TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 2.7.2019.
Naida i Ismet Lisica su odrasli uz zvuk savijanja bakra i mesinga. Gledali su kako od ovih metala njihov otac kreira prekrasne dodatke koji će oplemeniti i učiniti posebnim baš svaki interijer. Danas oni, ne samo da kroz svoj rad prepričavaju obiteljsku tradiciju koja je započela još 1960. godine, nego ju i nastavljaju kroz showroom LisicaLisica u Sarajevu u kojem turisti iz cijelog svijeta, ali i svi bh. zaljubljenici u ručno izrađene predmete, mogu dio njihovog dizajna ponijeti sa sobom.
U razgovoru s Ismetom, saznali smo što ćemo sve pronaći u njihovom nedavno otvorenom showroomu, ali i koji su LiscaLisca proizvodi itekako vrijedni i vaše pažnje.
Naida i Ismet Lisica
Foto by Edvin Kalić
Kako je započela LisicaLisica priča? Kako ste se zaljubili u bakar i mesing i učinili ga djelom vaše svakodnevice?
Naida i ja smo odrasli u očevoj radionici, koja je bila i ostala inspirisana bogatstvom oblika i materijala. Slušali smo zvukove savijanja bakra i mesinga, gledali smo kako metalne kovine poprimaju oblik ručnim savijanjem pomoću alata i kalupa. Nakon završene srednje umjetničke škole, upisali smo i Produkt dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. A za vrijeme studija odlazili smo u radionicu, češće nego prije i eksperimentisali s metalima, oblicima i patinama.
Cone lampa
Što vas je potaknulo na otvaranje showrooma u srcu Baščaršije?
Razmišljali smo na koji način možemo ponuditi koncept dizajna koji se oslanja na mogućnosti koje pruža zanatska tehnika savijanja kovina kojom se bavi naš otac još od 1960. godine, a istovremeno odgovoriti na svakodnevne potrebe i nas i ostalih ljudi.
Zanatsko savijanje kovina pomoću kalupa skoro je zaboravljeni način oblikovanja proizvoda i interakcije majstora sa metalom. Osjećajući strukturu, tvrdoću i žilavost metala te osluškujući zvukove prilikom njegovog savijanja, naš otac ručno oblikuje metal na kalupu postižući tako željeni oblik koji smo željeli pokazati svima, a evo sada smo u tome i uspjeli.
Kako teče sam proces izrade artikala koje ćemo pronaći u vašem showroomu?
Tehnika izrade odvija se sljedećim redoslijedom: bakrene šajbe dobiju se rezanjem bakrene ploče. Šajbe, tj. diskovi, su različitih promjera, zavisno od veličine samog proizvoda. Bakrene šajbe se potom odgrijavaju otvorenim plamenom dok bakar ne promjeni boju u crnu, a potom tamno-crvenu. Nakon što se šajbe ohlade, počinje proces savijanja na kalupima smještenih na druk mašini. Šajba se s jedne strane nasloni na kalup, dok se s druge strane pričvrsti sa forzecom i stegne. Naš otac, svezan pojasom za mašinu je spreman započeti proces savijanja. Prilikom savijanja, metalna šajba se podmazuje mašću, kako bi alati nesmetano klizili po materijalu. Tokom ovog procesa, proizvod je često potrebno više puta ogrijati, kako bi metal postao mekši za dalje oblikovanje do finalnog izgleda. Postepeno, bakar poprima oblik kalupa na kojem se savija, a dalje ga je moguće ogrijati otvorenim plamenom kako bi se s uklonile masnoće.
Tanjuri
Prije samog poliranja bakra, postoji par procesa kroz koje proizvod treba proći kako bi imao izvorni sjaj, a to je: sumporna kiselina, zatim gelpren i cinkalij.
Finalni oblici proizvoda, glatke forme se potom poliraju različitim pastama. Proizvodi se dalje mogu tretirati hemijskim patinama, a u suradnji sa lokalnim zanatlijama na Baščaršiji, i starim zanatskim tehnikama kalajisanja, iskucavanja i zanatskom tehnikom ukrašavanja koja se zove savat.
Koji je vama najdraži komad koji ste napravili, a koji je ukrao simpatije bh.dama i muškaraca?
Izdvojili bi dva proizvoda, O lampu, koja je naišla na oduševljenje ne samo bh. kupaca, nego i kod kupaca iz Japana te vazu za cvijeće, na koju je nanesen ručno topljeni kalaj, pa svaku vazu čini unikatnom i drugačijom. Pored ova dva proizvoda, istakli bi smo i istopljenu lampu, inspirisanu jednim od prvih načina osvjetljenja – svijeće. Bakar se, poput voska, u dodiru sa toplotom topi, stvarajući interesantne konture i igru svjetla u prostoru.
Vaza za cvijeće
Istopljena lampa
Koji će svi artikli biti dostupni u showroomu kroz ljetni period?
U našem showroomu dostupne su kolekcije lampi, zatim proizvodi poput vazi, tacni, zdjela, prstenja za salvete, saksija, svijećnjaka, polica i kutija za čuvanje hrane ili ukrasnih stvari. Showroom je otvoren od ponedjeljka do subote, od 10 do 18 sati, na adresi Gazi Husrev-begova 46E (dvorište Gazi Husrev-begove biblioteke) u srcu Baščaršije.
***
Fotografije LisicaLisica showrooma by Dženat Dreković
Fotografije LisicaLisica proizvoda by Naida i Ismet Lisica
TEKST: Ada Ćeremida
U Gileriji se jasno vidi da dobar interijer ne nastaje iz kopiranja, već iz povjerenja, konteksta i hrabrih odluka.
Kada smo prvi put posjetili Gileriu, nedjeljno otvaranje imalo je gotovo ceremonijalni karakter kao prirodan nastavak priče koja je u Sarajevu počela puno ranije, izvan klasičnih ugostiteljskih okvira.
O toj fazi već smo pisali u našem ranijem tekstu, kada je Gileria tek otvorila vrata i potvrdila da iza nje stoji jasna ideja, a ne brzopleta ambicija. Ono što se tada tek naslućivalo, danas je jasno čitljivo i kroz prostor.
Upravo zato ovaj put gledamo Gileriju iz ugla interijera, kroz razgovor s Adnom Ahmedić Kadić, arhitekticom i dizajnericom koja potpisuje uređenje prostora kako je izgledao prije, kako se razvijao i zašto danas djeluje toliko prirodno u svom okruženju.
Od improvizacije do povjerenja u proces
Priča o dizajnu Gilerie nije započela klasičnim briefom. Kako nam je ispričala Adna, sve je krenulo spontano, gotovo usputno, nakon što je investitoru Adnanu ponudila pomoć. U početku je bio siguran da tačno zna šta želi, ali je vrlo brzo shvatio da je pametnije u proces ući zajedno s arhitektom.
Taj trenutak povjerenja bio je ključan jer su Adni su prepuštene gotovo sve odluke, bez miješanja i kočenja, što je omogućilo fluidan i brz razvoj koncepta.
Foto: Privatna arhiva
Jedna od najdražih faza bila je potraga za polovnom, vintage rasvjetom, s idejom da upravo ona postane vizuelni potpis prostora. Umjesto instant rješenja, birani su komadi s karakterom i istorijom, koji danas dominiraju interijerom.
Mali gabarit sa velikim zadatkom
Na raspolaganju je bilo svega 22 m² polusuterenskog prostora, sa portalima na jednoj strani i stepenicama unutar gabarita. U tako ograničenoj kvadraturi trebalo je smjestiti kuhinju, peć za pizzu, sjedenje, skladišni prostor i toalet arhitektonski izazov koji nije ostavljao mnogo prostora za greške.
Ideja da pizza peć bude fokus interijera postojala je od početka, ali kada je peć konačno stigla, postalo je jasno da njena prvobitno planirana pozicija ne funkcioniše.
Plan se morao mijenjati u hodu, što je unijelo nervozu kod investitora, ali i dovelo do boljeg rješenja. Danas je crvena peć ne samo tehnički element, već centralni vizuelni akcenat koji definiše prostor.
Neutralna baza kao prostor za karakter
Konceptualno, Gileria je zamišljena kao “očišćen” prostor bijeli zidovi, crno-bijele podne pločice i neutralna osnova koja dopušta slobodu u građenju identiteta.
Upravo ta minimalistička baza omogućila je slojevito dodavanje detalja: šank obložen zelenim pločicama s roza fugom, grubo izmaltani plafon, plavi skladišni moduli, diskretni drveni elementi i stolice u kombinaciji roza boje i pepito uzorka.
Posebno mjesto zauzimaju dizajnerski lusteri, među kojima su i Meblo Guzzini modeli, danas vrlo cijenjeni na tržištu, ali ovdje kupljeni kao polovni komadi i vraćeni u punu funkciju.
Kao završni sloj, umjetnička djela Hanne Dujmović prostoru su dala emotivnu dimenziju, zbog koje Gileria nije samo mjesto za jelo, već prostor koji se pamti.
Gileria pokazuje da dobar dizajn ne zavisi od kvadrature, već od jasne ideje, hrabrosti u odlukama i razumijevanja konteksta. Ovdje je interijer ravnopravan dio iskustva, jednako važan kao i pizza koja se u njemu priprema.
A možda je upravo zato Gileria danas jedno od onih mjesta u Sarajevu koja se ne zaboravljaju nakon prve posjete.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
