TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 19.3.2015.
Ima li ljepšeg osjećaja od onog kada ne se ne možete zaustaviti u prepričavanju dojmova o predstavi koju ste upravo pogledali? Od osjećaja kada u toplim proljetnim noćima napuštate kazalište držeći se pod ruku s dečkom, prijateljicom, djedom ili mamom i ne skidate osmijeh s lica dok kroz dugu šetnju dijelite najdraže vam glumačke ekspresije s dasaka koje život znače?
Kada idete u kazalište pogledati novu predstavu, jedno je sigurno – u publici ćete ugledati djevojku s kosom formiranom u neobičnu, visoku pundžu, a koja upija svaki glumački pokret. Njeno ime je Maja Zećo, glumica koja je za MODAMO.info pogledala sve aktualne predstave i izdvojila one koje uistinu ovog proljeća ne smijete propustiti.
- Divlje meso -
Prema tekstu jednog od najznačajnijih makedonskih autora, Gorana Stefanovskog a u režiji Dine Mustafića. Premijera je tek upriličena pa sam i sama još pod dojmovima. Izdvojila bih ovu predstavu jer je hrabra, angažovana, bezvremenska, iskrena i strastvena. Pogađa ravno u srce. Ne dozvoljava vam apatiju i ravnodušnost. Predstava koja okuplja ogromnu glumačku ekipu na čelu sa gostujućim Zijahom Sokolovićem i vrlo talentiranim Adijem Hrustemovićem kojem je povjerena glavna uloga, a samim tim i zadatak da vodi cijelu igru. Hrabro.
Predstava je na redovnom repertoaru Narodnog pozorišta u Sarajevu.
- Ajmo na fuka -
U režiji Dragana Komadine, nastala po tekstu Dragana Komadine sa udjelom iskustava Saše Oručevića i Roberta Pehara, glavnih aktera predstave kojih privatno veže prijateljstvo iako su se tokom rata 'gledali kroz nišan' obzirom da su bili pripadnici HVO-a( Komadina, Pehar) i Armije BiH (Oručević).
Predstava je poziv na MIR, poziv na buđenje iz sna podjela, besmisla mržnje na tako malom teritoriju kakav je Mostar, koji i ne može da bude Mostar ako nema suživota kakvog pamtimo. Napominju nas da smo ratovali, a ništa time dobili. Osim tuge. To je trenutno najposjećenija predstava u Mostaru, unaprijed rasprodana i u HNK Mostar i u Narodnom pozorištu Mostar.
Predstava je na repertoaru Narodnog pozorišta Mostar i HNK Mostar.
- Soboslikar -
Riječ je o komediji čiji tekst je napisao britanski glumac Donald Churchill, u režiji Emira Spahića.
Ponosni smo na ovu predstavu jer već četvrtu godinu puni kamernu scenu Narodnog pozoršta Mostar. Veliki je uspjeh za pozorište, naravno i za glumce kada predstava živi tako dugo, a svakim igranjem biva sve bogatija i kvalitetnija. Predstava govori o ljubavnom trokutu sa urnebesno smiješnim situacijama i sretnim epilogom. Igram u njoj zajedno sa kolegama Amelom Kreso, kao i sa Emirom Spahićem i ono što je bitno naglasiti jest to da nam se publika vraća po nekoliko puta da nas ponovo gleda. Stvorena za razbijanje svakodnevne monotonije i depresivnih intervala :).
Predstava je na repertoaru Narodnog pozorišta Mostar.
- Ledeno srce -
Nastala prema bajci njemačkog pisca Wilhelma Hauffa. Režiju i adaptaciju radio je Todor Valov, bugarski redatelj. Smatram nužnost da spominjem i hvalim veliki, uspješni rad i trud naših vještih majstora marioneta, ali i nadasve talentovanih glumaca iz Pozorišta lutaka Mostar. Čarobne stvari radi ekipa iz PLM iako zaslužuju bitno veći medijski prostor. 'Ledeno srce' je posljednja predstava koju sam gledala. Jedna vrlo inteligentna, maštovita i romantična priča o onome ko smo mi i kakvi želimo postati. Lijepa bajka koja govori o emotivnim vrijednostima koje često bivaju podčinjene onim materijalnim.
Izvrsne lutke, svjetlo, scenografija i specijalni efekti. Nikog neće ostaviti ravnodušnim i isplati se sjesti u auto i odvesti djecu u Mostar da je pogledaju. Ocjena 5!
Na repertoaru Pozorišta lutaka Mostar.
- Chick Lit -
Prema tekstu hrvatskog autora Damira Šodana, u režiji Tanje Miletić Oručević.
Riječ je o prvoj predstavi u kojoj su angažirani glumci iz nekoliko mostarskih teatara pa je i zovemo svemostarskom predstavom. To je jedinstvena prilika da vidite koliko dobrih glumaca Mostar ima. 'Chick Lit' ismijava novopečenu neobrazovanu, kvazi-intelektualnu i preko noći obogaćenu elitu koja preko leđa radnika i dalje širi svoj imperij, ali i strah od odmazde naroda.
Na repertoaru HNK Mostar.
Naslovna fotografija: Almin Zrno, via Azra Magazin
TEKST: Ada Ćeremida
Na Bonjour.ba već godinama pratimo umjetnički razvoj Hanne Dujmović, od novih slikarskih ciklusa do projekata koji iz izložbe u izložbu pomjeraju granice načina na koji doživljavamo umjetnost. Zato nas nije iznenadilo što je njena nova samostalna izložba "Svijet ispod koraka" otišla korak dalje i galerijski prostor pretvorila u iskustvo koje uključuje dodir, miris, zvuk i kretanje.
Umjesto da budete samo posmatrač, ovdje postajete dio rada. Nakon otvaranja razgovarali smo s Hannom Dujmović o tome kako je nastala ova ideja, zašto je važno pogled spustiti prema zemlji i šta želi da posjetitelji ponesu sa sobom kada izađu iz galerije.
Samostalna izložba "Svijet ispod koraka" predstavlja spoj slikarstva, prostorne instalacije i performansa u kojem publika nije samo posmatrač nego ravnopravan učesnik umjetničkog procesa.
Izložba posjetiocima pruža priliku da dožive jedno od onih umjetničkih iskustava koja se ne pamte samo po onome što smo vidjeli, nego i po onome što smo osjetili.
Kroz simboliku prirode, taktilne elemente, mirise i pažljivo oblikovan ambijent, Hanna Dujmović poziva nas da usporimo i obratimo pažnju na svijet koji se svakodnevno nalazi ispod naših stopala.
Izložba ostaje otvorena do 14. jula, u Galeriji savremenih umjetnosti Aleksić u Kragujevcu. 
Na pitanje šta danas najlakše previdimo u odnosu prema prirodi, Hanna kaže da problem nije samo u tome što zanemarujemo okoliš, nego što zaboravljamo vlastito mjesto unutar njega. Zato i sam naslov izložbe usmjerava pogled prema onome što se nalazi ispod naših stopala, prema nevidljivim mikroekosistemima koje svakodnevno prelazimo ne razmišljajući o njima.
Kako nam Hanna kaže: ‘’Mislim da danas najlakše previdimo činjenicu da smo i sami dio prirode, te koliko smo zapravo mali u odnosu na njenu moć. Ponašamo se kao da stojimo iznad nje, kao da je ona samo kulisa kroz koju prolazimo, a ne sistem koji nas održava u životu.
Pogled nam je stalno usmjeren prema horizontu, ekranima i obavezama, dok gotovo nikada ne spuštamo pogled prema zemlji koja nas nosi. Upravo ispod naših koraka odvijaju se čitavi svjetovi, sitni organizmi, biljke i procesi bez kojih ne bismo mogli postojati. Kada izgubimo svijest o tome, gubimo i dio svijesti o sebi.
Inspiracija za ovu izložbu nastala je zapravo tokom jedne od mnogih vožnji na relaciji Sarajevo - Beograd, gdje je moj pogled umjesto asfalta i ustaljenih prizora, krenuo da fokusira predivne promjene i buđenje prirode u rano proljeće. Ti trenuci su me doveli do pitanja, a šta ako vrlo skoro sođe vrijeme u kojem više nema prirode kakvu danas poznajemo…
Tu su se otvorili dijalozi između mene i slikarskih platana koja su pored priča koje nose i zapisi prirode nama znane u ovom vremenu.''
Jedan od najzanimljivijih trenutaka otvaranja bio je poziv posjetiteljima da kroz postavku prođu bosonogi.
Hanna objašnjava da to nije bio performans radi efekta, nego način da se priroda doživi cijelim tijelom:
‘’Željela sam da tijelo zapamti ono što um često zaboravlja. Hodanje bosim stopalima kroz zemlju, mahovinu, kamenje i prirodne materijale nije bilo zamišljeno kao performans, nego kao podsjetnik. Kada osjetimo različite teksture pod stopalima, usporimo i postanemo prisutni. U tom trenutku prirodu više ne posmatramo samo očima, nego je doživljavamo cijelim bićem. Voljela bih da su posjetitelji iz galerije ponijeli upravo taj osjećaj povezanosti osjećaj da pripadamo zemlji jednako koliko ona pripada nama.
Pored osjećaja pod stoplima, cijela galerija je mirisala na svježu poljsku lavandu što je vjerujem upotpunilo dojam. Želim da moje izložbe budu iskustva koja će živjeti u nekome, barem neko vrijeme.''
Hanna smatra da savremena umjetnost može ostaviti snažniji trag kada angažuje više čula odjednom. Njene slike, kaže, oduvijek traže aktivnog posmatrača, a ovaj projekat bio je prilika da taj odnos dodatno produbi kroz zvuk, miris, dodir i prostor. 
Priznaje da realizacija nije bila jednostavna, posebno zato što je od publike zahtijevala izlazak iz zone komfora i potpuno prepuštanje konceptu.
‘’Moje slike su pune simbola i uvijek traže aktivnog posmatrača. Iz izložbe u izložbu, kako moj izražaj sazrijeva, želim otići korak dalje i omogućiti da se izložba ne doživljava samo pogledom.
Smatram da umjetnost ostavlja mnogo dublji trag kada aktivira više osjetila istovremeno. Mirisi, zvukovi, dodir i prostor mogu probuditi uspomene i emocije koje slika sama ponekad ne može, pogotovo kod novih generacija koje su navikle na intenzivne istovremene podražaje.
Sama ideja je bila jako teška za realizaciju, pogotovo zbog činjenice da su mnogi poajetitelji/ke morali izaći iz svoje zone komfora i prepustiti se konceptu da ih uvuče u doživljaj.
Svakako ništa od ovog ne bi bilo moguće bez stručnog i profesionalnog tima galerije Aleksić koji predvodi galerista i jedan od najvećih kolekcionara savremene umjetnosti Dejan Aleksić, koji uvijek ispune moje vizije i nadmaše očekivanja.''
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
