TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 4.11.2014.
Premda je svaki film Wesa Andersona (često) pomaknuta priča za sebe, postoje detalji na kojima ovaj redatelj inzistira i koji su mu donijeli titulu majstora vizualno i zvučno prepoznatljivih filmskih ostvarenja.
Nama je u oko, ali i uho, upalo njih osam koji su se provlačili od njegovog prvijenca "Bottle Rocket", preko filmova "Rushmore", "Royal Tenenbaums", "The Life Aquatic with Steve Zissou", "Fantastic Mr. Fox" i "The Darjeeling Limited", pa sve do posljednjih u nizu - "Moonrise Kingdom" i "The Grand Budapest Hotel".
#1 KORIŠTENJE BOJA
Wes Anderson boje koristi kako bi svaki od svojih filmova učinio pamtljivim gledatelju i stvorio mu asocijacije na određene scene. Usto, njegova prepoznatljiva uporaba boja dolazi u pastelnim tonovima i karakterističnom saturacijom koja asocira na šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća, koje redatelj često navodi kao svoje omiljeno razdoblje.

Foto: anothermag.com
#2 INZISTIRANJE NA ISTIM GLUMCIMA
Ekipa iz filmova Wesa Andersona radi zajedno toliko dugo da se mnogi od njih smatraju dijelom jedne obitelji. Redatelj još od svog prvog filma inzistira na radu s istim glumcima. Tako je Bill Murray glumio u sedam njegovih filmova, Owen Wilson u njih šest, a na listi povratnika su još i njegov brat Luke Wilson, Jason Schwartzman, Adrien Brody, Anjelica Huston, Kumar Pallana, Willem Dafoe, a u posljednja dva filma pridružila im se i Tilda Swinton.

#3 GLAZBA
Kod odabira glazbe za svoje filmove, Wes Anderson se konzultira s Randallom Posterom koji uspijeva učiniti sa zvukom ono što redatelj radi s bojama i prizorima i na aj način doprinijeti cjelokupnom dojmu filma. Bez glazbe koju on odabere, Andersonovi filmovi jednostavno ne bi bili isti.

http://www.youtube.com/watch?v=MPD-WPNxpmU
#4 SAVRŠENA SIMETRIJA
Anderson se obožava poigravati sa simetrijom u istaknutim prizorima svojih filmova u tolikoj mjeri da je ona postala zaštitni znak vizualnog identiteta svakog od njegovih filmova.

#5 ŠAŠAVI LIKOVI
Uloge koje nose film često su bazirane na ekscentricima koji svoje osebujne osobine nose i izvana u obliku neobičnih modnih dodataka i odjeće - šešira, naočala, kratkih hlačica, retro odijela i haljina.

Foto: 20th Century Fox

#6 ODRASLA DJECA
U filmovima Wesa Andersona djeca su često jako inteligentna, slobodoumna i donose zaključke na razini velikih filozofa, dok su odrasli nerijetko prikazani kao brzopleti, nezreli i konzervativni u tolikoj mjeri da im mladi otvaraju oči i katkad ih usmjeravaju k velikim spoznajama.

#7 ARHITEKTURA SETA
Wes Anderson veliku pozornost kod svake scene posvjećuje detaljima koji se nalaze pred kamerom, a jednom je prilikom izjavio i da bi uživao u ulozi arhitekta, da nije postao redatelj. Ne moramo ni napominjati koliku ulogu u gradnji seta igra sam lik, njegov kostim i spomenute palete boja.

#8 ODABIR FONTA SLOVA
Kroz većinu njegovih filmova, za najave i prijelaze scena ovaj redatelj je koristio font slova Futura. Kada ga je za "Moonrise Kingdom" odlučio zamijeniti fontom posebno kreiranim za film, obožavatelji su to dočekali s negodovanjem, stoga mu nije bilo druge nego se vratiti omiljenom sans-serif fontu. Ovaj font je uvelike korišten u starim talijanskim filmovima, koje Wes Anderson obožava.
***
Foto: Fox Searchlight Pictures
Tekst: BONJOUR.ba
TEKST: Ada Ćeremida
Ako tražite razlog za kratku kulturnu pauzu u Sarajevu ovo je idealan trenutak. Povodom pravoslavnog Božića, danas je besplatan ulaz u Kuću Despića, jedan od najautentičnijih muzejskih prostora u gradu i važan dio zbirke Sarajevskog Muzeja.
Smještena u samom srcu stare gradske jezgre, Kuća Despića čuva priču o životu imućne sarajevske trgovačke porodice, ali i o prvim teatarskim iskoracima u gradu. Prije nego krenete, donosimo nekoliko stvari koje vrijedi znati kako biste posjetu doživjeli punim intenzitetom.
Foto: @nerminamemic_art
Kuća Despića je vremenska kapsula Sarajeva iz 18. i 19. stoljeća. Izgrađena i nastanjena od strane porodice Despić, danas djeluje kao jedan od najintimnijih i najautentičnijih muzejskih prostora u gradu.
Kao dio Muzeja Sarajeva, kuća svjedoči o trgovačkom, kulturnom i društvenom životu tadašnjeg Sarajeva, ali i o njegovim prvim teatarskim koracima. Ako je do sada niste posjetili, današnji besplatan ulaz je savršena prilika.
Foto: @jacakalac
Ovdje je zapravo počela teatarska scena Sarajeva
Prve pozorišne predstave u Sarajevu održane su upravo u salonu Kuće Despića. U vrijeme kada grad nije imao institucionalno pozorište, ova privatna kuća postala je mjesto susreta umjetnika, publike i novih ideja.
Zbog toga se Kuća Despića smatra pretečom modernog teatra u Sarajevu. Taj salon i danas zadržava atmosferu intimnog kulturnog okupljanja.
Kuća je rijedak primjer spoja orijentalne i austrougarske arhitekture
Arhitektonski, Kuća Despića predstavlja slojevit identitet Sarajeva. Orijentalni raspored prostora i detalji interijera susreću se s kasnijim austrougarskim utjecajima u namještaju i dekoraciji.
Ovaj spoj nije dekorativan, već govori o stvarnim historijskim promjenama koje je grad prolazio. Upravo zato je kuća posebno zanimljiva i arhitektima i ljubiteljima dizajna.



Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection
Porodica Despić bila je među najutjecajnijim trgovačkim porodicama u gradu
Despići su bili imućni i društveno aktivni sarajevski trgovci, blisko povezani s kulturnim i političkim tokovima svog vremena. Njihov dom nije bio zatvoren porodični prostor, već mjesto okupljanja uglednih građana i putnika.
Kroz lične predmete, dokumente i namještaj, muzej danas priča priču o svakodnevici gradske elite 19. stoljeća. To je rijedak uvid u privatni život tadašnjeg Sarajeva.
Foto: @jelenapojuzina

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tomislav.kovacevic.sestrinstvo
Interijeri su sačuvani kao autentičan prikaz građanskog života
Za razliku od mnogih muzeja koji rekonstruišu prostor, Kuća Despića čuva originalne elemente života jedne porodice. Namještaj, raspored soba i dekoracije ostavljaju utisak da su stanari tek nakratko izašli. Ovakav pristup čini posjetu intimnijom i emocionalnijom. Ne gledate eksponate nego ulazite u nečiji dom.
Foto: @poslednji_sarajlija

Foto: @nerminamemic_art


Foto: @tramp_collection
Grijanje u Kući Despića otkriva kako se živjelo kroz sarajevske zime
Kuća Despića grijala se kombinacijom peći na drva i ćumur, pažljivo raspoređenih po glavnim prostorijama kako bi se toplina zadržavala što duže.
Debeli zidovi i manji otvori prema ulici dodatno su pomagali u očuvanju toplote, što je bio standard u tadašnjoj gradskoj arhitekturi. Zanimljivo je da su se prostorije grijale selektivno nisu svi dijelovi kuće bili jednako topli, već se život zimi koncentrisao oko nekoliko ključnih soba.
Ovakav način grijanja jasno pokazuje koliko je svakodnevni ritam bio prilagođen prostoru, a ne obrnuto.
Foto: @nerminamemic_art
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!