TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 5.1.2020.
Talijanski Vogue oduvijek je pomicao granice kreativnosti.
Kroz svoje editorijale i naslovnice slali su snažne lekcije koje su otvoreno pričale o problemima s kojima se nosila globalna modna scena.
I 2020.godinu su započeli odvažno.
MODNA ILUSTRACIJA PONOVNO JE U MODI
Umjesto modela i poznatih lica, s naslovnice talijanskog Voguea za prvi mjesec smiješi vam se sedam ilustracija - sedam dama koje su odjevene u komade iz nove Gucci kolekcije. Uz to, glavni urednik magazina, Emanuele Farneti na svaku od naslovnica dodao je i izjavu „Pri kreiranju ovog izdanja nije organizirano niti jedno modno snimanje.“
Činjenica je to koji je tim istaknuo ponosno već na samom coveru, jer se inače za snimanje modnih editorijala izdvajaju velike svote novca (za putovanje svih članova na setu, transfer odjeće, angažman tima i samu lokaciju snimanja).
Unutar korica magazina, naći ćete ilustracije koje dočaravaju nove modne kolekcije i beauty trendove, umjesto modnih fotografija, a sav novac koji je ušteđen pri realizaciji ovog izdanja talijanskog Vogue magazina, donirat će se za obnovu Venecije.
Modna ilustracija nije ništa novo. Magazin Vogue prvotno je i započeo kao ilustrirani magazin, a ovaj potez još je jedan korak ka smanjenju utjecaja na okoliš koji ima modna industrija. Ujedno je i ovo prvi korak k implementaciji 'Vogue Values', izjave koju su potpisali svi urednici Conde Nast publikacije u 12.mjesecu, koja za cilj ima stvoriti magazine čiji će nastanak biti održiviji i ekološki prihvatljiviji.
Talijanski Vogue ovaj mjesec pretvorio se u prava mala umjetnička djela, a veselimo se vidjeti kako će i ostali urednici odgovoriti na potrebu stvaranja inkluzivnije i sustainable modne industrije.
TEKST: Bonjour.ba/PR
U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.
U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.
Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.
Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.
Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.
Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.
Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.
Zubun kao anti-muzejski objekt
Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.
„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.
Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.
Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.
Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
