Prije nego što se zajedno zaputimo u ovu umjetničku avanturu, obećajte nam da ćete sada zastati i za potpuni doživljaj pustiti playlistu koja vas podsjeća na 1984. i zimu u Sarajevu.

Ovog mjeseca Sarajevo će u velikoj mjeri oživjeti duh Zimskih olimpijskih igara i obilježiti 40 godina od njihovog održavanja. Vučko je i danas jedan od simbola Sarajeva i lik kojem se većina obraduje na suvenirima, plakatima i 40 godina čuvanim sitnicama.

Foto: Olimpijski komitet BiH

Život mu je dao slovenski slikar Jože Trobec, a prilikom predstavljanja u medijima oglašavao se povikom "Sarajevoooooooo" za koji je svoj glas posudio Zdravko Čolić.

Iako je on prvi simbol ZOI ’84, odlučili smo malo dublje istražiti umjetnički aspekt ovog velikog događaja. Naime, plakate za Olimpijske igre radili su slavni umjetnici Andy Warhol, Milton Glaser, David Hockney...

Foto: MoMA

Andy Warhol, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983

Plakati su izloženi u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku koji posjeduje impresivnu zbirku modernističke i savremene umjetnosti, uključujući djela Vincenta van Gogha, Pabla Picassa, Claudea Moneta, Andyja Warhola, Jacksona Pollocka i Fride Kahlo.

Upravo tu, prilikom analiziranja umjetničkih djela, svi imaju priliku doživjeti i olimpijski duh Sarajeva. Zavirili smo u virtuelnu galeriju Muzeja moderne umjetnosti i u nastavku vam donosimo prikaz izloženih djela. 


Zimske olimpijske igre 

Foto: MoMA

Cy Twombly, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
 

Foto: MoMA

Michelangelo Pistoletto, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983

Foto: MoMA

Piero Dorazio, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
 

Foto: MoMA

Francesco Clemente, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
 

Foto: MoMA

Milton Glaser, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
 

Foto: MoMA

Henry Moore, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983

Na inicijativu Olimpijskog muzeja Sarajevo, u komunikaciji s Andy Warhol Fondacijom iz New Yorka „Speed skater“ će ovog mjeseca zaživjeti na limitiranim odjevnim komadima koje možete kupiti u Olimpijskom muzeju Sarajevo. 

Andy Warhol kao kralj pop – kulture, ali i drugi umjetnici, doprinijeli su stvaranju vizuelnog identiteta Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. svojim jedinstvenim stilovima te nije ništa ne obično što ova djela i danas izazivaju emocije i divljenje. 

* * *

Osim toga što smo sigurni da ste već pronašli svoje favorite za novi wallpaper na telefonu vjerujemo i da ćete do kraja dana pjevušiti "Sarajevoooo, Sarajevo.." Mi hoćemo.

* * *
Naslovna fotografija: Katarina Witt, Olimpijski komitet BiH

Dok mi bježimo iz grada, Baščaršija radi punom parom. Iza izloga koji ne mame sniženjima ni trendi neonkama, kriju se majstori koji cijelo ljeto ostaju ovdje: pletu srebro, tope bakar, ušivaju uzorke stare stotinama godina.   

Zanati koji su stvorili ovaj grad idalje žive, tiho i uporno, ali sve rijeđe ućeni, sve rjeđe prepoznati. Zato vam ovog ljeta donosimo priču o onima koji idu na more tek kada sezona završi (a možda ni tada), jer njihove ruke ne poznaju sezonu.

Kazandžije: Gdje bakar još odzvanja  

U sokaku Oprkanj, u ulici Kazandžiluk, dok turisti traže hlad, čulo sluha vas može dovesti do male radionice gdje čekić idalje udara u ritmu od prije pet stoljeća.   

Kazandžijski zanat, oblikovanje i ukrašavanje bakra, ovdje se radi kao nekad, s pećima koje tope i oblikuju, s kalupima, s džezvama koje ne izgledaju kao poklon paketi, nego kao naslijeđe.  







Nekad ih je bilo preko 150, danas ih možete nabrojati na prste. Ipak, kada uđete u ovu radnju, miris metala i crni tragovi na rukama majstora podsjetit će vas da ste u prostoru koji čuva Sarajevo bolje od mnogih muzeja.  
 

Četkar: Zanat koji ne može nestati (ali skoro jeste)  

U jednoj od manjih radnji, naizgled bez posebne oznake, pronašli smo radionicu četkara. Prava četka, za obuću, za pčelare, za pekare, za molere, idalje se pravi ručno. Konjska dlaka, drvo, žica. Svaka četka ima funkciju, oblik i svrhu. A najvažnije: ima porijeklo.   





 

Zanat koji je nekad imao desetine radionica danas je skoro izbrisan. No, taj jedan preostali majstor još radi i ne prodaje samo proizvod, već znanje, tišinu i poštovanje prema onome što traje.   



 

Isfahan: Tepisi koji nose priče pod nogama  

U hladu Morića hana, kroz vrata iza kojih često ne uđemo misleći da nemamo razloga, nalazi se Isfahan, prostor u kojem svaki ćilim ima vlastitu biografiju. Rukotvorine iz Irana, tepisi rađeni od prirodnih boja i vune, komadi koji se ne mijenjaju sezonski nego traju generacijama.   





 

 

Vlasnik ovog prostora ne prodaje stvari, već nudi kontekst. Svaka šara, svaki rub, boja i tkanje imaju značenje. Nisu tu da ih gledamo s vrata, već da uđemo, pitamo, naučimo. Jer kao što tepih nosi prostor, tako i ovaj zanat nosi kulturu.  





 

Ovi ljudi ne očekuju ni lajkove, ni reklamu. Njima je dovoljan kupac koji pita: "Ko je ovo pravio?" . Ako ovog ljeta uđete u jednu takvu radnju, znajte: niste kupili stvarčicu, kupili ste trag.

Zanati čine ovaj grad. Ne dozvolimo da čine prošlost.

A za kraj prvog serijala Baščaršija ljeti, donosimo vam i razglednicu kao malu uspomenu koju možete sačuvati ili poslati nekome koga volite, baš kao podsjetnik da najljepše priče Sarajeva još uvijek nastaju rukama.
 

Bonjour.ba produkcija