TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 8.2.2024.
Prije nego što se zajedno zaputimo u ovu umjetničku avanturu, obećajte nam da ćete sada zastati i za potpuni doživljaj pustiti playlistu koja vas podsjeća na 1984. i zimu u Sarajevu.
Ovog mjeseca Sarajevo će u velikoj mjeri oživjeti duh Zimskih olimpijskih igara i obilježiti 40 godina od njihovog održavanja. Vučko je i danas jedan od simbola Sarajeva i lik kojem se većina obraduje na suvenirima, plakatima i 40 godina čuvanim sitnicama.
Foto: Olimpijski komitet BiH
Život mu je dao slovenski slikar Jože Trobec, a prilikom predstavljanja u medijima oglašavao se povikom "Sarajevoooooooo" za koji je svoj glas posudio Zdravko Čolić.
Iako je on prvi simbol ZOI ’84, odlučili smo malo dublje istražiti umjetnički aspekt ovog velikog događaja. Naime, plakate za Olimpijske igre radili su slavni umjetnici Andy Warhol, Milton Glaser, David Hockney...
Foto: MoMA
Andy Warhol, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
Plakati su izloženi u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku koji posjeduje impresivnu zbirku modernističke i savremene umjetnosti, uključujući djela Vincenta van Gogha, Pabla Picassa, Claudea Moneta, Andyja Warhola, Jacksona Pollocka i Fride Kahlo.
Upravo tu, prilikom analiziranja umjetničkih djela, svi imaju priliku doživjeti i olimpijski duh Sarajeva. Zavirili smo u virtuelnu galeriju Muzeja moderne umjetnosti i u nastavku vam donosimo prikaz izloženih djela.
Zimske olimpijske igre
Foto: MoMA
Cy Twombly, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
Foto: MoMA
Michelangelo Pistoletto, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
Foto: MoMA
Piero Dorazio, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
Foto: MoMA
Francesco Clemente, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
Foto: MoMA
Milton Glaser, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
Foto: MoMA
Henry Moore, Sarajevo 1984 Winter Olympics 1983
Na inicijativu Olimpijskog muzeja Sarajevo, u komunikaciji s Andy Warhol Fondacijom iz New Yorka „Speed skater“ će ovog mjeseca zaživjeti na limitiranim odjevnim komadima koje možete kupiti u Olimpijskom muzeju Sarajevo.
Andy Warhol kao kralj pop – kulture, ali i drugi umjetnici, doprinijeli su stvaranju vizuelnog identiteta Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. svojim jedinstvenim stilovima te nije ništa ne obično što ova djela i danas izazivaju emocije i divljenje.
* * *
Osim toga što smo sigurni da ste već pronašli svoje favorite za novi wallpaper na telefonu vjerujemo i da ćete do kraja dana pjevušiti "Sarajevoooo, Sarajevo.." Mi hoćemo.
* * *
Naslovna fotografija: Katarina Witt, Olimpijski komitet BiH
TEKST: Ada Ćeremida
Treće izdanje Industry Day u Visokom još jednom je otvorilo pitanje dizajna kao sistema, onog koji povezuje ideju, proizvodnju i odgovornost.
Kroz ovogodišnji fokus na „Green Deal“, razgovor se pomjera dalje od estetike i ulazi u prostor odluka, procesa i uticaja koji dizajn ima na društvo.
U tom kontekstu, razgovarali smo sa Slavimirom Futrom, jednim od najuticajnijih dizajnera i vizualnih komunikatora u regionu, čiji rad već godinama pomjera granice između forme, poruke i sistema.
Njegov pristup dizajnu ne počinje izgledom, nego pitanjem smisla, što se jasno reflektovalo i kroz njegovu ulogu na Alma Ras Industry Day. Dizajn, kako ga on vidi, nije dekoracija, nego rezultat jasno postavljene ideje i razumijevanja onoga što treba da komunicira.
Zato njegov pogled na savremeni dizajn pomjera fokus sa onoga što vidimo na ono što osjećamo i razumijemo već u prvim sekundama susreta s vizualom.
Razgovor sa Slavimirom Futrom otvara pitanja koja su danas ključna za razumijevanje dizajna. Umjesto forme, fokus stavlja na istinu, inteligenciju i osjećaj koji dizajn ostavlja.
Njegovi odgovori pomjeraju granicu između lijepog i smislenog, između trenda i onoga što traje.
Kada gledate jedan dizajn, šta vam prvo govori da li ima identitet ili ne?
Pa, prije svega, kod tih stvari je najvažnije da budu istinite. To se jednostavno nekako osjeti. Mi živimo danas u vremenu kada svi mogu da naprave nešto lijepo i atraktivno, a jako malo ljudi mogu da naprave nešto pametno. I to je ono što nas odvaja od umjetne inteligencije, ali i od “umjetničke” u tom smislu.
Tako da se odmah vidi, stvarno na prvi pogled, da li je nešto vještačko ili je organsko, prirodno, pametno i lijepo. To je sveti gral komunikacije.
Koja je najčešća greška mladih dizajnera danas?
Mislim da mladi dizajneri upravo tu problematiku forme usvajaju brže nego problematiku istine, odnosno inteligencije. Zato što je lakše doći do forme nego do istine, ljudi to rade preko ljepote.
Lako se iskopira nešto što je trend, nešto što se svima sviđa, i onda se na taj način svrstate u jednu armiju istomišljenika estetskih i time sebi obezbijedite neku poziciju u tom mikro društvu kojem pripadate.
Ali ono što preživljava decenije, da ne kažem vijekove, uvijek je ta suštinska istina. Uvijek treba tražiti više u inteligenciji nego u ljepoti.
Kako znate da je projekat završen? Postoji li ta tačka gdje treba stati?
Projekat se završava onda kada se osjeti da će uraditi svoj posao. Ipak je grafički dizajn dio industrije u kojoj ste vi direktno vezani za potrebe klijenta.
To se osjeti kad je dovoljno, kada nema potrebe da se zatrpava dodatnim informacijama ili dodatnim estetikama koje služe da uljepšaju stvar.
Čim vidite da neko ukrašava, znači da pokušava da nadoknadi neku rupu u konceptu ili opet u toj istoj inteligenciji.
Jedna riječ koja danas najviše nedostaje dizajnu?
Ljubav.
To je ono što se osjeća duboko. Empatija i međuljudski odnosi postali su nešto što se podrazumijeva, a zaboravili smo koliki je njihov potencijal i intenzitet. Ono što je duboko u nama skriveno, što je naša priroda, mi smo usmjereni jedni na druge.
A u novim okolnostima tehnoloških revolucija mi smo se, zapravo, okrenuli više sebi. I onda iz te pozicije gledamo svijet, a svijet nije nigdje van nas, on je u nama.
Onaj ko je shvatio da je čitav svijet u njemu, čitav univerzum i život, ta osoba privlači druge ljude. I to je ono što mladi nikako da shvate.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
