TEKST: Bonjour.kolumnistica
DATUM OBJAVE: 26.9.2022.
Jesen je sinonim za mnoge stvari, od dekica i svijeća, preko mirisa i zvuka kiše pa sve do čitanja naših omiljenih knjiga.
Upravo zato je naš povratak u grad ove jeseni bio motiv da kreiramo i ovu #BackToCity priču zajedno sa Alis Marić, osnivačicom bloga Čitaj knjigu. Preporučila nam je tri romana i dvije autobiografije za čitanje ove jeseni, a o kojim je naslovima riječ otkrijte u nastavku.
***
„Nema veće sreće nego kad sobu istovremeno ispuni miris novih knjiga i jeseni!
Čitanje i sve aktivnosti oko čitanja sele se u kuće, tople domove pod dekice i poplune. Počinjemo čitati u udobnim foteljama uz radijator ili još bolje uz kamin i pucketavu vatricu. Trenutno priroda ima deset tisuća boja i treba ju promatrati s neke zimske terase, zatvorenog balkona ili prozora. Uskoro će se sve zabijeliti te će čitanje u toplini biti još privlačnije.
Jesen je i vrijeme knjiških sajmova s pregršt novih naslova i izdanja. Najljepši i najdraži osjećaj za svakog ljubitelja knjiga je dolazak novih knjiga koje trebaju biti pročitane u kućnu biblioteku. Nove knjige imaju poseban čar. Njihov miris, glatke i uredne naslovnice, stranice još nikad listane koje pripadaju samo tebi. Tražimo naslove koji se čitaju bez daha i koji nas „ušuškavaju“ u toplini doma.
Čitaj knjigu vam predlaže sljedeće:
Pačinko - Min Jin Lee
Saga korejske obitelji kroz četiri generacije koja se čita u dahu iako ima petsto stranica i puno likova. Ovu knjigu je od prve stranice bilo nemoguće odložiti, a snažni likovi i njihova topla priča koja se proteže na skoro sto godina potpuno me je zarobila! Zato je ovo najbolja knjiga koju sam pročitala ovo ljeto i dugo ću je pamtiti. Ljubav roditelja prema djeci je ugrađena i stalno povezana sa sljedećom generacijom, važna je poruka ove knjige.
Deca su zakon – Delphine de Vigan
Ovu knjigu nisam mogla odložiti ni sekunde. Osim što se radi o napetom trileru – otmici djeteta, istovremeno je oštra i opravdana kritika roditelja influensera i youtubera koji svoje bebe i malu djecu koriste i izlažu putem društvenih mreža i na taj način dobivaju hrpu pratitelja ali i sponzora. Djeca postaju, ne svojom voljom instrumenti zarade, izlaže se njihova intima, prikazuje ih se u lažnom svjetlu, nesvjesno postaju potrošači proizvoda koji nemaju veze s njima.
U vrtiću i školi im se rugaju, izložena su velikim očekivanjima i nerealnim zahtjevima. Sviđa mi se kako autorica otmicu djeteta zapravo stavlja u kontekst otmice djetinjstva i prava na privatnost. U drugom dijelu romana Delphine de Vigan na distopijski način pokazuje kakve će posljedice takvo postupanje možebitno imati na tu djecu kao tinejdžere i odrasle ljude. Šokantno, realno i upozoravajuće štivo. Važna knjiga u vremenu u kojem živimo. Još jedno remek djelo moje omiljene francuske spisateljice.
Knjižnica na obali mora – Roisin Meaney
Ovaj roman me je osvojio nakon par stranica. Ne samo naslovom već i atmosferom. Ovo je feel good knjiga koju ne možete pustiti iz ruku. Teško sam prihvaćala činjenicu da sam je pročitala i još uvijek razmišljam o Tomu, Lil, Olivi i Beth. Zamišljam malo primorsko mjesto Fairweather u Co. Kerryju koje je tijekom godina pretrpjelo nekoliko tragedija i gubitaka.
Osjećala sam kao da sam bila tamo, kao da sam se družila sa svim tim toplim i dragim ljudima čije su živote promijenili okrutni udarci sudbine. Osobito sam se poistovjetila s Beth, vrlo aktivnom stanovnicom Fairweathera koja je osnovala i vodila lokalni knjiški klub u svojoj preuređenoj drvenoj kućici na samoj litici nad morem. Beth prima donacije knjiga iz raznih izvora i tako je stvorila malu knjižnicu koju je otvorila svima – lokalnom stanovništvu i turistima. Ostvarila je san kojega i ja sanjam.
Radi se o radosnom štivu, s povremenim puštanjem suza i mnoštvom ohrabrujućih trenutaka koji ostavljaju čitatelja omotanog u ugodnom zagrljaju s osmijehom na licu. Ova knjiga će vam potvrditi da kad god se jedna vrata zatvore, druga se kad tad otvore.
Nakon tri romana pročitajte i ove dvije autobiografije o moćnim ženama. Ne one nisu vladarice svijeta, niti su savršene, već itekako ranjive i slomljene. Ali nisu se predale, niti su odustale. Dapače. Što ih nije slomilo učinilo ih je jačima.
Lijepa – Katie Piper
Lijepa je potresna autobiografija britanskog fotomodela Katie Piper, koja je usprkos ožiljcima dobivenim nakon napada kiselinom uspjela zadržati svoj pozitivni duh, a ostvarila je i karijeru spisateljice i motivacijske govornice. Također se danas izvrsno snalazi u ulozi majke i supruge. Nakon teškog napada Katie je podvrgnuta više od četiristo operacijskih zahvata na licu, vratu i prsima, čemu duguje današnji izgled.
Katie se neko vrijeme povukla iz javnosti, ali se ipak odlučila vratiti kako bi povećala svijest o žrtvama opeklina. Osnovala je i dobrotvornu organizaciju Katie Piper Foundation kako bi pomogla ljudima koji žive s opeklinama i ožiljcima, a za svoj dobrotvorni rad dobila je brojne nagrade i priznanja, uključujući prestižnu nagradu Woman of the Year. Moćna i inspirativna životna priča.
Sluškinja – Stephanie Land
Stephanina rana mladenačka ljubav pretvorila se u neplaniranu trudnoću. Ubrzo postaje samohrana majka koja pokušava spojiti kraj s krajem kako bi svojoj kćeri i sebi osigurala sredstva za život. Jedini posao koji joj se nudi je - spremačica.
Knjiga je vrhunski prikaz godina koje je Stephanie provela spremajući tuđe kuće nazivajući se bezimenim duhom koji tiho sudjeluje u pobjedama, tragedijama i najdubljim tajnama svojih klijenata. U želji da pobijedi neimaštinu, danju je čistila, a noću pohađala online nastavu kako bi stekla diplomu iz kreativnog pisanja.
Osim o iskustvima spremačice, Stephanie progovara o tome kako je preživljavala na bonovima za hranu, o državnim programima pomoći koji jedva pokrivaju stanarinu, o oholim susjedima i poznanicima koji su je ponižavali zato što je bila korisnica socijalne pomoći.
Između ostalog otvoreno piše i o američkom snu sa stajališta nekoga tko je siromašan istodobno se obračunavajući s duboko ukorijenjenim predrasudama koje prate siromašnu radničku klasu. Sluškinja je nadahnjujuće svjedočenje o hrabrosti, odlučnosti i beskrajnoj snazi ljudskog duha da se izbori za dostojanstven život."
***
Naslovna fotografija: Pexels
TEKST: Ada Ćeremida
SoMo Borac, jedno od najznačajnijih regionalnih priznanja za digitalne projekte i kampanje, ove godine slavi svoje trinaesto izdanje u zagrebačkom Mozaik Event Centru.
SoMo Borac slavi inovativnost, odvažnost i utjecaj digitalnih kampanja u regiji, stoga je za naš tim velika potvrda to što je upravo Bonjour.ba jedini bh. medij koji je ušao u finale ovogodišnjeg natjecanja.
U finale smo ušli sa projektom “Promocija bh. kulture kroz digitalne formate na Bonjour.ba”, koji se nalazi u kategoriji SoMo Media: Best Storytelling, a na kojem naš tim strateški i posvećeno radi već više od godinu dana sa istom idejom: da kulturu približimo publici na nov, savremen i estetski način.
Šta je SoMo Borac i zašto je važan?
SoMo Borac je jedno od najuglednijih regionalnih priznanja koje već više od decenije nagrađuje najbolje digitalne radove iz cijele regije od oglašivačkih kampanja do inovativnih medijskih projekata.
Žiri od više od 80 stručnjaka iz cijelog regiona bira finaliste i dobitnike u 16 kategorija unutar Advertising i Media stream-ova, prepoznajući originalnost, kreativnost i utjecaj digitalnih sadržaja.
Foto: @somoborac
Ovogodišnje izdanje donosi i novitete, među njima i nagradu Northern Star, koja ističe projekte i saradnje koje doprinose neovisnosti i inovativnosti digitalnog ekosistema.
Zahvaljujući svojoj reputaciji i stručnosti žirija, SoMo Borac već godinama postavlja standarde kvalitete u digitalnim medijima i komunikacijama u regiji.
Bonjour.ba projekat: Novo poglavlje izvještavanja bh. kulture
Digitalno izvještavanje o kulturi u Bosni i Hercegovini godinama je bilo ograničeno na formalne najave zbog čega je publika teško mogla osjetiti stvarnu povezanost s teatrom, filmom ili umjetnošću što je rezultiralo pasivnošću publika.
Zato smo mi na Bonjour.ba odlučili promijeniti taj narativ.
Bonjour.ba tim je razvio potpuno novi behind-the-scenes format koji kombinuje pripovijedanje, vizuelnu estetiku i interaktivne formate kroz rubriku Kultura kao i na društvenim mrežama. Cilj je bio jasan, a to je da učinimo kulturu angažovanom, emotivnom i bliskom mlađim generacijama.
U fokus smo stavili momente iza scene, produkcijske procese, razgovore s umjetnicima, editorijale i pažljivo kreirane video formate, sadržaje koji kulturu prikazuju ne kao udaljenu i formalnu, već kao živu, savremenu i blisku.
Da bismo ovaj pristup implementirali, analizirali smo podatke o čitanosti, dijeljenju i angažmanu, kako na Bonjour.ba, tako i u širem digitalnom pejzažu BiH i na osnovu tih uvida razvili format koji je otvorio novi način pričanja o kulturi u digitalnom prostoru.
Rezultati su nadmašili sva očekivanja jer…
članci u novom formatu ostvarili su 75 puta više pregleda nego člaci u prijašnjem formatu,
prva serija tekstova imala je rast čitanosti od +400% do +1.150%,
najnoviji tekstovi bilježe i do +500% rasta u čitanosti u odnosu na prve članke sa istim pristupom,
na društvenim mrežama zabilježen je rast od +278,2% u dosegu,
+14,92% u interakcijama publike,
te +264,5% u pregledima foto i video sadržaja na društvenim mrežama.
Tokom Sarajevo Film Festivala, posebno ovog augusta, naš novi koncept izvještavanja donio je potpuno svježu perspektivu gdje je publika dijelila, komentarisala i pratila svaki trenutak Festivala, potvrđujući da emocija i estetika mogu ponovo povezati ljude s umjetnošću.
Ovaj pristup nije samo donio rekorde, već i stvorio novi i prepoznatljivi hero content model lifestyle magazina, koji objedinjuje tržišnu vrijednost, relevantnost i prepoznatljiv Bonjour.ba estetski potpis.
Rubrika Kultura, svakim danom raste kroz priče o filmu, muzici, teatru, književnosti, vizuelnim umjetnostima i društvenim fenomenima iz Bosne i Hercegovine i regije, a sada je prepoznata i među najboljima u regiji.
Kroz taj rast, Kultura je postala je digitalni most između umjetnosti i publike.
Ko su finalisti SoMo Borca 2025?
Ovogodišnji finalisti predstavljaju najkreativnije medijske i oglašivačke projekte regije. U Media stream-u, gdje su se takmičili izdavači i redakcije, među finalistima su se našli i projekti iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, a Bonjour.ba je jedini medijski predstavnik Bosne i Hercegovine.
Pobjednici će biti proglašeni 24. oktobra u Zagrebu, na dodjeli koja okuplja najvažnije regionalne kreatore digitalnog sadržaja, urednike i medijske inovatore. Svi finalisti su objavljeni na službenim stranicama SoMo Borca. 
Bez obzira na ishod, ulazak među finaliste potvrđuje ono što nas svakodnevno vodi, da i u digitalnom svijetu, priče iz kulture imaju snagu da povezuju, inspirišu i traju.
Naš cilj ostaje isti, da kroz digitalne priče i estetiku nastavimo donositi kulturu koja inspiriše, povezuje i otvara nova pitanja.
Dok se pripremamo za dodjelu u Zagrebu, ponosni smo što upravo iz BiH dolazi projekat koji pokazuje da kultura u digitalnom prostoru može biti jednako živa, emotivna i bliska.
Vidimo se u Zagrebu.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
