Nakon tek par minuta razgovara s Anom, vašu pozornost i simpatije ukrade njena vatreno crvena boja kose, iskren osmijeh i spremnost na opušten razgovor često popraćen smijehom.

Naša druženja započela su još tijekom festivala kreARTiva, a gotovo osam godina kasnije, nakon mnoštvo realiziranih projekata, veseli nas pričati o svim modnim, fotografskim i dizajnerskim avanturama ove kreativne dame.

Ana je grafička dizajnerica, fotografkinja i ilustratorica iz Ljubuškog. Članica je kreativnog tima AS holding te je suosnivačica brenda Wish Sofa. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, gdje danas živi i radi.

Zavirili smo u njezin stan, upoznali vas s praktičnosti i svestranosti dodataka i haljina u potpisu brenda MOA baggeek, a nismo mogli odoljeti da ne saznamo kako izgleda jedan njezin radni dan, kako zadržava ravnotežu u danu prepunom obveza, kako se opušta, koji su njeni savjeti za uspjeh, ali i koji su njeni beauty favoriti. 

Kako izgleda jedan tvoj radni dan?

Na svu sreću, ni jedan moj dan ne izgleda isto, to je najveća čarolija posla kojim se bavim. Tu su dani kada idem u ured, ili kad radim od doma, pa oni dani kad je fotkanje 3 dana ili priprema za nove MOA baggeek modele. Svima je zajedničko to da ustajem rano ujutro, čak i kad ne radim. Vježbam, obavezno doručkujem i onda počinje ludnica. Bude i onih dana kad odlučim da ću ostati doma i neću raditi ništa, a onda se nečeg sjetim i “ništa” padne u vodu. 

Što uvijek napraviš ujutro kada se probudiš?

Kažem sebi dobro jutro. :)

Što se uvijek krije na tvom radnom stolu? A kako zadržavaš produktivnost?

Boca vode, mobitel, CHICovnik i olovka. Važno mi je da nemam višak elemenata na stolu. U vidokrugu želim samo ono nužno. Vjerujem da sam produktivnija kada imam što više obveza, ali ključna je organizacija i planiranje. Ako radim od doma, ne mogu zamisliti da počnem bilo šta raditi bez da je cijeli stan pospremljen.

Model: Emilija Grbavac, foto: Ines Selimović

Kako se razvila tvoja ljubav prema fotografiji? A dizajnu odjeće?

Dolazim iz kreativne obitelji, još u osnovnoj školi išla sam s tatom fotkati ljepote Hercegovine, nekad je to bilo i u 4 ili 5 sati ujutro, ali nije mi smetalo jer je priroda tada fascinantna. Od kad znam za sebe uvijek sam nešto pravila, od svih materijala koji su mi se našli pod rukom. Većinom sam sebi dizajnirala i šila ili bojala odjeću koju sam htjela nositi, a tada nije bilo izbora za kupnju kao danas. To je bilo u vrijeme kad su zadnji put zvonaste hlače bile u modi, pa sami računajte. :)

Model: Emilija Grbavac

Najdraži projekt dosada? Što posebice pamtiš u svojim prvim radovima?

Nisam sigurna da imam najdraži projekt, možda je to MOA baggeek jer nema klijenta, sama odlučujem o dizajnu i fotkama. Ali svaki projekt nosi nešto novo, novi izazov, nove ljude, mjesta. Osjećaj kad vidiš na kraju svoju maštu realiziranu i opipljivu, je čudesan.
Na faksu sam počela raditi prve stvarne projekte i pamtim da sam bila jako tvrdoglava (ne kažem da još uvijek nisam), ali tada mi je baš bilo važno da se moje ideje usvoje. Argumentirano. :)

Model: Emilija Grbavac

Što bi savjetovala svim budućim studentima grafičkog dizajna? 

Da rade i uče svaki dan. Istražuju nove mogućnosti i inovacije u svim segmentima dizajna, komunikacije, marketinga, jer je sve povezano.

Koliko kompanije u BiH prepoznaju važnost pomno osmišljenog logotipa i vizualnog identiteta? 

Žao mi je što ovo moram reći, ali jako malo. Imamo toliko potencijala, ali ne i sluha. Većina klijenata ne razumije što za neki proizvod ili brand znači ciljna skupina i činjenicu da se dizajn ne treba sviđati njima osobno, nego ciljnoj skupini za koju je namjenjen.

 Makeup & art: Naida Đekić, model: Hana Velagić

Kako se nosiš sa zahtjevima klijenata čija se estetika ne slaže sa tvojom?

Ne nosim se uopće sa takvim zahtjevima. Ne radim projekte ukoliko se moja i klijentova estetika ne poklapaju. Odmah na prvom sastanku pokažem portfolio i način na koji radim. 
Vjerujem da sam u ovih 15+ godina stekla dovoljno iskustva i neki svoj stil za takav odnos. Time štedim, prije svega svoje, a onda i klijentovo vrijeme i novac. Radije ću preporučiti nekoga od kolega čija estetika će se više uklopiti u klijentove ideje, nego da se upuštam u borbu sa vjetrenjačama, u kojoj na kraju nitko ne bude potpuno zadovoljan. Osjetim da i klijenti to vrlo cijene.

Što je za tebe dobar dizajn? Kako se po tebi mjeri učinak dobrog dizajna?

Dizajn ima svoja pravila, koja je bitno slijediti, ali on je i dalje stvar ukusa. Nekad sve može izgledati tehnički savršeno, ali ne mora značiti da će se svima ili meni svidjeti. I ne treba se svima svidjeti, samo ciljnoj skupini. Ja volim čist dizajn i vjerujem da se to vidi i na mojim radovima. Za različite vrste dizajna postoje različita mjerenja učinkovitosti. Jedna od njih je i gore navedena ciljna skupina. 

Model: Emilija Grbavac, MOA baggeek haljina

Najbolji savjet vezan za grafički dizajn koji si dobila glasi:

Super je, ali može to bolje! Tatina rečenica koju i dan danas ponavlja što god ja napravila. 

Kako je nastao MOA baggeek i koji je tvoj omiljeni artikl s MOA etiketom?

Sasvim slučajno. Nije uopće bilo plana za stvaranje branda, nego dizajniranje za moje osobne potrebe, igra materijala i oblika. Ali vremenom je sva ta moja zabava i užitak oko kreiranja proizvoda stala pod MOA baggeek brand i ljudi su to prepoznali. Drago mi je da je sve ispalo tako, jer je MOA baggeek jednim dijelom razlog zašto sam ponovo počela fotografirati.
Trenutno mi je najdraži žuti kožni PAX ruksak, koji je sa mnom svaki dan.

Model: Emilija Grbavac, MOA baggeek haljina

Tko su tvoji velikani domaćeg dizajna?

To su svi mladi dizajneri koji se bore za svoje mjesto. Posebno oni koji imaju prestižne svjetske nagrade, a na vlastitom pragu za njih nitko ne zna ili ne želi znati. 

Omiljeno mjesto u Sarajevu?

Sve planine oko Sarajeva.

Ruž ili maskara?

Maskara. I samo maskara.

Palačinke ili sladoled?

Oboje, po mogućnosti zajedno.

Mala crna haljina ili šljokičasta haljina?

Mala crna.

Da nisi grafička dizajnerica, bila bi?

Motivacijski trener. Ili kako se već zove osoba koja uvjeri ljude da mogu sve što su željeli, a nisu vjerovali da mogu. 

Foto: Ines Selimović

U rezidenciji britanskog ambasadora u Sarajevu predstavljen je početak implementacije projekata koji kroz partnerstva sa UK stručnjacima unapređuju razvoj domaćih kreativnih industrija.

U rezidenciji britanskog ambasadora Juliana Reillyja obilježen je početak implementacije novih projekata podržanih kroz WB-UK Creative Skills Development Fund, inicijativu British Council usmjerenu na jačanje kreativnih industrija i profesionalnih vještina mladih.

Fond predstavlja dio šireg programa kreativne ekonomije British Council, zamišljenog da kroz saradnju s lokalnim institucijama, kreativnim organizacijama i britanskim partnerima ojača kapacitete sektora, podstakne zapošljavanje i omogući pristup savremenim metodologijama rada.

Kako je najavljeno na nedavnom sastanku ministara vanjskih poslova u Belfastu, u prvoj fazi biće podržano deset projekata iz šest zemalja. Među njima su i dva iz Bosne i Hercegovine, projekti Sarajevo Film Festivala i Udruženja „Tuzla Live“.



Sarajevo Film Festival: unapređenje profesionalnih programa i razvoj talenata  

Projekat Sarajevo Film Festivala realizira se u partnerstvu s britanskom konsultantskom kućom Olsberg SPI. Fokus je na izradi sveobuhvatne studije koja će analizirati postojeće programe obuke, poput CineLink Industry Days, te mapirati nedostatke i potrebe domaće filmske industrije.

Cilj studije jeste razvoj preporuka koje će ojačati ulogu Sarajevo Film Festivala kao regionalnog centra za stručno usavršavanje mladih autora i filmskih profesionalaca.

Direktor Sarajevo Film Festivala, Jovan Marjanović, istakao je da je ključni cilj projekta „da talenti iz BiH imaju znanje, vještine i podršku koja ih povezuje s evropskim i globalnim tržištem te da im se pruži razlog da stvaraju i grade karijeru ovdje“.



„Tuzla Live“: prenos znanja iz savremene muzičke industrije  

Drugi podržani projekat je inicijativa Udruženja „Tuzla Live“, koja se realizira u saradnji s britanskim WaterBear College of Music. Projekat se fokusira na prijenos znanja, najboljih praksi i edukativnih metoda iz modernog muzičkog tržišta, s posebnim naglaskom na razvoj mladih talenata.

Nakon uspjeha programa „Tuzla Rock School“, koji je u prethodnih 18 mjeseci obučio više od 150 mladih muzičara, novi grant omogućit će dodatno jačanje infrastrukture, nabavku opreme, radne posjete i digitalne edukativne alate.




Podrška različitim kreativnim sektorima  

Odabrani projekti obuhvataju oblasti vizuelnih efekata, muzike, dizajna, razvoja video-igara, kustoskih praksi i imerzivnog pripovijedanja. Zajednički cilj im je pružanje savremenih znanja mladim profesionalcima i snažnije povezivanje obrazovnih institucija i tržišta rada.

Direktorica British Councila za regiju, Clare Sears, naglasila je važnost ulaganja u kreativni sektor:

„Ovi grantovi ulaganje su u transformativnu moć kreativnosti. Kroz saradnju obrazovanja, industrije i inovacija, osnažujemo mlade profesionalce da stvaraju održiviju budućnost.“



Širi kontekst programa British Councila  

Fond je pokrenut nakon Ministarskog foruma o kreativnoj ekonomiji održanog u Kotoru u maju 2025. godine, u okviru Berlinskog procesa.

Program kreativne ekonomije British Councila globalna je inicijativa koja podržava industrije kulture i kreativnosti kroz istraživanje, politike, zagovaranje i jačanje kapaciteta.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR