Prije nešto manje od mjesec dana, u BBI centru u Sarajevu, otvoren je dućan bh. brenda Dresscode by Prevent, koji je postao prepoznatljiv po poslovnim komadima koji su istovremeno elegantni, ugodni za nošenje i u skladu s posljednjim trendovima.

Njihov novi dućan, osim ljetne kolekcije koja krade pozornost i dama i muškaraca, znatiželjne poglede privlači uređenjem koji donosi savršen miks romantičnosti i pastelnih nijansi na ženskom odjelu, ali i klasike i elegancije koja vlada na muškom odjelu. S obzirom na to da ovaj dućan krase i komadi namještaja s bh. etiketom, kao i da cijelo uređenje potpisuje mlada i kreativna bh. arhitektica, o cijelom projektu smo više saznali u razgovoru s Aidom Salkić, rukovoditeljicom korporativnih komunikacija ASA Prevent grupacije, kao i Majom Nurkić koja stoji iza domaćeg brenda SOVA arhitektura koji je zaslužan za cijelokupan vizualan dojam.

Na naš upit kako je došlo do suradnje između brendova Dresscode by Prevent i SOVA arhitektura, Aida nam je otkrila:

„Željeli smo prostor koji je jedinstven po mnogo čemu, koncept koji prati svjetske standarde, a istovremeno oslikava sve ono po čemu je Dresscode prepoznatljiv. A to je prije svega posvećenost detaljima i potrebama savremenih poslovnih žena i muškaraca. Zahvaljujući arhitektonskom studiju SOVA arhitektura i Maji koja je izuzetno kreativna i talentovana mlada arhitektica uspjeli smo svaku našu zamisao i ideju materijalizovati i naglasiti na poseban način. Ta se energija osjetila od prvog susreta i drago nam je da kao rezultat imamo uspješnu saradnju i jedinstven prostor kakav je Dresscode u BBI centru.“

Naravno, nismo mogli odoljeti da Maju ne pitamo više detalja o samoj inspiraciji za uređenje ovog modernog i jako chic dućana...

Vjerujemo da je ovo pitanje uistinu mali klišej - no, što ti je bila nit vodilja za uređenje dućana?

Trenutak kada sjednem, uzmem papir i olovku, pustim maštu van je ključan za svaki moj projekat. Taj trenutak jeste proizišao iz analiza, želja klijenata, vrste prostora, mojih doživljaja ljudi koji će konzumirati prostor ili onih koji su vlasnici, mojih razmišljanja kada sam u međuprostoru, prilikom vožnje auta, prilikom tuširanja i sl.,  ali sve to se svede na taj momenat kada u svojoj glavi odlučim i kažem - sada je vrijeme. Tada, najčešće i riješim projekat, tako da, ne postoji neka vodilja, samo moj snažni osjećaj i fokusiranost na to nešto, u datom momentu, prema zadatom zadatku. Zvuči malo ludo, možda. :)

Što je bilo ključno za odabir upravo ove palete boja u uređenju dućana?

Želja da se naglasi dio prostora koji je, svojim položajem sakriven, intiman, ali itekako postojan i pun duha, ženski dio, koji će vas svakako natjerati, zbog kolorita i neobičnog izgleda, da ga primijetite i njime prošetate, a samim tim vidite lijepe odjevne predmete koje nudi Dresscode, koje možda, zbog veličine samog prostora te položaja, ne biste zamijetili. Također, žene, koje vole kupovinu, u ovom prostoru trebaju da se osjećaju slobodno, ugodno, što im razigranost boja i detalja pruža, ali sve to uz otmjenost koju daju velike, luksuzne kabine, stol za šminkanje s velikim ogledalima, namještaj i drugo. 

Tko potpisuje namještaj korišten za uređenje dućana?

Sve stolarske pozicije izradio je Interior koji je također dio Preventa, kao i sve pozicije u koži, sofu, tabure. Dio namještaja potpisuje firma Wood Team. Tu su još komadi iz studija Vračo, Baseline namještaj, Lijepe kućne stvari, ručno tkani ćilimi kompanije SHAM, paravani, zavjese, dekorativni jastuci ZART, ILighting rasvjeta te rasvjeta Artemide kao i svijetleće reklame firme Print Art.

Koja se priča krije iza kreativnog dizajna vrata od garderobe?

Vrata ženskih kabina su obojena u pastelno plavu, nježnu boju, oblog oblika kao simbol ženskog tijela. Linije na vratima su detalji plisirane haljine, s ručkicom u crvenoj boji koja simboliše neki detalj, dugme ili broš, kojim većina žena voli ukrasiti svoju odjevnu kombinaciju. 
Vrata muških kabina su crno bijela, sa strogim, ravnim, geometeriziranim elementima, kao simbol odlučnog, poslovnog muškarca, bilo kojih godina.

Koji je najveći izazov s kojim si se susrela prilikom uređenja dućana?

Vrijeme! :))

Da ova dva brenda uistinu čine sjajan duo, dokazat ćemo vam kroz fotografije u nastavku koje vas vode u virtualnu šetnju Dresscode by Prevent dućanom.

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba