TEKST: Bonjour.kolumnistica
DATUM OBJAVE: 26.9.2022.
Jesen je sinonim za mnoge stvari, od dekica i svijeća, preko mirisa i zvuka kiše pa sve do čitanja naših omiljenih knjiga.
Upravo zato je naš povratak u grad ove jeseni bio motiv da kreiramo i ovu #BackToCity priču zajedno sa Alis Marić, osnivačicom bloga Čitaj knjigu. Preporučila nam je tri romana i dvije autobiografije za čitanje ove jeseni, a o kojim je naslovima riječ otkrijte u nastavku.
***
„Nema veće sreće nego kad sobu istovremeno ispuni miris novih knjiga i jeseni!
Čitanje i sve aktivnosti oko čitanja sele se u kuće, tople domove pod dekice i poplune. Počinjemo čitati u udobnim foteljama uz radijator ili još bolje uz kamin i pucketavu vatricu. Trenutno priroda ima deset tisuća boja i treba ju promatrati s neke zimske terase, zatvorenog balkona ili prozora. Uskoro će se sve zabijeliti te će čitanje u toplini biti još privlačnije.
Jesen je i vrijeme knjiških sajmova s pregršt novih naslova i izdanja. Najljepši i najdraži osjećaj za svakog ljubitelja knjiga je dolazak novih knjiga koje trebaju biti pročitane u kućnu biblioteku. Nove knjige imaju poseban čar. Njihov miris, glatke i uredne naslovnice, stranice još nikad listane koje pripadaju samo tebi. Tražimo naslove koji se čitaju bez daha i koji nas „ušuškavaju“ u toplini doma.
Čitaj knjigu vam predlaže sljedeće:
Pačinko - Min Jin Lee
Saga korejske obitelji kroz četiri generacije koja se čita u dahu iako ima petsto stranica i puno likova. Ovu knjigu je od prve stranice bilo nemoguće odložiti, a snažni likovi i njihova topla priča koja se proteže na skoro sto godina potpuno me je zarobila! Zato je ovo najbolja knjiga koju sam pročitala ovo ljeto i dugo ću je pamtiti. Ljubav roditelja prema djeci je ugrađena i stalno povezana sa sljedećom generacijom, važna je poruka ove knjige.
Deca su zakon – Delphine de Vigan
Ovu knjigu nisam mogla odložiti ni sekunde. Osim što se radi o napetom trileru – otmici djeteta, istovremeno je oštra i opravdana kritika roditelja influensera i youtubera koji svoje bebe i malu djecu koriste i izlažu putem društvenih mreža i na taj način dobivaju hrpu pratitelja ali i sponzora. Djeca postaju, ne svojom voljom instrumenti zarade, izlaže se njihova intima, prikazuje ih se u lažnom svjetlu, nesvjesno postaju potrošači proizvoda koji nemaju veze s njima.
U vrtiću i školi im se rugaju, izložena su velikim očekivanjima i nerealnim zahtjevima. Sviđa mi se kako autorica otmicu djeteta zapravo stavlja u kontekst otmice djetinjstva i prava na privatnost. U drugom dijelu romana Delphine de Vigan na distopijski način pokazuje kakve će posljedice takvo postupanje možebitno imati na tu djecu kao tinejdžere i odrasle ljude. Šokantno, realno i upozoravajuće štivo. Važna knjiga u vremenu u kojem živimo. Još jedno remek djelo moje omiljene francuske spisateljice.
Knjižnica na obali mora – Roisin Meaney
Ovaj roman me je osvojio nakon par stranica. Ne samo naslovom već i atmosferom. Ovo je feel good knjiga koju ne možete pustiti iz ruku. Teško sam prihvaćala činjenicu da sam je pročitala i još uvijek razmišljam o Tomu, Lil, Olivi i Beth. Zamišljam malo primorsko mjesto Fairweather u Co. Kerryju koje je tijekom godina pretrpjelo nekoliko tragedija i gubitaka.
Osjećala sam kao da sam bila tamo, kao da sam se družila sa svim tim toplim i dragim ljudima čije su živote promijenili okrutni udarci sudbine. Osobito sam se poistovjetila s Beth, vrlo aktivnom stanovnicom Fairweathera koja je osnovala i vodila lokalni knjiški klub u svojoj preuređenoj drvenoj kućici na samoj litici nad morem. Beth prima donacije knjiga iz raznih izvora i tako je stvorila malu knjižnicu koju je otvorila svima – lokalnom stanovništvu i turistima. Ostvarila je san kojega i ja sanjam.
Radi se o radosnom štivu, s povremenim puštanjem suza i mnoštvom ohrabrujućih trenutaka koji ostavljaju čitatelja omotanog u ugodnom zagrljaju s osmijehom na licu. Ova knjiga će vam potvrditi da kad god se jedna vrata zatvore, druga se kad tad otvore.
Nakon tri romana pročitajte i ove dvije autobiografije o moćnim ženama. Ne one nisu vladarice svijeta, niti su savršene, već itekako ranjive i slomljene. Ali nisu se predale, niti su odustale. Dapače. Što ih nije slomilo učinilo ih je jačima.
Lijepa – Katie Piper
Lijepa je potresna autobiografija britanskog fotomodela Katie Piper, koja je usprkos ožiljcima dobivenim nakon napada kiselinom uspjela zadržati svoj pozitivni duh, a ostvarila je i karijeru spisateljice i motivacijske govornice. Također se danas izvrsno snalazi u ulozi majke i supruge. Nakon teškog napada Katie je podvrgnuta više od četiristo operacijskih zahvata na licu, vratu i prsima, čemu duguje današnji izgled.
Katie se neko vrijeme povukla iz javnosti, ali se ipak odlučila vratiti kako bi povećala svijest o žrtvama opeklina. Osnovala je i dobrotvornu organizaciju Katie Piper Foundation kako bi pomogla ljudima koji žive s opeklinama i ožiljcima, a za svoj dobrotvorni rad dobila je brojne nagrade i priznanja, uključujući prestižnu nagradu Woman of the Year. Moćna i inspirativna životna priča.
Sluškinja – Stephanie Land
Stephanina rana mladenačka ljubav pretvorila se u neplaniranu trudnoću. Ubrzo postaje samohrana majka koja pokušava spojiti kraj s krajem kako bi svojoj kćeri i sebi osigurala sredstva za život. Jedini posao koji joj se nudi je - spremačica.
Knjiga je vrhunski prikaz godina koje je Stephanie provela spremajući tuđe kuće nazivajući se bezimenim duhom koji tiho sudjeluje u pobjedama, tragedijama i najdubljim tajnama svojih klijenata. U želji da pobijedi neimaštinu, danju je čistila, a noću pohađala online nastavu kako bi stekla diplomu iz kreativnog pisanja.
Osim o iskustvima spremačice, Stephanie progovara o tome kako je preživljavala na bonovima za hranu, o državnim programima pomoći koji jedva pokrivaju stanarinu, o oholim susjedima i poznanicima koji su je ponižavali zato što je bila korisnica socijalne pomoći.
Između ostalog otvoreno piše i o američkom snu sa stajališta nekoga tko je siromašan istodobno se obračunavajući s duboko ukorijenjenim predrasudama koje prate siromašnu radničku klasu. Sluškinja je nadahnjujuće svjedočenje o hrabrosti, odlučnosti i beskrajnoj snazi ljudskog duha da se izbori za dostojanstven život."
***
Naslovna fotografija: Pexels
TEKST: Bonjour.ba/PR
Peti po redu Sarajevo Photography Festival objavio je poziv za prijave za ovogodišnji konkurs, pružajući fotografima iz regiona, ali i cijelog svijeta priliku da predstave svoje radove u osam različitih kategorija koje obuhvataju širok spektar fotografskih izraza, od dokumentarne i pejzažne fotografije do konceptualnih i modnih radova.
Prijave za konkurs otvorene su do 10. aprila. 
Foto: Monika Andrić
U kategoriji Dokumentarne fotografije prijavljuju se foto-serije od četiri do šest fotografija koje autentično dokumentuju ljude, mjesta ili događaje.
U kategoriji Pejzaža mogu se prijaviti fotografije prirodnih i urbanih pejzaža te detalja iz okruženja, a moguće je prijaviti jednu fotografiju.
Kategorija Život namijenjena je fotografijama koje prikazuju svakodnevni život i stvarne situacije ljudi, uz prijavu jedne fotografije.
U kategoriji Konceptualne fotografije prihvataju se kreativni i eksperimentalni radovi zasnovani na ideji ili poruci, kao jedna fotografija ili serija do četiri rada. 
Kategorija Mobilni telefon otvorena je za fotografije snimljene mobilnim telefonom, bez tematskih ograničenja, kao pojedinačne ili serije do četiri fotografije.
Kategorija Moda obuhvata modne i beauty fotografije u različitim stilovima, a moguće je prijaviti jednu fotografiju ili seriju do četiri rada.
Kategorija Događaj posvećena je fotografijama koje bilježe atmosferu i emocije različitih događaja, uz prijavu jedne fotografije.
Kategorija Portret fokusira se na portretnu fotografiju pojedinaca ili grupa, uključujući autoportrete, kao jednu fotografiju ili seriju do četiri rada.
Svi prijavljeni radovi moraju biti originalni i autorski, bez korištenja AI tehnologije za izmjenu ili generisanje fotografija. 
O pobjednicima i nagrađenim radovima odlučivat će međunarodni žiri sastavljen od istaknutih stručnjaka iz svijeta fotografije i vizuelne umjetnosti, među kojima su Šejla Kamerić, Fernanda Prado Verčić, Marko Drobnjaković, Ionuț Trandafirescu, Simone Azzoni, Timotej Letonja, Coline Plançon i Teresa Freitas.
Članovi žirija dolaze iz različitih segmenata savremene fotografske i umjetničke scene; od autorske i dokumentarne fotografije, preko kustoskih i festivalskih praksi, do izdavaštva i vizuelnih medija, te svojim iskustvom i međunarodnim djelovanjem doprinose prepoznavanju relevantnih i angažovanih fotografskih radova. 
Šejla Kamerić je vizuelna umjetnica iz Sarajeva čiji rad istražuje društveno-političke teme kroz fotografiju, film i instalacije, a njeni radovi su izlagani širom svijeta. Fernanda Prado Verčić je osnivačica i direktorica Kranj Foto Festa, koja povezuje autore s međunarodnim festivalima i aktivno podržava razvoj fotografske zajednice.
Marko Drobnjaković je dokumentarni fotograf koji istražuje postkonfliktna društva i globalne krize, sarađujući sa prestižnim medijima i organizacijama. Ionuț Trandafirescu je kulturni producent i direktor Bucharest Photofesta, s bogatim međunarodnim iskustvom u organizaciji izložbi, festivala i kulturnih projekata.
Simone Azzoni je historičar umjetnosti i kustos koji vodi festival Grenze - Arsenali Fotografici i razvija projekte u oblasti savremene vizuelne kulture. Timotej Letonja je osnivač i glavni urednik magazina Numéro Netherlands, s iskustvom u modnoj i kulturnoj produkciji i međunarodnim povezivanjem kreativnih scena.
Coline Plançon je nezavisna kustosica i producentica, posebno zadužena za koordinaciju festivala PhotoSaintGermain, te razvija projekte posvećene angažovanoj dokumentarnoj fotografiji. Teresa Freitas je portugalska fotografkinja i koloristkinja koja spaja street, dokumentarnu i fine art fotografiju, sarađuje s brendovima poput Porschea, Netflixa i Pantonea, te vodi edukativne programe o upotrebi boje. 
Foto: Amina Alađuz Lomigora
Sarajevo Photography Festival, koji se ove godine održava po peti put, nastavlja afirmisati savremenu fotografiju i pružati platformu autorima da predstave svoje radove široj publici, ali i da kroz fotografiju otvore važne društvene i umjetničke teme. Ukupni nagradni fond iznosi 10.000 eura.
Više informacija o pravilima konkursa, te žiriju dostupno je na zvaničnom site-u i društvenim mrežama festivala.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
