Prije nego što se zajedno zaputimo u ovu umjetničku avanturu, obećajte nam da ćete sada zastati i za potpuni doživljaj pustiti playlistu koja vas podsjeća na 1984. i zimu u Sarajevu.

Ovog mjeseca Sarajevo će u velikoj mjeri oživjeti duh Zimskih olimpijskih igara i obilježiti 40 godina od njihovog održavanja. Vučko je i danas jedan od simbola Sarajeva i lik kojem se većina obraduje na suvenirima, plakatima i 40 godina čuvanim sitnicama.

Foto: Olimpijski komitet BiH

Život mu je dao slovenski slikar Jože Trobec, a prilikom predstavljanja u medijima oglašavao se povikom "Sarajevoooooooo" za koji je svoj glas posudio Zdravko Čolić.

Iako je on prvi simbol ZOI ’84, odlučili smo malo dublje istražiti umjetnički aspekt ovog velikog događaja. Naime, plakate za Olimpijske igre radili su slavni umjetnici Andy Warhol, Milton Glaser, David Hockney...

Foto: MoMA

Andy Warhol, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983

Plakati su izloženi u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku koji posjeduje impresivnu zbirku modernističke i savremene umjetnosti, uključujući djela Vincenta van Gogha, Pabla Picassa, Claudea Moneta, Andyja Warhola, Jacksona Pollocka i Fride Kahlo.

Upravo tu, prilikom analiziranja umjetničkih djela, svi imaju priliku doživjeti i olimpijski duh Sarajeva. Zavirili smo u virtuelnu galeriju Muzeja moderne umjetnosti i u nastavku vam donosimo prikaz izloženih djela. 


Zimske olimpijske igre 

Foto: MoMA

Cy Twombly, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
 

Foto: MoMA

Michelangelo Pistoletto, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983

Foto: MoMA

Piero Dorazio, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
 

Foto: MoMA

Francesco Clemente, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
 

Foto: MoMA

Milton Glaser, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
 

Foto: MoMA

Henry Moore, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983

Na inicijativu Olimpijskog muzeja Sarajevo, u komunikaciji s Andy Warhol Fondacijom iz New Yorka „Speed skater“ će ovog mjeseca zaživjeti na limitiranim odjevnim komadima koje možete kupiti u Olimpijskom muzeju Sarajevo. 

Andy Warhol kao kralj pop – kulture, ali i drugi umjetnici, doprinijeli su stvaranju vizuelnog identiteta Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. svojim jedinstvenim stilovima te nije ništa ne obično što ova djela i danas izazivaju emocije i divljenje. 

* * *

Osim toga što smo sigurni da ste već pronašli svoje favorite za novi wallpaper na telefonu vjerujemo i da ćete do kraja dana pjevušiti "Sarajevoooo, Sarajevo.." Mi hoćemo.

* * *
Naslovna fotografija: Katarina Witt, Olimpijski komitet BiH

Ako tražite razlog za kratku kulturnu pauzu u Sarajevu ovo je idealan trenutak. Povodom pravoslavnog Božića, danas je besplatan ulaz u Kuću Despića, jedan od najautentičnijih muzejskih prostora u gradu i važan dio zbirke Sarajevskog Muzeja.

Smještena u samom srcu stare gradske jezgre, Kuća Despića čuva priču o životu imućne sarajevske trgovačke porodice, ali i o prvim teatarskim iskoracima u gradu. Prije nego krenete, donosimo nekoliko stvari koje vrijedi znati kako biste posjetu doživjeli punim intenzitetom.

Foto: @nerminamemic_art

Kuća Despića je vremenska kapsula Sarajeva iz 18. i 19. stoljeća. Izgrađena i nastanjena od strane porodice Despić, danas djeluje kao jedan od najintimnijih i najautentičnijih muzejskih prostora u gradu. 

Kao dio Muzeja Sarajeva, kuća svjedoči o trgovačkom, kulturnom i društvenom životu tadašnjeg Sarajeva, ali i o njegovim prvim teatarskim koracima. Ako je do sada niste posjetili, današnji besplatan ulaz je savršena prilika.

Foto: @jacakalac

5 stvari koje vrijedi znati prije nego uđete u Kuću Despića

Ovdje je zapravo počela teatarska scena Sarajeva

Prve pozorišne predstave u Sarajevu održane su upravo u salonu Kuće Despića. U vrijeme kada grad nije imao institucionalno pozorište, ova privatna kuća postala je mjesto susreta umjetnika, publike i novih ideja. 

Zbog toga se Kuća Despića smatra pretečom modernog teatra u Sarajevu. Taj salon i danas zadržava atmosferu intimnog kulturnog okupljanja.




Kuća je rijedak primjer spoja orijentalne i austrougarske arhitekture

Arhitektonski, Kuća Despića predstavlja slojevit identitet Sarajeva. Orijentalni raspored prostora i detalji interijera susreću se s kasnijim austrougarskim utjecajima u namještaju i dekoraciji. 

Ovaj spoj nije dekorativan, već govori o stvarnim historijskim promjenama koje je grad prolazio. Upravo zato je kuća posebno zanimljiva i arhitektima i ljubiteljima dizajna.

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection

Porodica Despić bila je među najutjecajnijim trgovačkim porodicama u gradu

Despići su bili imućni i društveno aktivni sarajevski trgovci, blisko povezani s kulturnim i političkim tokovima svog vremena. Njihov dom nije bio zatvoren porodični prostor, već mjesto okupljanja uglednih građana i putnika. 

Kroz lične predmete, dokumente i namještaj, muzej danas priča priču o svakodnevici gradske elite 19. stoljeća. To je rijedak uvid u privatni život tadašnjeg Sarajeva.

Foto: @jelenapojuzina

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tomislav.kovacevic.sestrinstvo

Interijeri su sačuvani kao autentičan prikaz građanskog života

Za razliku od mnogih muzeja koji rekonstruišu prostor, Kuća Despića čuva originalne elemente života jedne porodice. Namještaj, raspored soba i dekoracije ostavljaju utisak da su stanari tek nakratko izašli. Ovakav pristup čini posjetu intimnijom i emocionalnijom. Ne gledate eksponate nego ulazite u nečiji dom.

Foto: @poslednji_sarajlija

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection

Grijanje u Kući Despića otkriva kako se živjelo kroz sarajevske zime

Kuća Despića grijala se kombinacijom peći na drva i ćumur, pažljivo raspoređenih po glavnim prostorijama kako bi se toplina zadržavala što duže. 

Debeli zidovi i manji otvori prema ulici dodatno su pomagali u očuvanju toplote, što je bio standard u tadašnjoj gradskoj arhitekturi. Zanimljivo je da su se prostorije grijale selektivno nisu svi dijelovi kuće bili jednako topli, već se život zimi koncentrisao oko nekoliko ključnih soba. 

Ovakav način grijanja jasno pokazuje koliko je svakodnevni ritam bio prilagođen prostoru, a ne obrnuto.

Foto: @nerminamemic_art

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @nerminamemic_art