TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 8.2.2024.
Prije nego što se zajedno zaputimo u ovu umjetničku avanturu, obećajte nam da ćete sada zastati i za potpuni doživljaj pustiti playlistu koja vas podsjeća na 1984. i zimu u Sarajevu.
Ovog mjeseca Sarajevo će u velikoj mjeri oživjeti duh Zimskih olimpijskih igara i obilježiti 40 godina od njihovog održavanja. Vučko je i danas jedan od simbola Sarajeva i lik kojem se većina obraduje na suvenirima, plakatima i 40 godina čuvanim sitnicama.
Foto: Olimpijski komitet BiH
Život mu je dao slovenski slikar Jože Trobec, a prilikom predstavljanja u medijima oglašavao se povikom "Sarajevoooooooo" za koji je svoj glas posudio Zdravko Čolić.
Iako je on prvi simbol ZOI ’84, odlučili smo malo dublje istražiti umjetnički aspekt ovog velikog događaja. Naime, plakate za Olimpijske igre radili su slavni umjetnici Andy Warhol, Milton Glaser, David Hockney...
Foto: MoMA
Andy Warhol, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
Plakati su izloženi u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku koji posjeduje impresivnu zbirku modernističke i savremene umjetnosti, uključujući djela Vincenta van Gogha, Pabla Picassa, Claudea Moneta, Andyja Warhola, Jacksona Pollocka i Fride Kahlo.
Upravo tu, prilikom analiziranja umjetničkih djela, svi imaju priliku doživjeti i olimpijski duh Sarajeva. Zavirili smo u virtuelnu galeriju Muzeja moderne umjetnosti i u nastavku vam donosimo prikaz izloženih djela.
Zimske olimpijske igre
Foto: MoMA
Cy Twombly, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
Foto: MoMA
Michelangelo Pistoletto, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
Foto: MoMA
Piero Dorazio, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
Foto: MoMA
Francesco Clemente, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
Foto: MoMA
Milton Glaser, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
Foto: MoMA
Henry Moore, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
Na inicijativu Olimpijskog muzeja Sarajevo, u komunikaciji s Andy Warhol Fondacijom iz New Yorka „Speed skater“ će ovog mjeseca zaživjeti na limitiranim odjevnim komadima koje možete kupiti u Olimpijskom muzeju Sarajevo.
Andy Warhol kao kralj pop – kulture, ali i drugi umjetnici, doprinijeli su stvaranju vizuelnog identiteta Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. svojim jedinstvenim stilovima te nije ništa ne obično što ova djela i danas izazivaju emocije i divljenje.
* * *
Osim toga što smo sigurni da ste već pronašli svoje favorite za novi wallpaper na telefonu vjerujemo i da ćete do kraja dana pjevušiti "Sarajevoooo, Sarajevo.." Mi hoćemo.
* * *
Naslovna fotografija: Katarina Witt, Olimpijski komitet BiH
TEKST: Ada Ćeremida
Na Bonjour.ba već godinama pratimo umjetnički razvoj Hanne Dujmović, od novih slikarskih ciklusa do projekata koji iz izložbe u izložbu pomjeraju granice načina na koji doživljavamo umjetnost. Zato nas nije iznenadilo što je njena nova samostalna izložba "Svijet ispod koraka" otišla korak dalje i galerijski prostor pretvorila u iskustvo koje uključuje dodir, miris, zvuk i kretanje.
Umjesto da budete samo posmatrač, ovdje postajete dio rada. Nakon otvaranja razgovarali smo s Hannom Dujmović o tome kako je nastala ova ideja, zašto je važno pogled spustiti prema zemlji i šta želi da posjetitelji ponesu sa sobom kada izađu iz galerije.
Samostalna izložba "Svijet ispod koraka" predstavlja spoj slikarstva, prostorne instalacije i performansa u kojem publika nije samo posmatrač nego ravnopravan učesnik umjetničkog procesa.
Izložba posjetiocima pruža priliku da dožive jedno od onih umjetničkih iskustava koja se ne pamte samo po onome što smo vidjeli, nego i po onome što smo osjetili.
Kroz simboliku prirode, taktilne elemente, mirise i pažljivo oblikovan ambijent, Hanna Dujmović poziva nas da usporimo i obratimo pažnju na svijet koji se svakodnevno nalazi ispod naših stopala.
Izložba ostaje otvorena do 14. jula, u Galeriji savremenih umjetnosti Aleksić u Kragujevcu. 
Na pitanje šta danas najlakše previdimo u odnosu prema prirodi, Hanna kaže da problem nije samo u tome što zanemarujemo okoliš, nego što zaboravljamo vlastito mjesto unutar njega. Zato i sam naslov izložbe usmjerava pogled prema onome što se nalazi ispod naših stopala, prema nevidljivim mikroekosistemima koje svakodnevno prelazimo ne razmišljajući o njima.
Kako nam Hanna kaže: ‘’Mislim da danas najlakše previdimo činjenicu da smo i sami dio prirode, te koliko smo zapravo mali u odnosu na njenu moć. Ponašamo se kao da stojimo iznad nje, kao da je ona samo kulisa kroz koju prolazimo, a ne sistem koji nas održava u životu.
Pogled nam je stalno usmjeren prema horizontu, ekranima i obavezama, dok gotovo nikada ne spuštamo pogled prema zemlji koja nas nosi. Upravo ispod naših koraka odvijaju se čitavi svjetovi, sitni organizmi, biljke i procesi bez kojih ne bismo mogli postojati. Kada izgubimo svijest o tome, gubimo i dio svijesti o sebi.
Inspiracija za ovu izložbu nastala je zapravo tokom jedne od mnogih vožnji na relaciji Sarajevo - Beograd, gdje je moj pogled umjesto asfalta i ustaljenih prizora, krenuo da fokusira predivne promjene i buđenje prirode u rano proljeće. Ti trenuci su me doveli do pitanja, a šta ako vrlo skoro sođe vrijeme u kojem više nema prirode kakvu danas poznajemo…
Tu su se otvorili dijalozi između mene i slikarskih platana koja su pored priča koje nose i zapisi prirode nama znane u ovom vremenu.''
Jedan od najzanimljivijih trenutaka otvaranja bio je poziv posjetiteljima da kroz postavku prođu bosonogi.
Hanna objašnjava da to nije bio performans radi efekta, nego način da se priroda doživi cijelim tijelom:
‘’Željela sam da tijelo zapamti ono što um često zaboravlja. Hodanje bosim stopalima kroz zemlju, mahovinu, kamenje i prirodne materijale nije bilo zamišljeno kao performans, nego kao podsjetnik. Kada osjetimo različite teksture pod stopalima, usporimo i postanemo prisutni. U tom trenutku prirodu više ne posmatramo samo očima, nego je doživljavamo cijelim bićem. Voljela bih da su posjetitelji iz galerije ponijeli upravo taj osjećaj povezanosti osjećaj da pripadamo zemlji jednako koliko ona pripada nama.
Pored osjećaja pod stoplima, cijela galerija je mirisala na svježu poljsku lavandu što je vjerujem upotpunilo dojam. Želim da moje izložbe budu iskustva koja će živjeti u nekome, barem neko vrijeme.''
Hanna smatra da savremena umjetnost može ostaviti snažniji trag kada angažuje više čula odjednom. Njene slike, kaže, oduvijek traže aktivnog posmatrača, a ovaj projekat bio je prilika da taj odnos dodatno produbi kroz zvuk, miris, dodir i prostor. 
Priznaje da realizacija nije bila jednostavna, posebno zato što je od publike zahtijevala izlazak iz zone komfora i potpuno prepuštanje konceptu.
‘’Moje slike su pune simbola i uvijek traže aktivnog posmatrača. Iz izložbe u izložbu, kako moj izražaj sazrijeva, želim otići korak dalje i omogućiti da se izložba ne doživljava samo pogledom.
Smatram da umjetnost ostavlja mnogo dublji trag kada aktivira više osjetila istovremeno. Mirisi, zvukovi, dodir i prostor mogu probuditi uspomene i emocije koje slika sama ponekad ne može, pogotovo kod novih generacija koje su navikle na intenzivne istovremene podražaje.
Sama ideja je bila jako teška za realizaciju, pogotovo zbog činjenice da su mnogi poajetitelji/ke morali izaći iz svoje zone komfora i prepustiti se konceptu da ih uvuče u doživljaj.
Svakako ništa od ovog ne bi bilo moguće bez stručnog i profesionalnog tima galerije Aleksić koji predvodi galerista i jedan od najvećih kolekcionara savremene umjetnosti Dejan Aleksić, koji uvijek ispune moje vizije i nadmaše očekivanja.''
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
