Ima li ljepšeg osjećaja od onog kada ne se ne možete zaustaviti u prepričavanju dojmova o predstavi koju ste upravo pogledali? Od osjećaja kada u toplim proljetnim noćima napuštate kazalište držeći se pod ruku s dečkom, prijateljicom, djedom ili mamom i ne skidate osmijeh s lica dok kroz dugu šetnju dijelite najdraže vam glumačke ekspresije s dasaka koje život znače?

Kada idete u kazalište pogledati novu predstavu, jedno je sigurno – u publici ćete ugledati djevojku s kosom formiranom u neobičnu, visoku pundžu, a koja upija svaki glumački pokret. Njeno ime je Maja Zećo, glumica koja je za MODAMO.info pogledala sve aktualne predstave i izdvojila one koje uistinu ovog proljeća ne smijete propustiti.

- Divlje meso -

Prema tekstu jednog od najznačajnijih makedonskih autora, Gorana Stefanovskog a u režiji Dine Mustafića. Premijera je tek upriličena pa sam i sama još pod dojmovima. Izdvojila bih ovu predstavu jer je hrabra, angažovana, bezvremenska, iskrena i strastvena. Pogađa ravno u srce. Ne dozvoljava vam apatiju i ravnodušnost. Predstava koja okuplja ogromnu glumačku ekipu na čelu sa gostujućim Zijahom Sokolovićem i vrlo talentiranim Adijem Hrustemovićem kojem je povjerena glavna uloga, a samim tim i zadatak da vodi cijelu igru. Hrabro.  

Predstava je na redovnom repertoaru Narodnog pozorišta u Sarajevu.

- Ajmo na fuka -

U režiji Dragana Komadine, nastala po tekstu Dragana Komadine sa udjelom iskustava Saše Oručevića i Roberta Pehara, glavnih aktera predstave kojih privatno veže prijateljstvo iako su se tokom rata 'gledali kroz nišan' obzirom da su bili pripadnici HVO-a( Komadina, Pehar) i Armije BiH (Oručević).

Predstava je poziv na MIR, poziv na buđenje iz sna podjela, besmisla mržnje na tako malom teritoriju kakav je Mostar, koji i ne može da bude Mostar ako nema suživota kakvog pamtimo. Napominju nas da smo ratovali, a ništa time dobili. Osim tuge. To je trenutno najposjećenija predstava u Mostaru, unaprijed rasprodana i u HNK Mostar i u Narodnom pozorištu Mostar.                            

Predstava je na repertoaru Narodnog pozorišta Mostar i HNK Mostar.

- Soboslikar -

Riječ je o komediji čiji tekst je napisao britanski glumac Donald Churchill, u režiji Emira Spahića.

Ponosni smo na ovu predstavu jer već četvrtu godinu puni kamernu scenu Narodnog pozoršta Mostar. Veliki je uspjeh za pozorište, naravno i za glumce kada predstava živi tako dugo, a svakim igranjem biva sve bogatija i kvalitetnija. Predstava govori o ljubavnom trokutu sa urnebesno smiješnim situacijama i sretnim epilogom. Igram u njoj zajedno sa kolegama Amelom Kreso, kao i sa Emirom Spahićem i ono što je bitno naglasiti jest to da nam se publika vraća po nekoliko puta da nas ponovo gleda. Stvorena za razbijanje svakodnevne monotonije i depresivnih intervala :).      

Predstava je na repertoaru Narodnog pozorišta Mostar.

- Ledeno srce -

Nastala prema bajci njemačkog pisca Wilhelma Hauffa. Režiju i adaptaciju radio je Todor Valov, bugarski redatelj. Smatram nužnost da spominjem i hvalim veliki, uspješni rad i trud naših vještih majstora marioneta, ali i nadasve talentovanih glumaca iz Pozorišta lutaka Mostar. Čarobne stvari radi ekipa iz PLM iako zaslužuju bitno veći medijski prostor. 'Ledeno srce' je posljednja predstava koju sam gledala. Jedna vrlo inteligentna, maštovita i romantična priča o onome ko smo mi i kakvi želimo postati. Lijepa bajka koja govori o emotivnim vrijednostima koje često bivaju podčinjene onim materijalnim.

Izvrsne lutke, svjetlo, scenografija i specijalni efekti. Nikog neće ostaviti ravnodušnim i isplati se sjesti u auto i odvesti djecu u Mostar da je pogledaju. Ocjena 5!

Na repertoaru Pozorišta lutaka Mostar.

- Chick Lit -

Prema tekstu hrvatskog autora Damira Šodana, u režiji Tanje Miletić Oručević.

Riječ je o prvoj predstavi u kojoj su angažirani glumci iz nekoliko mostarskih teatara pa je i zovemo svemostarskom predstavom.  To je jedinstvena prilika da vidite koliko dobrih glumaca Mostar ima. 'Chick Lit' ismijava novopečenu neobrazovanu, kvazi-intelektualnu i preko noći obogaćenu elitu koja preko leđa radnika i dalje širi svoj imperij, ali i strah od odmazde naroda.

Na repertoaru HNK Mostar. 

^{Naslovna fotografija: Almin Zrno, via Azra Magazin}

Ako tražite razlog za kratku kulturnu pauzu u Sarajevu ovo je idealan trenutak. Povodom pravoslavnog Božića, danas je besplatan ulaz u Kuću Despića, jedan od najautentičnijih muzejskih prostora u gradu i važan dio zbirke Sarajevskog Muzeja.

Smještena u samom srcu stare gradske jezgre, Kuća Despića čuva priču o životu imućne sarajevske trgovačke porodice, ali i o prvim teatarskim iskoracima u gradu. Prije nego krenete, donosimo nekoliko stvari koje vrijedi znati kako biste posjetu doživjeli punim intenzitetom.

Foto: @nerminamemic_art

Kuća Despića je vremenska kapsula Sarajeva iz 18. i 19. stoljeća. Izgrađena i nastanjena od strane porodice Despić, danas djeluje kao jedan od najintimnijih i najautentičnijih muzejskih prostora u gradu. 

Kao dio Muzeja Sarajeva, kuća svjedoči o trgovačkom, kulturnom i društvenom životu tadašnjeg Sarajeva, ali i o njegovim prvim teatarskim koracima. Ako je do sada niste posjetili, današnji besplatan ulaz je savršena prilika.

Foto: @jacakalac

5 stvari koje vrijedi znati prije nego uđete u Kuću Despića

Ovdje je zapravo počela teatarska scena Sarajeva

Prve pozorišne predstave u Sarajevu održane su upravo u salonu Kuće Despića. U vrijeme kada grad nije imao institucionalno pozorište, ova privatna kuća postala je mjesto susreta umjetnika, publike i novih ideja. 

Zbog toga se Kuća Despića smatra pretečom modernog teatra u Sarajevu. Taj salon i danas zadržava atmosferu intimnog kulturnog okupljanja.




Kuća je rijedak primjer spoja orijentalne i austrougarske arhitekture

Arhitektonski, Kuća Despića predstavlja slojevit identitet Sarajeva. Orijentalni raspored prostora i detalji interijera susreću se s kasnijim austrougarskim utjecajima u namještaju i dekoraciji. 

Ovaj spoj nije dekorativan, već govori o stvarnim historijskim promjenama koje je grad prolazio. Upravo zato je kuća posebno zanimljiva i arhitektima i ljubiteljima dizajna.

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection

Porodica Despić bila je među najutjecajnijim trgovačkim porodicama u gradu

Despići su bili imućni i društveno aktivni sarajevski trgovci, blisko povezani s kulturnim i političkim tokovima svog vremena. Njihov dom nije bio zatvoren porodični prostor, već mjesto okupljanja uglednih građana i putnika. 

Kroz lične predmete, dokumente i namještaj, muzej danas priča priču o svakodnevici gradske elite 19. stoljeća. To je rijedak uvid u privatni život tadašnjeg Sarajeva.

Foto: @jelenapojuzina

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tomislav.kovacevic.sestrinstvo

Interijeri su sačuvani kao autentičan prikaz građanskog života

Za razliku od mnogih muzeja koji rekonstruišu prostor, Kuća Despića čuva originalne elemente života jedne porodice. Namještaj, raspored soba i dekoracije ostavljaju utisak da su stanari tek nakratko izašli. Ovakav pristup čini posjetu intimnijom i emocionalnijom. Ne gledate eksponate nego ulazite u nečiji dom.

Foto: @poslednji_sarajlija

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection

Grijanje u Kući Despića otkriva kako se živjelo kroz sarajevske zime

Kuća Despića grijala se kombinacijom peći na drva i ćumur, pažljivo raspoređenih po glavnim prostorijama kako bi se toplina zadržavala što duže. 

Debeli zidovi i manji otvori prema ulici dodatno su pomagali u očuvanju toplote, što je bio standard u tadašnjoj gradskoj arhitekturi. Zanimljivo je da su se prostorije grijale selektivno nisu svi dijelovi kuće bili jednako topli, već se život zimi koncentrisao oko nekoliko ključnih soba. 

Ovakav način grijanja jasno pokazuje koliko je svakodnevni ritam bio prilagođen prostoru, a ne obrnuto.

Foto: @nerminamemic_art

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @nerminamemic_art