Naša druženja sa Samirom uvijek su popraćena smijehom, razgovorom o domaćim kreativcima, novitetima na domaćem tržištu, a već dvije godine, tema su i sve aktivnosti koje zajedno sa ostatkom tima realizira ispred udruženja Think pink.

Naime, dama koja je simpatije mnogih osvojila svojim iskrenim komentarima, savjetima i preporukama koje dijeli na blogu Prekardašijan, kao i prepoznatljivom porukom 'Udišem ljubav, izdišem nemir' koja se našla i na njenim cekerima, već neko vrijeme radi i kao PR Trke/ šetnje za ozdravljenje Race for the Cure.
Ova utrka, poznata i kao utrka za ozdravljenje je pokrenuta s ciljem osnaživanja žena u borbi protiv raka dojke, a kroz godinu se nastavljaju i brojne druge aktivnosti u cilju prevencije same bolesti. Ove godine utrka se održava u zanimljivom formatu, online, naredni vikend, a više detalja o njoj, samoj organizaciji, ali i malim sitnim ritualima uz koje Samira zadržava produktivnost, saznali smo u razgovoru sa Samirom.

***

Teško je zaboraviti odličnu energiju koju smo na poseban način osjetili na utrci Race for the Cure prije par godina kada smo uz kompaniju Bingo realizirali projekt #zagrlizaljubav. Kako će se ona održati u ovoj, za sve izazovnoj godini?

Pandemija virusa COVID – 19 dovela je do odgađanja ili otkazivanja brojnih sportskih događaja. Našu organizaciju kriza je inspirisala da ujedinimo snage i dovedemo “Race for the Cure” na novi  digitalni nivo.
Umjesto velikog eventa, na kojem smo prošle godine u Sarajevu okupili 9000 građana, ove godine “Race for the Cure” će se održati 25.,26.,27.9. na sasvim novi način prilagođen situaciji u kojoj se nalazimo.
Pokrenuli smo veliku globalnu digitalnu platformu na 20 svjetskih jezika na kojoj se ljudi širom Europe i svijeta povezuju kroz online registraciju. Kroz donacije ili uplatu simbolične registracije od 10KM na platformi raceforthecure.eu postaju dijelom digitalne zajednice, podižu svijest o karcinomu dojke i doprinose da se i u ovim teškim vremenima na jedan potpuno drugačiji način održi tradicionalni događaj „Race for the Cure“ u Bosni i Hercegovini te nastave naše brojne aktivnosti prevencije bolesti i podrške oboljelim ženama.

Kako svi oni koji se online registriraju za šetnju ili trku u svom gradu pomažu svim ženama oboljelim od raka dojke? 

Registracija ili donacija znači besplatne preventivne mamografske preglede za žene u ruralnim dijelovima zemlje, pakete prve pomoći i psihosocijalnu potporu za oboljele žene te organizaciju edukacija i brojnih drugih aktivnosti kojima ukazujemo na važnost prevencije karcinoma dojke.

Kako po vašem dosadašnjem iskustvu, možemo dodatno pripomoći ženama koje su se susrele s ovom bolesti? Mnoge dame često ističu i da ih jako inspiriraju i priče drugih žena koje su se susrele sa istim izazovima...

Žena koja se susreće sa bolešću treba da zna da u toj borbi nije sama. Lanac ljudi koji mogu biti njena potpora počinje iz njenog najbližeg okruženja, a onda ide do grupa i udruženja pacijentica, ali i svakog od nas koji ženi oboljeloj od karcinoma dojke pokazuje da je uz nju i da je njena podrška.. 

Koje su vaše aktivnosti do kraja godine?

Uprkos pandemiji koja je potpuno poremetila sve naše aktivnosti mi smo se prilagodili situaciji i nastavili da radimo brojne online aktivnosti među kojima su psihosocijalna potpora i joga.
Kada su u pitanju direktne aktivnosti, samo u posljednjih mjesec dana obavili smo 1000 besplatnih preventivnih mamografskih pregleda na 20 lokacija širom zemlje.
Pred nama je završnica kampanje za Race for the Cure 2020, nastavit ćemo sa našim aktivnostima podrške oboljelim ženama, radimo na razvoju inovativnih online alata koji će naše aktivnosti učiniti dostupnijim većem broju žena te radimo na projektima koji će doprinijeti boljoj skrbi onkoloških bolesnika. 

Što te potaknulo da se i sama priključiš timu Race for the Cure i tko s tobom još radi na realizaciji cijele priče? Kako je započelo prijateljstvo između tebe i Nele? 

Godinama sam kao novinarka i žena pratila rad ovog sjajnog projekta, a Nela je pratila moj blog. Danas smo zahvalne našem zajedničkom prijatelju Mirzi Mustafagiću koji nas je i zvanično upoznao na jednoj ugodnoj kafi prije tri godine kad je počela naša poslovna priča, ali i jedan iskren i jako lijep prijateljski odnos. 
Gotovo svakodnevno nas poslovni partneri i prijatelji projekta pitaju koje agencije nam rade organizaciju, marketing, pr i jako se iznenade kad im kažemo da iza svega stoji naš mali tim od tri žene i Nelin dugogodišnji saradnik Mirza Mustafagić.

Samira Poričanin – Petrešin, Nela Hasić, Sanja Burlović Mehičević

Kako izgleda tvoj radni dan sada, nekoliko dana prije početka online utrke?

Potpuno, ali potpuno sam fokusirana na posao. Do te mjere da nemam ideju šta se događa u svijetu oko mene. :) Imam sreću da radim posao koji je u isto vrijeme vrlo odgovoran, kreativan, zahtjevan i izazovan. Ne znam uopće kad počinje i završava dan, ali je predivan osjećaj kad ne brojite sate na poslu.

Koliko je važan timski rad i planiranje u timu? Što kada stvari ne idu kako ste zamislili?

Mojih više od dvadeset godina rada u različitim kompanijama naučilo me da je uspjeh nezamisliv bez timskog rada i strasti koju osjećate za svoj posao. Različite perspektive su pravi dar koji nudi brojne mogućnosti da se razvijamo i učimo. Kada je u pitanju naš tim kada stvari ne idu kako smo zamislili, napravimo kaficu proćaskamo o temama koje u šali zovemo «rubrika raznorazno» i pređemo na plan B koji uvijek imamo. :) 

Kako zadržavaš motivaciju i inspiraciju kroz dan?

Naučila sam da postoje oni dani koje trebaš prespavati, preskočiti, otkazati i da svijet nakon što to uradiš neće biti ništa gori niti će se u tvom životu nešto promijeniti. Sutradan samo nastaviš dalje. Nisam zagovornica motivacijskih govornika koji nas bombarduju porukama da baš u svakom danu moramo tražiti nešto lijepo jer jednostavno neki dani nisu lijepi, neke situacije su za male ili velike tugice, suze, vrištanje.
Sa 40+ naučila sam da zapravo ništa ne moram i ne ustručavam se da to glasno kažem. Motivacija mi je činjenica da stvari radim zbog sebe i ličnog zadovoljstva, a ne zbog toga toga što društvo očekuje od mene. 

3 stvari koje uvijek napraviš prije spavanja? 

Zahvalim se univerzumu na svemu što imam, pošaljem porukicu suprugu, mobitel stavim na off. Dovoljno za miran san. :) 

Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.

Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.

Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 





Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.

Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.

Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.

Dobre ideje rijetko dolaze s garancijom  

Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.

„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“

Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.

„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“




Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.

„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“



 

Povjerenje počinje tamo gdje kampanja završava

Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.

„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“



 

Šta danas znači imati ili nemati kontrolu nad brendom?

Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.

„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“




Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.

„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“




A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.

„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“




Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.

Algoritam može prepoznati obrazac.

Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek.  







 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom

Bonjour.ba produkcija 

Voditeljica projekta: Semra Manjura 
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović
Foto i video: Marko Jovančić