TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 3.4.2026.
Postoji trenutak u kojem shvatimo, u bilo kojoj profesiji da problem više nije nedostatak ideja, već njihov višak. Više projekata nego što ih možemo sagledati, više slika nego što ih možemo upamtiti, više alata nego što ih zaista trebamo. U takvom kontekstu, pitanje više nije šta sve možemo napraviti, nego šta zaista ima smisla napraviti.
Upravo iz tog promišljanja nastao je i Bonjour.DESIGN kao prostor u kojem arhitekturu i dizajn ne posmatramo samo kroz ono što vidimo, već kroz ono što znači, kako nastaje i kakav utjecaj ostavlja.
Zato, ove godine partnerstvo Bonjour.DESIGN s BIG SEE Festivalom dolazi prirodno, kao produžetak iste potrebe da se o prostoru govori ozbiljno, kontekstualno i bez viška buke.
Platforma, ranije poznata kao BIG Architecture i BIG Design, danas djeluje objedinjeno kroz BIG SEE Festival, sa jasnijim fokusom na širi kontekst djelovanja arhitekture i dizajna. Umjesto posmatranja kroz estetsku prizmu, naglasak se stavlja na njihovu ulogu u razumijevanju kompleksnosti savremenog svijeta, odgovornosti i promjena koje oblikuju našu svakodnevicu.
BIG SEE danas okuplja arhitekte, dizajnere, brendove iz cijelog svijeta, ali ono što ga čini relevantnim jeste upravo fokus na pitanjima koja oblikuju praksu iznutra, a ne samo njenu sliku izvana. U fokusu ovogodišnjeg izdanja nalazi se pitanje koje prelazi granice teorije i postaje dio profesionalne prakse:
Too much? What is just enough?
Nalazimo se u vremenu obilja, više vizuala, više realizacija, više proizvoda, alata i informacija nego ikada prije. Upravo u takvom kontekstu, pitanje mjere postaje ključno. Danas više nije presudno da li nešto možemo osmisliti ili izgraditi, već da li za to postoji stvarna potreba i šta takva odluka znači.
Arhitektura i dizajn nisu nastali kao odgovor na višak, već kao način da unesu red, smisao i jasnoću u prostor i svakodnevni život. Kada su mogućnosti gotovo neograničene, sposobnost selekcije i suzdržavanja postaje izraz profesionalne zrelosti.
U tom smislu, BIG SEE Festival 2026 ovu temu ne postavlja kao slogan, već kao koncept koji strukturira cijeli program od konferencijskih diskusija i nagrada do sajamskog dijela, izložbi i pratećih editorial formata.
Od svog osnivanja, pod vodstvom Zmaga Novaka, BIG SEE vodi ideja da se kreativni potencijal Jugoistočne Evrope može razviti kroz povezivanje, razmjenu i zajedničke standarde.
Tema festivala nije estetski pravac niti trend, već dijagnoza trenutka u kojem se nalazi arhitektonska i dizajnerska praksa. U vremenu u kojem vidljivost često nadjačava svrhu, a produkcija postaje sama sebi cilj, pitanje “koliko je dovoljno” postaje jedno od ključnih profesionalnih alata.
Kroz konferencijski program, BIG SEE okuplja različite glasove koji ovu temu posmatraju iz različitih perspektiva od urbanog iskustva i ljudske skale do odnosa tehnologije, prostora i odgovornosti. 
Fokus nije na gotovim zaključcima, već na trenju između ideja, gdje se kroz dijalog i kontrast gradi dublje razumijevanje, u tom prostoru između stavova, arhitektura se ponovo vraća svojoj osnovnoj ulozi: služiti životu, a ne slici.
Selçuk Avcı, kustos modula Architecture and Relevance na BIG SEE konferenciji, to precizno formulira:
U okviru festivala, BIG SEE Awards predstavljaju jednu od njegovih najvažnijih komponenti, ali i jasan stav o tome šta danas smatramo relevantnim dizajnom.
Nagrade ne valoriziraju veličinu ili vizualni efekat, već jasnoću ideje, odnos prema kontekstu i sposobnost projekta da dugoročno funkcioniše.
Kroz kategorije arhitekture, interijera i produkt dizajna, prepoznaju se radovi koji pokazuju kako ograničenja mogu postati alat, a ne prepreka.
Umjesto projekata koji nastoje impresionirati, fokus je na onima koji precizno odgovaraju na stvarne potrebe, bilo kroz materijal, funkciju ili društveni utjecaj.
Treći sloj festivala, BIG SEE Trade Show, donosi direktnu vezu između koncepta i realizacije. Umjesto klasičnog sajamskog pristupa, fokus je na pažljivo selektiranim materijalima, proizvodima i tehnologijama koje arhitekti i dizajneri zaista koriste u projektima.
Ovdje proizvodi nisu predstavljeni kao objekti za izlaganje, već kao alati za donošenje odluka. Kroz razgovore, prezentacije i neposrednu interakciju, Trade Show postaje prostor razmjene znanja i iskustva, mjesto gdje se testira ono što je zaista relevantno u praksi.
U kontekstu teme festivala, ovo je ključni moment: gdje se ideja o “dovoljnom” prevodi u konkretne materijale, sisteme i rješenja koja oblikuju buduće projekte.
U trenutku kada i sami, kroz pokretanje Bonjour.DESIGN vertikale, otvaramo prostor za ozbiljniji i fokusiraniji razgovor o arhitekturi i dizajnu, partnerstvo s BIG SEE Festivalom dolazi kao prirodan nastavak te ambicije.
Naš cilj nije samo prikazivati projekte, već graditi kontekst, otvarati pitanja i povezivati lokalnu scenu s regionalnim i globalnim tokovima. Zato, kroz ovu saradnju nastavljamo istraživati teme relevantnosti, mjere i odgovornosti u dizajnu.
BIG SEE Festival održat će se 21. i 22. maja 2026. u Portorožu u Sloveniji.
TEKST: Ada Ćeremida
U posljednjih nekoliko godina Albanija je postala jedna od onih destinacija o kojima se više ne govori samo zbog mora, nego i zbog arhitekture.
Tirana je već odavno privukla pažnju projektima koji mijenjaju vizuru grada, a sada se isti talas sve više širi i prema obali. Upravo zato nas je zainteresovao novi koncept projekta studija Oppenheim Architecture za Vloru, koji izgleda kao spoj mediteranskog grada, savremene skulpture i filmske scenografije. 
Iako projekat još nije realizovan, vizuali i ideja iza njega već su otvorili razgovor o tome kako bi mogla izgledati nova generacija urbanizma na Jadranu. Posebno jer ovaj pristup ne pokušava samo napraviti “instagramičan” skyline, nego reinterpretirati lokalnu arhitekturu, ritam ulica i način zajedničkog života.
Nakon projekata poput Sphere Building u Tirani o kojem se mnogo govorilo prošle godine, čini se da Albanija sve ozbiljnije postaje regionalni laboratorij za novu arhitekturu.
Vlore Beach Urban Development zamišljen je kao novi urbani kvart na spoju grada i mora, ali ono što ga razlikuje od brojnih obalnih masterplanova jeste način na koji koristi lokalni identitet kao polaznu tačku.
Umjesto zatvorenih resort blokova, arhitekti su inspiraciju pronašli u tradicionalnim albanskim nukli naseljima – manjim grupacijama kuća organizovanim oko zajedničkih prostora i uskih pješačkih ulica.
Rezultat je kvart koji djeluje gusto i urbano, ali istovremeno zadržava ljudsku mjeru. Pješačke zone, prolazi između zgrada i otvoreni prizemni nivoi stvaraju osjećaj grada koji se koristi, a ne samo promatra.
Upravo taj dio projekta djeluje kao njegov najzanimljiviji element jer podsjeća da savremeni urbanizam ne mora značiti gubitak lokalnog karaktera.
Jedna od prvih stvari koje primijetite na vizualima jesu fasade pune dubokih otvora, sjenki i ritmičnih geometrija. Oppenheim Architecture koristi teksturirane površine i prozorske otvore inspirisane tradicionalnim albanskim tipologijama, ali ih prevodi u mnogo savremeniji i gotovo monolitan izraz. 
Tornjevi tako djeluju skulpturalno, ali ne hladno. Nijanse pijeska, terakote, maslinasto zelene i pastelnih tonova dodatno pojačavaju mediteranski osjećaj projekta, zbog čega cijeli kvart izgleda kao produžetak pejzaža oko sebe.
Posebno je zanimljivo što arhitektura ne pokušava dominirati obalom staklenim refleksijama, nego kroz masu, teksturu i dubinu fasade stvara odnos sa svjetlom i klimom.
Iako većinu projekta čine niži volumeni organizovani poput urbanog tkiva, tri vitka tornja postavljena su kao vertikalni akcenti cijelog kompleksa. Oni služe kao svojevrsni orijentiri između grada, marine i Lungomare šetnice, ali i uvode novu gustinu u obalni dio Vlore.
Njihova pozicija omogućava otvorene vizure prema Jadranu, dok niži objekti zadržavaju intimniju atmosferu ulica i trgova između zgrada.
Upravo taj kontrast između monumentalnog i lokalnog daje projektu posebnu dinamiku. Na vizualima posebno dolazi do izražaja način na koji tornjevi izranjaju iz mreže manjih objekata, gotovo kao savremene mediteranske kule.
Ono što je prije nekoliko godina djelovalo kao izolovan niz ambicioznih projekata u Tirani danas izgleda kao mnogo širi arhitektonski momentum. Albanija posljednjih godina intenzivno ulaže u transformaciju svojih gradova, a u taj proces uključeni su brojni međunarodni studiji poput Oppenheim Architecture, MVRDV ili Stefano Boeri Architetti.
Zbog toga projekti poput ovog više nisu izuzetak, nego dio nove urbane slike zemlje. Posebno je zanimljivo što mnogi od njih pokušavaju balansirati između lokalne tradicije i savremenog identiteta, umjesto da potpuno brišu postojeći kontekst.
Upravo zato Vlora Beach Urban Development djeluje kao projekat koji nije zanimljiv samo arhitektima, nego i svima koje zanima kako bi mogli izgledati budući gradovi Mediterana.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
