati kao treptaj, a ipak sadržavati čitave živote ideja. Moj put nije bio o reinvenciji, već o destilaciji. Postepenom reduciranju ka jasnoći. Manje buke, više suštine. Moj rad je postao tiši u formi, ali dublji u emociji. Više ne jurim novinu; tražim rezonancu.
I možda najvažnije, svjesno sam se vratio dječijem stanju, onoj rijetkoj teritoriji o kojoj je Picasso govorio gdje je radoznalost neustrašiva, a mašta instinktivna. Za mene, dizajnirati znači štititi tu nevinost. Godine ne bi trebale učvrstiti viziju; trebale bi je omekšati. Učiniti nas perceptivnijima, osjetljivijima, slobodnijima.
Filozofski, moje uvjerenje je samo ojačalo: dizajn nije o objektima; on je o oblikovanju iskustva, ponašanja i osjećaja.
On je nevidljiva arhitektura svakodnevnog života. Vrijeme nije umanjilo moju radoznalost. Pojačalo ju je.
Vaš rad je oduvijek bio duboko ukorijenjen u optimizmu i senzornom iskustvu.
U vremenu obilježenom globalnom nesigurnošću i digitalnom prezasićenošću, vjerujete li da dizajn i dalje ima moć oblikovati emocionalno blagostanje? Ili se njegova uloga suštinski promijenila?
Živimo u dobu preopterećenosti digitalna buka, vizuelna repetitivnost, beskrajne distrakcije i oko 1,4 milijarde slika generisanih dnevno. Ipak, ljudsko tijelo ostaje analogno. I dalje osjećamo teksturu. I dalje reagujemo na boju. Dodirujemo hladno i toplo. I dalje žudimo za ljepotom.
Dizajn nikada nije bio važniji. U nestabilnim vremenima, emocionalna jasnoća postaje nužnost. Svijetao prostor, mekana površina, krivina koja pristaje ruci to nisu površni gestovi. To su psihološka sidrišta.
Dizajn oblikuje raspoloženje. Oblikuje samopouzdanje. Oblikuje dostojanstvo. Njegova uloga nije umanjena. Produbljena je.
Ali problem danas, u poređenju s periodom od prije deset godina, jeste što sam tada bio slobodniji da se izrazim, dok danas većina brendova i kompanija kopira i prati trendove, pa svjedočimo uniformnosti širom svijeta.
Imate li lična pravila kreativnosti ili je sama kreativnost pobuna protiv pravila?
Koje discipline ili ograničenja namećete sebi na početku projekta?
Kreativnost nije haos. Ona je disciplinirana sloboda. Namećem redukciju. Pitam se: Može li ovo biti lakše? Može li biti senzualnije? Može li biti inteligentnije? Uklanjam dok objekt ne prodiše.
Ograničenja su darovi. Ona tjeraju na izum. Potpuna sloboda je paraliza. Unutar granica, mašta ubrzava. Ali jedno pravilo stoji iznad svih: nikada ne ponavljati sebe.
Navika je neprijatelj originalnosti.
Vaša recentna kolekcija Memoria nosi snažnu emocionalnu dimenziju u formi i narativu.
Šta za vas znači sjećanje u prostornom i produkt dizajnu i na koji način je taj koncept oblikovao ovu kolekciju?
Sjećanje je nevidljivo, ali moćno. Ono je tihi sloj unutar svakog objekta i prostora. U kolekciji Memoria nisam bio zainteresovan za nostalgiju. Ne dizajniram prošlost.
Dizajniram kontinuitet emocije. Forma može pokrenuti prepoznavanje bez imitacije. Krivina može djelovati poznato, a da nije historijska. Proporcija može evocirati ugodu bez reference. Sjećanje je, za mene, emocionalna inteligencija ugrađena u materijal. To je način na koji dizajn postaje intiman.
Kada posmatrate svoje najnovije projekte, šta vas najviše uzbuđuje u budućnosti senzornog i iskustvenog dizajna?
Ulazimo u fazu u kojoj se granice brišu između fizičkog i digitalnog, između objekta i atmosfere, između tehnologije i emocije i to pokušavam komunicirati kroz svoj rad.
Ono što me uzbuđuje jeste imerzija. Prostori koji djeluju fluidno. Materijali koji djeluju živo. Okruženja koja angažuju sva čula, ne samo oko.
Budućnost dizajna nije ni minimalna ni maksimalna. Ona je iskustvena. Ona je relacijska. Ona je duboko ljudska.
Kada biste trenutnu fazu svoje karijere morali opisati jednom riječju, koja bi to bila i zašto?
Ekspanzija.
Ne ekspanzija u količini, već u dubini. Širenje percepcije.
Dublja integracija tehnologije, emocije, proizvodnje i humanosti.
Koji biste savjet dali mladim dizajnerima koji djeluju u kontekstima u razvoju, gdje resursi mogu biti ograničeni, ali mašta obilna?
Ograničenja su katalizatori. Ne čekajte idealne uslove. Oni ne postoje. Stvarajte s onim što imate. Oskudica često proizvodi najoriginalnije glasove.
Najvažnije, zaštitite svoju jedinstvenost.
Svijetu ne treba još jedna imitacija bež minimalizma. Potrebna mu je hrabrost. Potreban mu je optimizam.
Potrebna mu je vaša vizija i originalnost.
Koja je odgovornost dizajnera u 2026. godini? Da li je ona estetska, ekološka, društvena ili nešto sasvim drugo?
Odgovornost dizajnera danas je sinteza. Ljepota bez etike je prazna. Održivost bez emocije je nepotpuna. Društvena osviještenost bez estetske inteligencije nema uticaj.
Ne oblikujemo samo objekte. Oblikujemo kulturu. Dizajn je potpis civilizacije.
Gledajući unazad na vlastitu evoluciju, koje ste uvjerenje o dizajnu u potpunosti promijenili?
Rano u svojoj karijeri vjerovao sam da će tehnologija definisati budućnost dizajna. Sada razumijem: čovječnost je ta koja je definiše, a tehnologija je alat. Emocija je odredište. Empatija je temelj. Senzorno bogatstvo je bezvremensko.
Budućnost neće biti hladnija.
Bit će osjetljivija, senzualno minimalnija, interaktivnija i poetičnija.
Naš razgovor završava jednostavno. Bez velike tačke. Bez dramatične izjave. Samo jedna riječ:
Globalove.
Karim tako potpisuje mailove, objave, pa i intervjue. Nije to tipfeler. Nije ni slogan. To je kondenzovana filozofija.
Globalove je spoj riječi global i love ali u njegovom slučaju to je mnogo više od lingvističke igre. To je ideja da dizajn mora biti univerzalan, inkluzivan i emocionalno inteligentan. Da nadilazi granice tržišta, geografije i kulture. Da ne postoji samo kao objekt, već kao sila povezivanja.
Globalove je Rashidova humanistička estetika dizajna: dizajn koji povezuje, dizajn koji uključuje, dizajn koji šalje poruku ljubavi i povezanosti širom svijeta.
U eri u kojoj algoritmi stvaraju vizuale bez konteksta, a trendovi se šire brzinom svjetlosti, Karim nas poziva da ne zaboravimo na ono što je najvažnije: na ljubav kao filozofiju i praksu dizajna. Dizajn nije samo estetika dizajn je poruka, emocija, ljudska potreba za povezivanjem, a u toj poruci leži snaga koju Karim gradi više od trideset godina
Ta poruka rezonuje i s nama u Bonjour.DESIGN-u: ekspanzija znači dublje razumijevanje uloge dizajna u društvu.
Ako je zadnji razgovor iz 2014. bio o formi i energiji, ovaj iz 2026. je o empatiji, globalnoj povezanosti i budućnosti osjećanja i možda je upravo Globalove najbolji sažetak onoga što dizajn može i treba biti.
TEKST: Ada Ćeremida
Nakon galerija, vrijeme je da zavirimo tamo gdje kolekcije, predmeti i ideje nastaju prije nego što ih vidimo u njihovom finalnom izdanju.
Vjerovatno jedan od najboljih načina da upoznate dizajn nije da ga gledate izdvojenog na postamentu, već da uđete u prostor u kojem nastaje. Tokom partner programa Zagreb Design Weeka upravo će to biti moguće na nizu adresa koje inače poznajemo kao modne ateljee, showroomove, trgovine i kreativne studije.
Nakon što smo na našoj prethodnoj ruti označili devet izložbi koje želimo vidjeti, sada idemo korak bliže procesu. Od arhivskih Boudoir modela i nove MINAMI kolekcije do vanjskih kuhinja, sitotiska, autorskog nakita i ambalaže izrađene od biljnih ostataka, ovaj dio programa više djeluje kao zavirivanje iza kulisa zagrebačke kreativne scene nego kao klasičan festivalski obilazak.
I upravo zato na ovoj listi nema jednog tipa prostora. Neke adrese otvaraju ateljee, druge pokazuju nove kolekcije, na nekima ćemo vidjeti proizvod koji tek ulazi u naš dizajnerski radar, a negdje ćemo moći pratiti i sam proces izrade.
U Brigadi će tokom Zagreb Design Weeka biti predstavljen Evoluta, brend koji u fokus stavlja savremeni koncept vanjskih kuhinja. Ideja spaja funkcionalnost, estetiku i kvalitetnu izradu, pa eksterijer tretira mnogo ozbiljnije od nekoliko komada vrtnog namještaja.
Posebno nas zanima kako će izgledati susret produkta i prostora kada kuhinja izađe iz interijera. Ako se granice doma posljednjih godina sve više pomjeraju prema terasama i vrtovima, ovo je jedna od stanica na kojoj ćemo taj pomak moći vidjeti kroz konkretan proizvod.
Design Lives Here naziv je neformalnog druženja koje će se održati u showroomu SOBA. Već sam format dosta govori o ideji programa: showroom na jednu večer postaje mjesto susreta ljudi koji dizajn stvaraju, prate i koriste.
Umjesto klasičnog predstavljanja proizvoda, ovdje je naglasak na razgovoru i zajednici oko dizajna. To je i jedan od razloga zbog kojih nam se sviđa koncept partner lokacija ovogodišnjeg festivala, mjesta koja tokom godine imaju jednu funkciju na nekoliko dana počinju živjeti sasvim drugačijim ritmom.
Ako postoji trenutak za zavirivanje u modni arhiv, 25. godišnjica Boudoira prilično je dobar razlog. Tokom Zagreb Design Weeka otvorit će vrata svog ateljea, predstaviti novu kolekciju, ali i ekskluzivne modele iz arhive.
Baš taj spoj novog i starog čini ovu adresu zanimljivijom od klasičnog predstavljanja kolekcije. Moći ćemo istovremeno vidjeti gdje se Boudoir nalazi danas i vratiti se komadima koji su obilježili dio njihovih prethodnih dvije i po decenije rada.
I MINAMI će otvoriti svoj showroom, gdje predstavlja novu kolekciju The Luxury of Time. No, fokus nije samo na gotovom odjevnom komadu, već i na procesu koji mu prethodi.
Za publiku je to prilika da kolekciju ne upozna samo kroz finalne fotografije ili styling, nego bliže njenom nastanku. Sam naziv kolekcije dobro se uklapa u taj sporiji pogled na modu, u kojem vrijeme, proces i izrada ponovno postaju dio vrijednosti komada.
Garderoba Concept Store partner programu pridružuje i novootvorenu Garderobu². Koncept povezuje skandinavski dizajn, kulturu stanovanja i lifestyle, pa ovdje moda više nije jedina stvar koju ćemo gledati.
Nova lokacija pokazuje koliko se granice između odijevanja, interijera i svakodnevnih predmeta danas lako preklapaju. Umjesto da svaki od njih živi u vlastitoj kategoriji, Garderoba² ih okuplja unutar jednog načina života.
Na listi partner lokacija nalazi se i Maria Store, gdje će biti predstavljene nove kolekcije vodećih svjetskih modnih kuća. Tako se na festivalskoj mapi uz lokalne ateljee i studije pojavljuje i adresa koja Zagreb povezuje sa širom međunarodnom modnom scenom.
Ovdje je zanimljiv upravo taj kontrast. U jednom danu ruta nas može odvesti od lokalnog procesa izrade do kolekcija velikih svjetskih imena, bez potrebe da između mode i dizajna povlačimo strogu granicu.
Kod Planeta nećemo stati samo na razgledanju showrooma. Za vrijeme partner programa bit će otvorena i njihova radionica sitotiska, pa posjetitelji mogu dobiti bliži pogled na tehniku koja se nalazi iza dijela vizuelne produkcije.
To je jedan od programa koji najbolje odgovara ideji ovog članka: zanimljivije nam je kada možemo vidjeti kako nešto nastaje, a ne samo njegov završeni oblik. Sitotisak iz gotovog grafičkog elementa tako ponovo postaje proces, materijal i zanat.
U -Love, Ana. design studiju bit će predstavljen projekt Moj izlog, inspiriran ovogodišnjom festivalskom temom. Poseban dio projekta čini nova ambalaža izrađena od inovativnih papira nastalih od biljnih ostataka.
Ovdje se dosta toga što nas zanima u savremenom dizajnu susreće u jednom malom predmetu: grafika, materijal, identitet i pitanje od čega proizvodimo ono što će možda vrlo brzo biti odbačeno. Izlog tako prestaje biti samo mjesto prezentacije i postaje prostor za testiranje drugačijeg pristupa ambalaži.
U Boya Shop & Atelieru program uključuje radionicu crtanja i predstavljanje njihovih prepoznatljivih Boya bojica. Nakon showrooma, kolekcija i kompleksnih proizvoda, ova stanica vraća dizajn jednom od njegovih najosnovnijih alata — crtežu.
I tu je možda njen najveći šarm. Umjesto da budete samo posmatrač, radionica omogućava da se u program uključite rukom, papirom i bojom, što partner ruti daje nešto neposredniji karakter.
Lapidarium Author Jewellery tokom programa predstavit će savremeni autorski nakit domaćih i međunarodnih dizajnera. Na tako maloj skali susreću se forma, materijal, zanat i odnos predmeta prema tijelu, zbog čega nakit ovdje gledamo prije svega kao dizajnerski objekt.
Uz velike showroom komade i prostorne koncepte, ovo je dobar podsjetnik koliko malo dizajnerski predmet zapravo mora biti da bi iza sebe imao cijeli proces promišljanja i izrade.
Među modnim partner lokacijama nalazi se i Hippy Garden, koji se pridružuje programu Zagreb Design Weeka. U informacijama koje su zasad predstavljene nije detaljnije naveden sadržaj njihove lokacije, pa ćemo ovu adresu za sada ostaviti označenu na našoj mapi.
Ono što već znamo jeste da će zajedno s Boudoirom, MINAMI-jem, Maria Storeom i ostalim modnim adresama biti dio onog segmenta festivala koji dizajn izvodi iz galerija i vraća ga u prostore u kojima moda svakodnevno nastaje i živi.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
