Nije uvijek lako objasniti zašto se osjećamo iscrpljeno ili napeto. Nekad je to samo period u kojem se mnogo toga dešava odjednom, pa nam treba malo više tišine, razumijevanja ili razgovora.

Posebno mladi često balansiraju između studija, posla, očekivanja i planova za budućnost, dok prostor za vlastite emocije ostane negdje sa strane.

U toj svakodnevnoj žurbi lako je pomisliti da svi drugi nekako bolje drže stvari pod kontrolom, pa ono što osjećamo zadržimo za sebe.




Dešavanja u Bosni i Hercegovini posljednjih sedmica još jednom su nas podsjetila koliko je važna zajednica,  onaj osjećaj da nismo sami i da postoji prostor u kojem nas neko može saslušati bez osuđivanja i bez žurbe da sve odmah bude riješeno.

Mnogim mladima u BiH ovo je bio izazovan period, pa smo s naše strane odlučili na jednom mjestu okupiti adrese besplatnih psiholoških savjetovališta. 

Mjesta kojima se možete obratiti kada vam treba razgovor, podrška ili jednostavno trenutak da zastanete i posložite misli u sigurnom i profesionalnom okruženju.




Plavi telefon

Jedno od najpoznatijih savjetovališta koje pruža psihološku podršku djeci i mladima. Razgovor je anoniman, a tim stručnjaka dostupan za različite teme:od anksioznosti i stresa do porodičnih i emotivnih izazova. 

Upravo ta mogućnost da se obratite bez pritiska i obaveze često bude prvi, najvažniji korak za one koji se još uvijek dvoume da potraže podršku.

Sensus

Savjetovalište koje nudi psihološku podršku i individualne razgovore s fokusom na mentalno zdravlje i emocionalnu stabilnost. Mnogi mladi se javljaju zbog osjećaja nesigurnosti, preopterećenosti ili promjena kroz koje prolaze tokom studija i ranog odraslog perioda.

Centar za punu svjesnost

Ako vam klasični razgovori djeluju preintenzivno, ovdje se fokus stavlja i na tehnike mindfulnessa, smirivanja misli i bolje regulacije stresa. Pristup je blag i praktičan, usmjeren na to kako se nositi sa svakodnevnim pritiscima, a ne samo analizirati problem.

Psihološko savjetovalište Banja Luka

Namijenjeno mladima koji traže stručnu podršku kroz individualne razgovore i savjetovanje. Siguran prostor za pitanja koja često ostanu neizgovorena: od stresa do osjećaja usamljenosti ili nesigurnosti u vlastite odluke.

Fondacija Krila nade

Organizacija koja već godinama radi na pružanju psihološke pomoći djeci, mladima i porodicama. Njihov pristup je topao i usmjeren na podršku, posebno u periodima pojačanog stresa i životnih promjena.

Zašto je važno pričati o ovome?  

Mentalno zdravlje nije tema koja postoji samo u teškim trenucima. Nekad je dovoljno da nas neko sasluša kako bismo jasnije razumjeli vlastite misli, usporili tempo i dali sebi prostor da dišemo malo lakše.




Znati da postoje mjesta gdje je podrška dostupna, besplatna i bez osuđivanja može napraviti veliku razliku, posebno u periodima kada nam treba malo više stabilnosti i razumijevanja.




Traženje pomoći ne znači da nešto s nama nije u redu. Često znači samo da smo odlučili biti nježniji prema sebi i dati sebi šansu da kroz svakodnevicu prolazimo s malo više mira.

Foto: pexels.com

Je li Gen Z najosvještenija ili najpreopterećenija generacija?

Generacija Z je prva generacija koja nije doživjela lagani prelazak iz analognog u digitalno doba. Ona je u digitalnom prostoru većinski odrasla. Pametni telefoni, društvene mreže, stalna povezanost i kontinuirani tok informacija nisu dodatak, već osnovni okvir života.

Istovremeno, evropska istraživanja ukazuju na paradoks. Prema podacima Eurofounda i Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu, mladi između 18 i 29 godina u prosjeku prijavljuju niže nivoe mentalnog blagostanja u odnosu na starije dobne skupine. U istim izvještajima navodi se porast anksioznosti, emocionalne iscrpljenosti i osjećaja neizvjesnosti među mladima širom Evrope.

Kako je moguće da generacija koja ima najveći pristup informacijama, najrazvijeniji jezik za opisivanje emocija i najviši nivo digitalne kompetencije istovremeno pokazuje i znakove preopterećenosti?

Odgovor se, čini se, nalazi u prirodi svijeta u kojem su odrasli.




Odrastanje online: Identitet u realnom vremenu

Za prethodne generacije internet je bio alat koji se koristio u određenim trenucima. Za Generaciju Z digitalni prostor je kontinuirani ambijent u kojem se identitet oblikuje, potvrđuje i preispituje.

Prema istraživanjima mreže EU Kids Online, mladi u Evropi pokazuju visok nivo digitalne pismenosti i razumijevanja online rizika. Svjesni su pitanja privatnosti, algoritamskog filtriranja sadržaja i trajnosti digitalnog traga. Međutim, ta svjesnost ne znači i emocionalnu neutralnost.



 

Živjeti online znači živjeti pod stalnom mogućnošću procjene. Svaka objava, komentar ili fotografija potencijalno postaje dio javne percepcije. Identitet više nije proces koji se odvija privatno, već nešto što se istovremeno gradi i izlaže. Ta dvostruka dimenzija stvara pritisak da se ne bude samo autentičan, nego i dosljedno prezentiran.

Odrastanje u takvom okruženju razvija visoku razinu samoposmatranja. Mladi često razmišljaju o tome kako izgledaju, kako zvuče i kako su interpretirani. To je oblik hipersvjesnosti koji prethodne generacije nisu poznavale u toj mjeri.

Emocionalna pismenost i terapijska kultura

Jedna od najizraženijih karakteristika Generacije Z jeste njihova sposobnost da precizno imenuju emocionalna stanja. Pojmovi poput sagorijevanja, emocionalnih granica, anksioznosti ili regulacije stresa dio su svakodnevnog rječnika mladih ljudi.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije za evropski region pokazuju porast mentalne zdravstvene pismenosti među mladima. Otvoren razgovor o terapiji i emocionalnim izazovima sve je manje stigmatiziran. Ova generacija ne izbjegava govor o psihološkom opterećenju, nego ga artikuliše.


 

Međutim, povećana svijest može imati i svoju cijenu. Kada postoji kontinuirana introspekcija, postoji i mogućnost stalnog preispitivanja. Visoka razina emocionalne osviještenosti ne znači nužno i emocionalni mir. Naprotiv, često znači intenzivnije suočavanje sa složenim unutrašnjim procesima.

Informacijska zasićenost i emocionalni zamor

Nikada ranije mladi nisu bili izloženi tolikoj količini informacija. Globalni događaji, društvene promjene, ekonomska neizvjesnost i kulturni trendovi dostupni su u realnom vremenu.

Eurofoundovi podaci ukazuju da mladi Evropljani češće izražavaju zabrinutost za budućnost i osjećaj nepredvidivosti u odnosu na starije generacije. Kontinuirana izloženost vijestima i analizama stvara ambijent u kojem je teško ostati emocionalno distanciran.


 

Ovdje se pojavljuje fenomen informacijske iscrpljenosti. Kada je svijet stalno prisutan u džepu, teško je pronaći prostor potpunog odmora. Ova generacija nije nužno slabija, već je konstantno uključena.

Otporni i prilagodljivi, ali umorni

Zanimljivo je da istraživanja istovremeno pokazuju i visoku razinu adaptabilnosti među mladima. Deloitteovi i drugi evropski generacijski izvještaji naglašavaju da Generacija Z pokazuje sposobnost brzog prilagođavanja promjenama, tehnološkoj transformaciji i novim oblicima rada i komunikacije.


 

Oni su naučili živjeti u nestabilnosti. Upravo zbog toga razvili su strategije planiranja, postavljanja granica i traženja podrške. Ova generacija govori o mentalnom zdravlju, koristi digitalne alate svjesno i pokazuje interes za lični razvoj.

Iscrpljenost i otpornost nisu suprotstavljeni pojmovi. Oni mogu postojati istovremeno. Generacija Z može biti emocionalno opterećena, ali istovremeno sposobna da razvije mehanizme nošenja s tim opterećenjem.

Javna emocija i redefinisanje snage

Za Generaciju Z emocionalno izražavanje nije znak slabosti. Naprotiv, otvorenost se često doživljava kao oblik autentičnosti i snage.

Granice se postavljaju jasnije, konflikti se češće pokušavaju verbalno razriješiti, a pojam emocionalne sigurnosti postaje važan dio društvene interakcije. Ova promjena ukazuje na transformaciju društvenih normi.


 

Istovremeno, javna emocionalnost može povećati osjećaj ranjivosti. Kada je lično iskustvo izloženo digitalnoj publici, postoji i mogućnost pogrešne interpretacije ili osude.

Generacija smirenosti ili generacija anksioznosti?

Pitanje da li je Generacija Z najmirnija ili najanksioznija generacija u Evropi možda je pogrešno postavljeno. Evropski podaci sugerišu složeniju sliku.

Mladi danas pokazuju viši nivo svijesti o mentalnom zdravlju, veću spremnost na razgovor o emocionalnim izazovima i snažniju digitalnu kompetenciju. Istovremeno, prijavljuju više simptoma stresa i emocionalnog opterećenja.


 

Možda Generacija Z nije ni najpreopterećenija ni najosvještenija u apsolutnom smislu. Možda je prva generacija koja otvoreno govori o pritiscima svijeta koji je brži, vidljiviji i informacijski intenzivniji nego ikada prije.

U tom smislu, njihova ranjivost i njihova snaga dolaze iz istog izvora: iz svijesti.

A živjeti u stalnoj svijesti zahtijeva energiju.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Belmin Islam