TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 3.4.2026.
Postoji trenutak u kojem shvatimo, u bilo kojoj profesiji da problem više nije nedostatak ideja, već njihov višak. Više projekata nego što ih možemo sagledati, više slika nego što ih možemo upamtiti, više alata nego što ih zaista trebamo. U takvom kontekstu, pitanje više nije šta sve možemo napraviti, nego šta zaista ima smisla napraviti.
Upravo iz tog promišljanja nastao je i Bonjour.DESIGN kao prostor u kojem arhitekturu i dizajn ne posmatramo samo kroz ono što vidimo, već kroz ono što znači, kako nastaje i kakav utjecaj ostavlja.
Zato, ove godine partnerstvo Bonjour.DESIGN s BIG SEE Festivalom dolazi prirodno, kao produžetak iste potrebe da se o prostoru govori ozbiljno, kontekstualno i bez viška buke.
Platforma, ranije poznata kao BIG Architecture i BIG Design, danas djeluje objedinjeno kroz BIG SEE Festival, sa jasnijim fokusom na širi kontekst djelovanja arhitekture i dizajna. Umjesto posmatranja kroz estetsku prizmu, naglasak se stavlja na njihovu ulogu u razumijevanju kompleksnosti savremenog svijeta, odgovornosti i promjena koje oblikuju našu svakodnevicu.
BIG SEE danas okuplja arhitekte, dizajnere, brendove iz cijelog svijeta, ali ono što ga čini relevantnim jeste upravo fokus na pitanjima koja oblikuju praksu iznutra, a ne samo njenu sliku izvana. U fokusu ovogodišnjeg izdanja nalazi se pitanje koje prelazi granice teorije i postaje dio profesionalne prakse:
Too much? What is just enough?
Nalazimo se u vremenu obilja, više vizuala, više realizacija, više proizvoda, alata i informacija nego ikada prije. Upravo u takvom kontekstu, pitanje mjere postaje ključno. Danas više nije presudno da li nešto možemo osmisliti ili izgraditi, već da li za to postoji stvarna potreba i šta takva odluka znači.
Arhitektura i dizajn nisu nastali kao odgovor na višak, već kao način da unesu red, smisao i jasnoću u prostor i svakodnevni život. Kada su mogućnosti gotovo neograničene, sposobnost selekcije i suzdržavanja postaje izraz profesionalne zrelosti.
U tom smislu, BIG SEE Festival 2026 ovu temu ne postavlja kao slogan, već kao koncept koji strukturira cijeli program od konferencijskih diskusija i nagrada do sajamskog dijela, izložbi i pratećih editorial formata.
Od svog osnivanja, pod vodstvom Zmaga Novaka, BIG SEE vodi ideja da se kreativni potencijal Jugoistočne Evrope može razviti kroz povezivanje, razmjenu i zajedničke standarde.
Tema festivala nije estetski pravac niti trend, već dijagnoza trenutka u kojem se nalazi arhitektonska i dizajnerska praksa. U vremenu u kojem vidljivost često nadjačava svrhu, a produkcija postaje sama sebi cilj, pitanje “koliko je dovoljno” postaje jedno od ključnih profesionalnih alata.
Kroz konferencijski program, BIG SEE okuplja različite glasove koji ovu temu posmatraju iz različitih perspektiva od urbanog iskustva i ljudske skale do odnosa tehnologije, prostora i odgovornosti. 
Fokus nije na gotovim zaključcima, već na trenju između ideja, gdje se kroz dijalog i kontrast gradi dublje razumijevanje, u tom prostoru između stavova, arhitektura se ponovo vraća svojoj osnovnoj ulozi: služiti životu, a ne slici.
Selçuk Avcı, kustos modula Architecture and Relevance na BIG SEE konferenciji, to precizno formulira:
U okviru festivala, BIG SEE Awards predstavljaju jednu od njegovih najvažnijih komponenti, ali i jasan stav o tome šta danas smatramo relevantnim dizajnom.
Nagrade ne valoriziraju veličinu ili vizualni efekat, već jasnoću ideje, odnos prema kontekstu i sposobnost projekta da dugoročno funkcioniše.
Kroz kategorije arhitekture, interijera i produkt dizajna, prepoznaju se radovi koji pokazuju kako ograničenja mogu postati alat, a ne prepreka.
Umjesto projekata koji nastoje impresionirati, fokus je na onima koji precizno odgovaraju na stvarne potrebe, bilo kroz materijal, funkciju ili društveni utjecaj.
Treći sloj festivala, BIG SEE Trade Show, donosi direktnu vezu između koncepta i realizacije. Umjesto klasičnog sajamskog pristupa, fokus je na pažljivo selektiranim materijalima, proizvodima i tehnologijama koje arhitekti i dizajneri zaista koriste u projektima.
Ovdje proizvodi nisu predstavljeni kao objekti za izlaganje, već kao alati za donošenje odluka. Kroz razgovore, prezentacije i neposrednu interakciju, Trade Show postaje prostor razmjene znanja i iskustva, mjesto gdje se testira ono što je zaista relevantno u praksi.
U kontekstu teme festivala, ovo je ključni moment: gdje se ideja o “dovoljnom” prevodi u konkretne materijale, sisteme i rješenja koja oblikuju buduće projekte.
U trenutku kada i sami, kroz pokretanje Bonjour.DESIGN vertikale, otvaramo prostor za ozbiljniji i fokusiraniji razgovor o arhitekturi i dizajnu, partnerstvo s BIG SEE Festivalom dolazi kao prirodan nastavak te ambicije.
Naš cilj nije samo prikazivati projekte, već graditi kontekst, otvarati pitanja i povezivati lokalnu scenu s regionalnim i globalnim tokovima. Zato, kroz ovu saradnju nastavljamo istraživati teme relevantnosti, mjere i odgovornosti u dizajnu.
BIG SEE Festival održat će se 21. i 22. maja 2026. u Portorožu u Sloveniji.
TEKST: Ada Ćeremida
Šta ako jedan od najzanimljivijih urbanističkih zahvata ne uključuje izgradnju nove zgrade, nego redizajn nečega što svakodnevno zaobilazimo?
Zamislite da svakog dana prolazite istom ulicom, ispod metalne konstrukcije koja zaklanja pogled na zgrade, izloge i nebo. U jednom trenutku prestanete je primjećivati. Postane dio grada, iako nikada nije bila zamišljena kao njegova trajna arhitektura.
Upravo takve konstrukcije New York odlučio je preispitati.
Umjesto da zaštitne skele posmatra isključivo kao nužno gradilišno rješenje, grad je angažovao arhitekte i inženjere da razmisle kako bi one mogle bolje funkcionisati, propuštati više dnevnog svjetla i zauzimati manje javnog prostora.
Rezultat je šest novih dizajna zaštitnih konstrukcija i jedno mnogo zanimljivije pitanje: koliko toga u našim gradovima prihvatamo kao neizbježno, iako bi uz malo više pažnje moglo izgledati i funkcionisati bolje? 
Zaštitne konstrukcije koje se u New Yorku nazivaju sidewalk sheds već su decenijama dio njegovog uličnog pejzaža. Najčešće prepoznatljive po tamnozelenim metalnim stubovima, drvenim krovovima i slabo osvijetljenim prolazima, postavljaju se kako bi zaštitile pješake od mogućeg pada građevinskog materijala tokom radova na objektima.
Međutim, ono što bi trebalo biti privremeno nerijetko ostaje na ulicama mjesecima, pa i godinama, mijenjajući način na koji se krećemo, doživljavamo arhitekturu i koristimo javni prostor.
Zato je grad još 2024. godine angažovao projektantske timove Arup i Practice for Architecture and Urbanism (PAU) da razviju šest alternativnih modela zaštitnih skela. Najnoviji korak dogodio se 19. oktobra 2026., kada su predstavljene dvije PAU konstrukcije, uz najavu nastavka regulatornog procesa koji bi omogućio primjenu svih šest dizajna širom grada.
Svaki dizajn odgovara na konkretan problem postojećih skela: nedostatak dnevnog svjetla, previše stubova, otežano kretanje, zaklonjene izloge ili neprilagodljivost različitim ulicama.
Jedan od najjednostavnijih, ali i najefektnijih zahvata dolazi iz studija PAU. Umjesto tradicionalnog neprozirnog krova, Baseline Shed koristi transparentni polikarbonat i blago nagnutu konstrukciju koja propušta prirodno svjetlo do pješačke zone.
Rezultat je otvoreniji prostor, bolja vidljivost izloga i manje osjećaja da prolazimo kroz zatvoreni koridor. Dizajn je predviđen za različite dimenzije trotoara, u lakšoj i robusnijoj verziji. 
Za kraće radove i hitne intervencije PAU je razvio Speed Shed, laganu konstrukciju s kosim zaštitnim krovom od mreže namijenjene zadržavanju građevinskog otpada.
Posebno zanimljiv detalj su odvojivi točkovi, koji omogućavaju jednostavnije premještanje konstrukcije između lokacija. Privremena infrastruktura ovdje zaista postaje prilagodljiva, umjesto da mjesecima zauzima isti prostor.
Možda najradikalniji među šest prijedloga dolazi iz Arupa. Air Shed koristi konzolni sistem pričvršćen za samu zgradu, tako da zaštitna konstrukcija ostaje izdignuta iznad pješačke površine, bez oslonaca na tlu.
Rješenje je zamišljeno za lakše zahvate na fasadama i zamjenu prozora, tamo gdje uslovi objekta dopuštaju takvo pričvršćivanje. Jednostavno rečeno, zaštita ostaje, ali se pješacima vraća prostor.
Sa Flex Shed modelom, Arup je razmišljao o svemu onome što se već nalazi na trotoaru: saobraćajnim znakovima, autobuskim stajalištima, različitim visinama prizemlja i drugim preprekama.
Modularna konstrukcija omogućava promjene visine krova i rasporeda stubova, zavisno od lokacije. Umjesto jednog sistema koji se pokušava uklopiti svuda, dobijamo arhitekturu koja reaguje na neposredni urbani kontekst.
Velika gradilišta zahtijevaju ozbiljnije zaštitne sisteme, ali to ne znači da se cijeli trotoar mora pretvoriti u gustu mrežu metalnih elemenata.
Rigid Shed razvijen je za zahtjevnije građevinske radove, uključujući visokogradnju. Njegova konstrukcija nastoji smanjiti zauzeće javne površine i broj prepreka na putanji pješaka, zadržavajući potrebnu nosivost i sigurnosnu funkciju.
Posljednji PAU prijedlog namijenjen je velikim ulicama i projektima koji zahtijevaju robusnije konstrukcije.
Wide Baseline Shed koristi stubove postavljene na većim međusobnim razmacima, čime se smanjuje broj fizičkih prepreka. Tako širina trotoara ne ostaje samo dimenzija na urbanističkom planu, nego kvaliteta koju pješaci mogu stvarno koristiti.
Arhitekturu obično povezujemo s objektima koji će trajati decenijama. Privremene konstrukcije, s druge strane, rijetko dobijaju jednaku pažnju, iako njihovo prisustvo ponekad mnogo intenzivnije utiče na svakodnevno iskustvo grada.
Gradilišna ograda može mjesecima zatvarati pogled prema historijskoj fasadi. Zaštitna nadstrešnica može promijeniti osvjetljenje cijelog niza poslovnih prostora. Konstrukcija postavljena na uskom trotoaru može odrediti hoće li dvije osobe moći proći jedna pored druge.
Privremeno, dakle, nije nužno i nevažno.
Upravo tu leži vrijednost njujorškog projekta. On pokazuje da se i infrastruktura koju uglavnom doživljavamo kao smetnju može projektovati s istom pažnjom koju pridajemo trajnim dijelovima grada.
Naravno, estetski kvalitet ne može biti zamjena za sigurnost, niti dizajn smije postati opravdanje da privremene konstrukcije ostaju postavljene duže nego što je potrebno. Naprotiv, dio njujorške inicijative usmjeren je upravo na uklanjanje nepotrebnih skela. Prema podacima objavljenim 19. oktobra, njihov broj smanjen je za približno 1.200 od početka 2026. godine.
Privremeno ne znači nevidljivo. Konstrukcija koja stoji nekoliko mjeseci i dalje učestvuje u oblikovanju grada.
Dnevno svjetlo je urbanistički resurs . Čak i promjena materijala nadstrešnice može uticati na kvalitet javnog prostora.
Manje stubova, više grada. Slobodna pješačka površina jednako je važna kao izgled konstrukcije.
Modularnost nije rezervisana za namještaj. I gradska infrastruktura može biti prilagodljiva različitim lokacijama.
Dobar dizajn počinje pitanjem šta možemo ukloniti. Nekada je najbolje rješenje ono koje oslobađa prostor.
Mali detalji stvaraju velike promjene. Urbani identitet ne čine samo zgrade, nego i sve ono između njih
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
