Ako ste u potrazi za motivirajućim i inspirativnim sadržajima koji će vam dati emotivni boost, ali i dodatnu snagu, vaše poslijepodne trebate rezervirati za jedan od ovih odlično snimljenih dokumentaraca o ženama.

Osim što ćete otkriti njihove nevjerojatne životne priče, upoznati ćete se sa njihovom originalnosti, kreativnosti, talentom, humorom i nezamislivom snagom koja će i vas natjerati na razmišljanje.

Pored toga, ove dame bile su živuće legende koje su ostavile neizbrisiv trag u svom polju rada i kreirale utisak na brojne ljude oko sebe.
Zašto trebate pogledati dokumentarce o Nini Simone, Mayi Angelou i Agnes Varda otkrijte kroz kratke opise i trailere koje izdvajamo u nastavku.

“What Happened, Miss Simone?”

Ovaj dokumentarac donosi priču o soul jazz pjevačici Nini Simone i uključuje mnoštvo prethodno neobjavljenih arhivskih snimaka te niz intervjua sa njenom kćeri i prijateljima.
Film prati Simoneine rane godine stvaranja kada je postala takozvana High Priestess of Soul (eng. visoka svećenica soula), ali se u filmu također dotiču i i trenutaka kada je počela aktivno sudjelovati u pokretu za građanska prava 1960-ih, iako je to moglo značajno utjecati na njezin osobni i poslovni život. 

https://www.youtube.com/watch?v=DeevW_zYojY

“Maya Angelou: And Still I Rise”

Film o Mayi Angelou nastoji obuhvatiti čitav nevjerojatan život ove književnice i aktivistice. Upotpunjen je intervjuima sa Oprah Winfrey, Hillary Clinton i Billom Clintonom i drugim poznatim ličnostima, ali i mnoštvom arhivskih snimaka kojima je cilj uskladiti iskru i originalnost žene kojoj je film posvećen. Upravo će vas gledanje ovog filma i promatranje njene stalne borbe za to da pronađe svoj glas nadahnuti da naučite što više o njoj, ali i o sebi.

https://www.youtube.com/watch?v=Ihsqa4mVjEw

“The Beaches of Agnes”

Agnes Varda je redateljica, umjetnica i fotografkinja kojoj je doprinos kinematografiji i feminizmu bio središnji fokus tijekom cijele njene karijere.
Osvojila je Oscara za životno djelo i njezin je rad bio iznimno važan za razvoj utjecajnog francuskog filmskog Novog Vala 1950-ih i 1960-ih.
Upravo ovaj film u kojem se Agnes vraća onim mjestima i onim ljudima koji su oblikovali njezin život, donosi djelić njene kreativnosti i šaljivog pogleda na život koji postaje posebna uspomena na ovu damu koja nas je nažalost napustila prije godinu dana.

https://www.youtube.com/watch?v=hUUq1HPE6IE

Dok mi bježimo iz grada, Baščaršija radi punom parom. Iza izloga koji ne mame sniženjima ni trendi neonkama, kriju se majstori koji cijelo ljeto ostaju ovdje: pletu srebro, tope bakar, ušivaju uzorke stare stotinama godina.   

Zanati koji su stvorili ovaj grad idalje žive, tiho i uporno, ali sve rijeđe ućeni, sve rjeđe prepoznati. Zato vam ovog ljeta donosimo priču o onima koji idu na more tek kada sezona završi (a možda ni tada), jer njihove ruke ne poznaju sezonu.

Kazandžije: Gdje bakar još odzvanja  

U sokaku Oprkanj, u ulici Kazandžiluk, dok turisti traže hlad, čulo sluha vas može dovesti do male radionice gdje čekić idalje udara u ritmu od prije pet stoljeća.   

Kazandžijski zanat, oblikovanje i ukrašavanje bakra, ovdje se radi kao nekad, s pećima koje tope i oblikuju, s kalupima, s džezvama koje ne izgledaju kao poklon paketi, nego kao naslijeđe.  







Nekad ih je bilo preko 150, danas ih možete nabrojati na prste. Ipak, kada uđete u ovu radnju, miris metala i crni tragovi na rukama majstora podsjetit će vas da ste u prostoru koji čuva Sarajevo bolje od mnogih muzeja.  
 

Četkar: Zanat koji ne može nestati (ali skoro jeste)  

U jednoj od manjih radnji, naizgled bez posebne oznake, pronašli smo radionicu četkara. Prava četka, za obuću, za pčelare, za pekare, za molere, idalje se pravi ručno. Konjska dlaka, drvo, žica. Svaka četka ima funkciju, oblik i svrhu. A najvažnije: ima porijeklo.   





 

Zanat koji je nekad imao desetine radionica danas je skoro izbrisan. No, taj jedan preostali majstor još radi i ne prodaje samo proizvod, već znanje, tišinu i poštovanje prema onome što traje.   



 

Isfahan: Tepisi koji nose priče pod nogama  

U hladu Morića hana, kroz vrata iza kojih često ne uđemo misleći da nemamo razloga, nalazi se Isfahan, prostor u kojem svaki ćilim ima vlastitu biografiju. Rukotvorine iz Irana, tepisi rađeni od prirodnih boja i vune, komadi koji se ne mijenjaju sezonski nego traju generacijama.   





 

 

Vlasnik ovog prostora ne prodaje stvari, već nudi kontekst. Svaka šara, svaki rub, boja i tkanje imaju značenje. Nisu tu da ih gledamo s vrata, već da uđemo, pitamo, naučimo. Jer kao što tepih nosi prostor, tako i ovaj zanat nosi kulturu.  





 

Ovi ljudi ne očekuju ni lajkove, ni reklamu. Njima je dovoljan kupac koji pita: "Ko je ovo pravio?" . Ako ovog ljeta uđete u jednu takvu radnju, znajte: niste kupili stvarčicu, kupili ste trag.

Zanati čine ovaj grad. Ne dozvolimo da čine prošlost.

A za kraj prvog serijala Baščaršija ljeti, donosimo vam i razglednicu kao malu uspomenu koju možete sačuvati ili poslati nekome koga volite, baš kao podsjetnik da najljepše priče Sarajeva još uvijek nastaju rukama.
 

Bonjour.ba produkcija