Prije nešto manje od mjesec dana, u BBI centru u Sarajevu, otvoren je dućan bh. brenda Dresscode by Prevent, koji je postao prepoznatljiv po poslovnim komadima koji su istovremeno elegantni, ugodni za nošenje i u skladu s posljednjim trendovima.

Njihov novi dućan, osim ljetne kolekcije koja krade pozornost i dama i muškaraca, znatiželjne poglede privlači uređenjem koji donosi savršen miks romantičnosti i pastelnih nijansi na ženskom odjelu, ali i klasike i elegancije koja vlada na muškom odjelu. S obzirom na to da ovaj dućan krase i komadi namještaja s bh. etiketom, kao i da cijelo uređenje potpisuje mlada i kreativna bh. arhitektica, o cijelom projektu smo više saznali u razgovoru s Aidom Salkić, rukovoditeljicom korporativnih komunikacija ASA Prevent grupacije, kao i Majom Nurkić koja stoji iza domaćeg brenda SOVA arhitektura koji je zaslužan za cijelokupan vizualan dojam.

Na naš upit kako je došlo do suradnje između brendova Dresscode by Prevent i SOVA arhitektura, Aida nam je otkrila:

„Željeli smo prostor koji je jedinstven po mnogo čemu, koncept koji prati svjetske standarde, a istovremeno oslikava sve ono po čemu je Dresscode prepoznatljiv. A to je prije svega posvećenost detaljima i potrebama savremenih poslovnih žena i muškaraca. Zahvaljujući arhitektonskom studiju SOVA arhitektura i Maji koja je izuzetno kreativna i talentovana mlada arhitektica uspjeli smo svaku našu zamisao i ideju materijalizovati i naglasiti na poseban način. Ta se energija osjetila od prvog susreta i drago nam je da kao rezultat imamo uspješnu saradnju i jedinstven prostor kakav je Dresscode u BBI centru.“

Naravno, nismo mogli odoljeti da Maju ne pitamo više detalja o samoj inspiraciji za uređenje ovog modernog i jako chic dućana...

Vjerujemo da je ovo pitanje uistinu mali klišej - no, što ti je bila nit vodilja za uređenje dućana?

Trenutak kada sjednem, uzmem papir i olovku, pustim maštu van je ključan za svaki moj projekat. Taj trenutak jeste proizišao iz analiza, želja klijenata, vrste prostora, mojih doživljaja ljudi koji će konzumirati prostor ili onih koji su vlasnici, mojih razmišljanja kada sam u međuprostoru, prilikom vožnje auta, prilikom tuširanja i sl.,  ali sve to se svede na taj momenat kada u svojoj glavi odlučim i kažem - sada je vrijeme. Tada, najčešće i riješim projekat, tako da, ne postoji neka vodilja, samo moj snažni osjećaj i fokusiranost na to nešto, u datom momentu, prema zadatom zadatku. Zvuči malo ludo, možda. :)

Što je bilo ključno za odabir upravo ove palete boja u uređenju dućana?

Želja da se naglasi dio prostora koji je, svojim položajem sakriven, intiman, ali itekako postojan i pun duha, ženski dio, koji će vas svakako natjerati, zbog kolorita i neobičnog izgleda, da ga primijetite i njime prošetate, a samim tim vidite lijepe odjevne predmete koje nudi Dresscode, koje možda, zbog veličine samog prostora te položaja, ne biste zamijetili. Također, žene, koje vole kupovinu, u ovom prostoru trebaju da se osjećaju slobodno, ugodno, što im razigranost boja i detalja pruža, ali sve to uz otmjenost koju daju velike, luksuzne kabine, stol za šminkanje s velikim ogledalima, namještaj i drugo. 

Tko potpisuje namještaj korišten za uređenje dućana?

Sve stolarske pozicije izradio je Interior koji je također dio Preventa, kao i sve pozicije u koži, sofu, tabure. Dio namještaja potpisuje firma Wood Team. Tu su još komadi iz studija Vračo, Baseline namještaj, Lijepe kućne stvari, ručno tkani ćilimi kompanije SHAM, paravani, zavjese, dekorativni jastuci ZART, ILighting rasvjeta te rasvjeta Artemide kao i svijetleće reklame firme Print Art.

Koja se priča krije iza kreativnog dizajna vrata od garderobe?

Vrata ženskih kabina su obojena u pastelno plavu, nježnu boju, oblog oblika kao simbol ženskog tijela. Linije na vratima su detalji plisirane haljine, s ručkicom u crvenoj boji koja simboliše neki detalj, dugme ili broš, kojim većina žena voli ukrasiti svoju odjevnu kombinaciju. 
Vrata muških kabina su crno bijela, sa strogim, ravnim, geometeriziranim elementima, kao simbol odlučnog, poslovnog muškarca, bilo kojih godina.

Koji je najveći izazov s kojim si se susrela prilikom uređenja dućana?

Vrijeme! :))

Da ova dva brenda uistinu čine sjajan duo, dokazat ćemo vam kroz fotografije u nastavku koje vas vode u virtualnu šetnju Dresscode by Prevent dućanom.

Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.

U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.

Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.




Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti  

Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka. 

Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.




Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem  

Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.

Foto: Irfan  Redžović 

Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.   

Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?  

To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.

Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 




Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića... 

Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti.   



Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.   

Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?  

U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna.  Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.

Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet.  Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.



Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u  Italiji, a ni šire u Evropi.

Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 



Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?  

Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.   

Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima.  Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao.  




Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.   

Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.  

Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata.     



Zanat kao priča o kontinuitetu

Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta. 

Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Monika Andrić