TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 8.4.2020.
Ako ste u potrazi za motivirajućim i inspirativnim sadržajima koji će vam dati emotivni boost, ali i dodatnu snagu, vaše poslijepodne trebate rezervirati za jedan od ovih odlično snimljenih dokumentaraca o ženama.
Osim što ćete otkriti njihove nevjerojatne životne priče, upoznati ćete se sa njihovom originalnosti, kreativnosti, talentom, humorom i nezamislivom snagom koja će i vas natjerati na razmišljanje.
Pored toga, ove dame bile su živuće legende koje su ostavile neizbrisiv trag u svom polju rada i kreirale utisak na brojne ljude oko sebe.
Zašto trebate pogledati dokumentarce o Nini Simone, Mayi Angelou i Agnes Varda otkrijte kroz kratke opise i trailere koje izdvajamo u nastavku.
“What Happened, Miss Simone?”
Ovaj dokumentarac donosi priču o soul jazz pjevačici Nini Simone i uključuje mnoštvo prethodno neobjavljenih arhivskih snimaka te niz intervjua sa njenom kćeri i prijateljima.
Film prati Simoneine rane godine stvaranja kada je postala takozvana High Priestess of Soul (eng. visoka svećenica soula), ali se u filmu također dotiču i i trenutaka kada je počela aktivno sudjelovati u pokretu za građanska prava 1960-ih, iako je to moglo značajno utjecati na njezin osobni i poslovni život.
https://www.youtube.com/watch?v=DeevW_zYojY
“Maya Angelou: And Still I Rise”
Film o Mayi Angelou nastoji obuhvatiti čitav nevjerojatan život ove književnice i aktivistice. Upotpunjen je intervjuima sa Oprah Winfrey, Hillary Clinton i Billom Clintonom i drugim poznatim ličnostima, ali i mnoštvom arhivskih snimaka kojima je cilj uskladiti iskru i originalnost žene kojoj je film posvećen. Upravo će vas gledanje ovog filma i promatranje njene stalne borbe za to da pronađe svoj glas nadahnuti da naučite što više o njoj, ali i o sebi.
https://www.youtube.com/watch?v=Ihsqa4mVjEw
“The Beaches of Agnes”
Agnes Varda je redateljica, umjetnica i fotografkinja kojoj je doprinos kinematografiji i feminizmu bio središnji fokus tijekom cijele njene karijere.
Osvojila je Oscara za životno djelo i njezin je rad bio iznimno važan za razvoj utjecajnog francuskog filmskog Novog Vala 1950-ih i 1960-ih.
Upravo ovaj film u kojem se Agnes vraća onim mjestima i onim ljudima koji su oblikovali njezin život, donosi djelić njene kreativnosti i šaljivog pogleda na život koji postaje posebna uspomena na ovu damu koja nas je nažalost napustila prije godinu dana.
https://www.youtube.com/watch?v=hUUq1HPE6IE
TEKST: Ada Ćeremida
Treće izdanje Industry Day u Visokom još jednom je otvorilo pitanje dizajna kao sistema, onog koji povezuje ideju, proizvodnju i odgovornost.
Kroz ovogodišnji fokus na „Green Deal“, razgovor se pomjera dalje od estetike i ulazi u prostor odluka, procesa i uticaja koji dizajn ima na društvo.
U tom kontekstu, razgovarali smo sa Slavimirom Futrom, jednim od najuticajnijih dizajnera i vizualnih komunikatora u regionu, čiji rad već godinama pomjera granice između forme, poruke i sistema.
Njegov pristup dizajnu ne počinje izgledom, nego pitanjem smisla, što se jasno reflektovalo i kroz njegovu ulogu na Alma Ras Industry Day. Dizajn, kako ga on vidi, nije dekoracija, nego rezultat jasno postavljene ideje i razumijevanja onoga što treba da komunicira.
Zato njegov pogled na savremeni dizajn pomjera fokus sa onoga što vidimo na ono što osjećamo i razumijemo već u prvim sekundama susreta s vizualom.
Razgovor sa Slavimirom Futrom otvara pitanja koja su danas ključna za razumijevanje dizajna. Umjesto forme, fokus stavlja na istinu, inteligenciju i osjećaj koji dizajn ostavlja.
Njegovi odgovori pomjeraju granicu između lijepog i smislenog, između trenda i onoga što traje.
Kada gledate jedan dizajn, šta vam prvo govori da li ima identitet ili ne?
Pa, prije svega, kod tih stvari je najvažnije da budu istinite. To se jednostavno nekako osjeti. Mi živimo danas u vremenu kada svi mogu da naprave nešto lijepo i atraktivno, a jako malo ljudi mogu da naprave nešto pametno. I to je ono što nas odvaja od umjetne inteligencije, ali i od “umjetničke” u tom smislu.
Tako da se odmah vidi, stvarno na prvi pogled, da li je nešto vještačko ili je organsko, prirodno, pametno i lijepo. To je sveti gral komunikacije.
Koja je najčešća greška mladih dizajnera danas?
Mislim da mladi dizajneri upravo tu problematiku forme usvajaju brže nego problematiku istine, odnosno inteligencije. Zato što je lakše doći do forme nego do istine, ljudi to rade preko ljepote.
Lako se iskopira nešto što je trend, nešto što se svima sviđa, i onda se na taj način svrstate u jednu armiju istomišljenika estetskih i time sebi obezbijedite neku poziciju u tom mikro društvu kojem pripadate.
Ali ono što preživljava decenije, da ne kažem vijekove, uvijek je ta suštinska istina. Uvijek treba tražiti više u inteligenciji nego u ljepoti.
Kako znate da je projekat završen? Postoji li ta tačka gdje treba stati?
Projekat se završava onda kada se osjeti da će uraditi svoj posao. Ipak je grafički dizajn dio industrije u kojoj ste vi direktno vezani za potrebe klijenta.
To se osjeti kad je dovoljno, kada nema potrebe da se zatrpava dodatnim informacijama ili dodatnim estetikama koje služe da uljepšaju stvar.
Čim vidite da neko ukrašava, znači da pokušava da nadoknadi neku rupu u konceptu ili opet u toj istoj inteligenciji.
Jedna riječ koja danas najviše nedostaje dizajnu?
Ljubav.
To je ono što se osjeća duboko. Empatija i međuljudski odnosi postali su nešto što se podrazumijeva, a zaboravili smo koliki je njihov potencijal i intenzitet. Ono što je duboko u nama skriveno, što je naša priroda, mi smo usmjereni jedni na druge.
A u novim okolnostima tehnoloških revolucija mi smo se, zapravo, okrenuli više sebi. I onda iz te pozicije gledamo svijet, a svijet nije nigdje van nas, on je u nama.
Onaj ko je shvatio da je čitav svijet u njemu, čitav univerzum i život, ta osoba privlači druge ljude. I to je ono što mladi nikako da shvate.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
