Naida i Ismet Lisica su odrasli uz zvuk savijanja bakra i mesinga. Gledali su kako od ovih metala njihov otac kreira prekrasne dodatke koji će oplemeniti i učiniti posebnim baš svaki interijer. Danas oni, ne samo da kroz svoj rad prepričavaju obiteljsku tradiciju koja je započela još 1960. godine, nego ju i nastavljaju kroz showroom LisicaLisica u Sarajevu u kojem turisti iz cijelog svijeta, ali i svi bh. zaljubljenici u ručno izrađene predmete, mogu dio njihovog dizajna ponijeti sa sobom. 
U razgovoru s Ismetom, saznali smo što ćemo sve pronaći u njihovom nedavno otvorenom showroomu, ali i koji su LiscaLisca proizvodi itekako vrijedni i vaše pažnje.

Naida i Ismet Lisica
Foto by Edvin Kalić

Kako je započela LisicaLisica priča? Kako ste se zaljubili u bakar i mesing  i učinili ga djelom vaše svakodnevice?

Naida i ja smo odrasli u očevoj radionici, koja je bila i ostala inspirisana bogatstvom oblika i materijala. Slušali smo zvukove savijanja bakra i mesinga, gledali smo kako metalne kovine poprimaju oblik ručnim savijanjem pomoću alata i kalupa. Nakon završene srednje umjetničke škole, upisali smo i Produkt dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. A za vrijeme studija odlazili smo u radionicu, češće nego prije i eksperimentisali s metalima, oblicima i patinama.

Cone lampa 

Što vas je potaknulo na otvaranje showrooma u srcu Baščaršije?

Razmišljali smo na koji način možemo ponuditi koncept dizajna koji se oslanja na mogućnosti koje pruža zanatska tehnika savijanja kovina kojom se bavi naš otac još od 1960. godine, a istovremeno odgovoriti na svakodnevne potrebe i nas i ostalih ljudi.

Zanatsko savijanje kovina pomoću kalupa skoro je zaboravljeni način oblikovanja proizvoda i interakcije majstora sa metalom. Osjećajući strukturu, tvrdoću i žilavost metala te osluškujući zvukove prilikom njegovog savijanja, naš otac ručno oblikuje metal na kalupu postižući tako željeni oblik koji smo željeli pokazati svima, a evo sada smo u tome i uspjeli. 

Kako teče sam proces izrade artikala koje ćemo pronaći u vašem showroomu?

Tehnika izrade odvija se sljedećim redoslijedom: bakrene šajbe dobiju se rezanjem bakrene ploče. Šajbe, tj. diskovi, su različitih promjera, zavisno od veličine samog proizvoda. Bakrene šajbe se potom odgrijavaju otvorenim plamenom dok bakar ne promjeni boju u crnu, a potom tamno-crvenu. Nakon što se šajbe ohlade, počinje proces savijanja na kalupima smještenih na druk mašini. Šajba se s jedne strane nasloni na kalup, dok se s druge strane pričvrsti sa forzecom i stegne. Naš otac, svezan pojasom za mašinu je spreman započeti proces savijanja. Prilikom savijanja, metalna šajba se podmazuje mašću, kako bi alati nesmetano klizili po materijalu. Tokom ovog procesa, proizvod je često potrebno više puta ogrijati, kako bi metal postao mekši za dalje oblikovanje do finalnog izgleda. Postepeno, bakar poprima oblik kalupa na kojem se savija, a dalje ga je moguće ogrijati otvorenim plamenom kako bi se s uklonile masnoće.

Tanjuri 

Prije samog poliranja bakra, postoji par procesa kroz koje proizvod treba proći kako bi imao izvorni sjaj, a to je: sumporna kiselina, zatim gelpren i cinkalij.
Finalni oblici proizvoda, glatke forme se potom poliraju različitim pastama. Proizvodi se dalje mogu tretirati hemijskim patinama, a u suradnji sa lokalnim zanatlijama na Baščaršiji, i starim zanatskim tehnikama kalajisanja, iskucavanja i zanatskom tehnikom ukrašavanja koja se zove savat.

Koji je vama najdraži komad koji ste napravili, a koji je ukrao simpatije bh.dama i muškaraca?

Izdvojili bi dva proizvoda, O lampu, koja je naišla na oduševljenje ne samo bh. kupaca, nego i kod kupaca iz Japana te vazu za cvijeće, na koju je nanesen ručno topljeni kalaj, pa svaku vazu čini unikatnom i drugačijom. Pored ova dva proizvoda, istakli bi smo i istopljenu lampu, inspirisanu jednim od prvih načina osvjetljenja – svijeće. Bakar se, poput voska, u dodiru sa toplotom topi, stvarajući interesantne konture i igru svjetla u prostoru.

Vaza za cvijeće

Istopljena lampa

Koji će svi artikli biti dostupni u showroomu kroz ljetni period?

U našem showroomu  dostupne su kolekcije lampi, zatim proizvodi poput vazi, tacni, zdjela, prstenja za salvete, saksija, svijećnjaka, polica i kutija za čuvanje hrane ili ukrasnih stvari. Showroom je otvoren od ponedjeljka do subote, od 10 do 18 sati, na adresi Gazi Husrev-begova 46E (dvorište Gazi Husrev-begove biblioteke) u srcu Baščaršije.

***
Fotografije LisicaLisica showrooma by Dženat Dreković
Fotografije LisicaLisica proizvoda by Naida i Ismet Lisica

Holandski MVRDV gradi “The Grand Ballroom”, ogromnu sferu koja spaja arenu, stanove, hotel i park i već sada najavljuje novu eru urbanog dizajna u regionu.

U posljednjih nekoliko godina Tirana je postala poligon za velike međunarodne arhitektonske kuće: od ikoničnih stambenih zgrada do javnih prostora koji mijenjaju ritam grada. 

Sada stiže i možda najglasniji projekt do sada: ogromna sfera koja će zamijeniti postojeću dvoranu Asllan Rusi i ponuditi mješavinu arene, hotela, stanova i prizemnih sadržaja otvorenih prema gradu. 

Za regionalni kontekst ovo je važna vijest jer rijetko viđamo ovako snažno oblikovane urbane objekte koji su zaista multifunkcionalni.



The Grand Ballroom: Nova ikona bez uglova  

Zamišljena kao ogromna kugla, visoka više od 100 metara, nova zgrada djeluje kao arhitektonska metafora igre referenca na loptu, ali i na arhitektonske utopije prosvjetiteljstva. No, njena forma nije samo vizuelni potpis. Kružni oblik omogućava da zgrada nema “stražnju fasadu” nema iza, nema periferiju. Svaka strana komunicira s gradom podjednako, otvara se prema ulicama i stvarnim životima ljudi oko nje.



Upravo u toj ideji jednakosti, MVRDV pronalazi balans između urbanog spektakla i svakodnevne funkcionalnosti. Na relativno maloj parceli uspjeli su složiti čitav mali svijet: arena u središtu, hotel iznad nje, stambeni prostori u višim zonama, a prizemlje otvoreno svima. 

Kako se sfera sužava pri dnu, oslobađa prostor za trgove, male parkove i vanjske sportske terene koji će, barem prema vizijama arhitekata,ostati dostupni i djeci iz komšiluka. 

Donji dio sfere kao da se utisnuo u teren, stvarajući amfiteatarske stepenice i kafiće koji će funkcionisati i kada nema utakmica.

Sve to zajedno čini da The Grand Ballroom ne djeluje kao izolovana arena, već kao živa zgrada koja diše s gradom, koja ima ritam svakodnevice, a ne samo ritam sportskih događaja.



Interijer sfere: Vrt, arena i hotel u jednom  

Kada se uđe u unutrašnjost sfere, prvo što dočekuje pogled je ogromni oculus, stakleni otvor koji na vrhu propušta svjetlost i povezuje različite slojeve zgrade. 

U središtu je arena s 6.000 sjedišta, okružena tribinama i prostorima koji se mogu koristiti i za druge događaje. Iznad nje, u neobičnom arhitektonskom obratu, smješten je hotel čije sobe gledaju direktno na teren. Neki gosti će, doslovno, moći gledati utakmicu iz kreveta.



Još više fascinira ono što se krije iznad hotela: stambeni prstenovi koji formiraju dvostruku ljusku sfere. U toj debljini zida razvija se unutrašnji vrt, gotovo kao obrnut odraz arene ispod, mjesto s drvećem, klupama i tišinom. Taj prostor, iako unutar sfere, djeluje kao park pod nebom.

Kako se zgrada sužava prema vrhu, rastu i terase. Vanjski zidovi stanova blago su uvučeni unutar konstrukcije, pa svaka etaža iznad stvara prirodan hlad. Na samom vrhu nalaze se dupleksi s privatnim krovnim terasama i sky-bar koji obećava panoramski pogled na Tiranu, novu tačku s koje će se posmatrati grad koji ne prestaje da raste.



Život oko sfere  

Jedna od najvećih prednosti projekta leži u prizemlju prostoru koji je MVRDV pretvorio u park i javni trg. Kako se sfera sužava, otvara se prostor za sedenje, kafu, igru i druženje. Na betonskim platoima i zelenim “džepovima” očekuje se svakodnevni život: studenti s laptopima, djeca s lopticama, i svi oni koji žele biti dio grada čak i kada se ništa spektakularno ne dešava.

Sve je osmišljeno da se kreće pješke, polako. Kružne staze oko prizemlja vode posjetioce prema ulazu u arenu, ali i omogućavaju laganu šetnju za one koji samo prolaze. Zgrada ‘’diše'' sa velikim otvorima između slojeva sfere koji stvaraju prirodnu ventilaciju, dok debeli betonski prstenovi prave hlad i štite od ljetnog sunca.



Tirana je u posljednjih nekoliko godina otvoreno pozvala međunarodne arhitekte da eksperimentišu. The Grand Ballroom se savršeno uklapa u taj niz kao svojevrsna kulminacija ideje da arhitektura može biti i skulptura i infrastruktura istovremeno.



Za region koji često zazire od velikih arhitektonskih gesti, ovo je ohrabrujući primjer. Pokazuje da monumentalnost ne mora biti hladna, da arena može postati kvart, da sfera može postati komšinica. Sve zavisi od toga hoće li Tirana uspjeti održati duh javnosti oko nje ako to pođe za rukom, The Grand Ballroom bi zaista mogao postati ono što mu i ime sugeriše: velika, zajednička dvorana grada.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Renderi: MVDRV