Naida i Ismet Lisica su odrasli uz zvuk savijanja bakra i mesinga. Gledali su kako od ovih metala njihov otac kreira prekrasne dodatke koji će oplemeniti i učiniti posebnim baš svaki interijer. Danas oni, ne samo da kroz svoj rad prepričavaju obiteljsku tradiciju koja je započela još 1960. godine, nego ju i nastavljaju kroz showroom LisicaLisica u Sarajevu u kojem turisti iz cijelog svijeta, ali i svi bh. zaljubljenici u ručno izrađene predmete, mogu dio njihovog dizajna ponijeti sa sobom. 
U razgovoru s Ismetom, saznali smo što ćemo sve pronaći u njihovom nedavno otvorenom showroomu, ali i koji su LiscaLisca proizvodi itekako vrijedni i vaše pažnje.

Naida i Ismet Lisica
Foto by Edvin Kalić

Kako je započela LisicaLisica priča? Kako ste se zaljubili u bakar i mesing  i učinili ga djelom vaše svakodnevice?

Naida i ja smo odrasli u očevoj radionici, koja je bila i ostala inspirisana bogatstvom oblika i materijala. Slušali smo zvukove savijanja bakra i mesinga, gledali smo kako metalne kovine poprimaju oblik ručnim savijanjem pomoću alata i kalupa. Nakon završene srednje umjetničke škole, upisali smo i Produkt dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. A za vrijeme studija odlazili smo u radionicu, češće nego prije i eksperimentisali s metalima, oblicima i patinama.

Cone lampa 

Što vas je potaknulo na otvaranje showrooma u srcu Baščaršije?

Razmišljali smo na koji način možemo ponuditi koncept dizajna koji se oslanja na mogućnosti koje pruža zanatska tehnika savijanja kovina kojom se bavi naš otac još od 1960. godine, a istovremeno odgovoriti na svakodnevne potrebe i nas i ostalih ljudi.

Zanatsko savijanje kovina pomoću kalupa skoro je zaboravljeni način oblikovanja proizvoda i interakcije majstora sa metalom. Osjećajući strukturu, tvrdoću i žilavost metala te osluškujući zvukove prilikom njegovog savijanja, naš otac ručno oblikuje metal na kalupu postižući tako željeni oblik koji smo željeli pokazati svima, a evo sada smo u tome i uspjeli. 

Kako teče sam proces izrade artikala koje ćemo pronaći u vašem showroomu?

Tehnika izrade odvija se sljedećim redoslijedom: bakrene šajbe dobiju se rezanjem bakrene ploče. Šajbe, tj. diskovi, su različitih promjera, zavisno od veličine samog proizvoda. Bakrene šajbe se potom odgrijavaju otvorenim plamenom dok bakar ne promjeni boju u crnu, a potom tamno-crvenu. Nakon što se šajbe ohlade, počinje proces savijanja na kalupima smještenih na druk mašini. Šajba se s jedne strane nasloni na kalup, dok se s druge strane pričvrsti sa forzecom i stegne. Naš otac, svezan pojasom za mašinu je spreman započeti proces savijanja. Prilikom savijanja, metalna šajba se podmazuje mašću, kako bi alati nesmetano klizili po materijalu. Tokom ovog procesa, proizvod je često potrebno više puta ogrijati, kako bi metal postao mekši za dalje oblikovanje do finalnog izgleda. Postepeno, bakar poprima oblik kalupa na kojem se savija, a dalje ga je moguće ogrijati otvorenim plamenom kako bi se s uklonile masnoće.

Tanjuri 

Prije samog poliranja bakra, postoji par procesa kroz koje proizvod treba proći kako bi imao izvorni sjaj, a to je: sumporna kiselina, zatim gelpren i cinkalij.
Finalni oblici proizvoda, glatke forme se potom poliraju različitim pastama. Proizvodi se dalje mogu tretirati hemijskim patinama, a u suradnji sa lokalnim zanatlijama na Baščaršiji, i starim zanatskim tehnikama kalajisanja, iskucavanja i zanatskom tehnikom ukrašavanja koja se zove savat.

Koji je vama najdraži komad koji ste napravili, a koji je ukrao simpatije bh.dama i muškaraca?

Izdvojili bi dva proizvoda, O lampu, koja je naišla na oduševljenje ne samo bh. kupaca, nego i kod kupaca iz Japana te vazu za cvijeće, na koju je nanesen ručno topljeni kalaj, pa svaku vazu čini unikatnom i drugačijom. Pored ova dva proizvoda, istakli bi smo i istopljenu lampu, inspirisanu jednim od prvih načina osvjetljenja – svijeće. Bakar se, poput voska, u dodiru sa toplotom topi, stvarajući interesantne konture i igru svjetla u prostoru.

Vaza za cvijeće

Istopljena lampa

Koji će svi artikli biti dostupni u showroomu kroz ljetni period?

U našem showroomu  dostupne su kolekcije lampi, zatim proizvodi poput vazi, tacni, zdjela, prstenja za salvete, saksija, svijećnjaka, polica i kutija za čuvanje hrane ili ukrasnih stvari. Showroom je otvoren od ponedjeljka do subote, od 10 do 18 sati, na adresi Gazi Husrev-begova 46E (dvorište Gazi Husrev-begove biblioteke) u srcu Baščaršije.

***
Fotografije LisicaLisica showrooma by Dženat Dreković
Fotografije LisicaLisica proizvoda by Naida i Ismet Lisica

Ako pratite našu rubriku Interijer i dizajn, onda vam je rad interior dizajnerice Lejle Barakocić već poznat od Backyarda, koji je postao jedan od najfotografisanijih caffe interijera u gradu, do njenih pažljivo promišljenih interijera  koji uvijek otkriju neki novi pristup teksturi, svjetlu ili proporciji.

Zato nam je bilo posebno zanimljivo zaviriti u njen najnoviji projekt: stan u Sarajevu u kojem se mekoća tonova, precizna rasvjeta i savršena smirenost linija stapaju u prostor koji djeluje gotovo scenski.

 

U ovom interijeru sve je nenametljivo, ali ništa nije slučajno. Zidovi su čisti, oblici zaobljeni, materijali tihi; baš ona vrsta estetike koja dozvoljava da se arhitektura diše, a stan djeluje veći, skladniji i topliji nego što kvadratura sugeriše.

Svjetlo se kreće kroz prostor kao arhitektonski alat presijeca kuhinju, mekša granice između boravka i trpezarije i naglašava najljepši detalj ovog doma: odnos pastelnih tonova i geometrijski čistih linija.




 
Kako je postavljen ritam prostora

Prvo što primijetite u ovom stanu jeste koliko je njegov otvoreni koncept zapravo dobro organizovan. Dnevni boravak, kuhinja i trpezarija dišu zajedno, ali svaka zona ima svoj identitet. Granice nisu postavljene zidovima, nego logikom svjetla, pogledima i materijalima. 

Rasvjeta ovdje ne služi samo da obasja prostorona crta novi tlocrt. Dugački linearni visilac nad kuhinjskim ostrvom vodi vas prema najtoplijem dijelu doma, dok okrugli luster u boravku sabira sve linije u jednu meku kompoziciju. Tu su i ogledala, strateški postavljena, koja unose dodatnu dubinu i refleksiju, baš onaj rafinirani trik koji čini da prostor djeluje prozračnije, plemenitije i mirnije.



Kuhinja kao centralna osa

U srcu stana nalazi se kuhinja oblikovana kao arhitektonska smirenost boje su prigušene, prelazi nježni, a svaki element izgleda kao da je tačno tu gdje treba biti. Zaobljeni luk koji uokviruje policu uvodi u prostor toplinu i mekoću, pravi kontrast modernim linijama ostrva i vertikalama ormarića. 

Tople bež nijanse stapaju se s teksturom drveta, dok diskretni zlatni akcenti rasvjete daju dozu profinjenosti bez dramatike. Sve je jednostavno, ali nijedan detalj nije slučajan: kuhinja funkcioniše kao osovina cijelog doma, mjesto gdje se ritam prostora prelama i gdje minimalizam prestaje biti estetika, a postaje način života.




Trpezarija i boravak: Lekcija o proporciji

Kada pogled krene iz kuhinje prema trpezariji, primjećujete kako je proporcija ovdje ključna. Skulpturalni crni sto stoji na podu kao komad galerijske umjetnosti, ali zahvaljujući mekim, zaobljenim stolicama, zadržava pristupačnost i toplinu. To je prostor u kojem želite sjediti satima, upravo zato što je ravnoteža između taktilnog i vizualnog tako dobro uhvaćena. 

Dnevni boravak nastavlja tu logiku: modularna sofa koja ne preuzima prostor, stolovi jednostavnih linija i zidovi bez viška dekora stvaraju jednu laganu, profinjenu pozadinu. Rasvjeta se ovdje ponovo javlja kao statement dva dominantna lustera koja definišu karakter doma i daju mu gotovo scenografski potpis.




Zašto ovaj sarajevski stan funkcioniše tako dobro?  

Zato što u njemu funkcija i estetika nikada nisu u sukobu. Svaki detalj je promišljen: od proporcija namještaja do ritma svjetla, od tekstura koje unose toplinu do geometrije linija koja unosi mir. 

To je stan koji pokazuje kako se savremeni minimalizam može osjećati toplo, a ne sterilno kako prostor može biti čist, ali i dalje pun života. Ova ravnoteža čini da interijer djeluje skladno i cjelovito kao da je zamišljen u jednom dahu.




Ovo je interijer koji dokazuje da dobar dizajn nema potrebu da bude glasan da bi bio upečatljiv. U ovoj sarajevskoj adresi vidi se jasna filozofija: manje elemenata, više namjene; manje vizualnog šuma, više smirenosti; manje improvizacije, više namjernosti. 

Primjer je to lokalnog projekta koji podiže standarde i koji inspirira sve koji žele topao, elegantan i suvremen dom bez gubitka intime.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Lejla Baraković