U priču je upleten i Hermès      Magazin Elle je za jedno svoje izdanje zamolio supermodele devedesetih poput Claudie Schiffer, Naomi Campbell, Helene Christensen i Niki Taylor da odgovore na pitanje – Da se mogu vratiti unatrag u vrijeme, što bi savjetovali sebi dok su imali 17 godina? I dok je većina ljepotica odgovorila na zadano pitanje apsolutno šablonski poput  - „da u

Naime, Claudia Schiffer je na zadano pitanje odgovorila – „Draga sedamnaestogodišnja Claudia, za pet godina će ti prići iz kuće Hermès i pitati te mogu li nazvati jednu svoju torbu po tebi, kao što su već napravili s Kelly i Birkin. Tada ignoriraj svog agenta i pristani!“. Modni svijet je instant htio saznati tko je taj ludi agent koji joj je savjetovao da odbije tu fantastičnu priliku, jer nije baš da Hermès daje imena svojim ikonskim torbicama tek tako, usputno. Izgleda da je Claudia propustila svoju priliku da se žene diljem svijeta pored za Birkin i Kelly, otimaju i za Claudiju, no ostavila je sve mlade djevojke sa iskrenim savjetom – ako Hermès želi dati ime svojoj torbi vama u čast, najbolje bi bilo da odgovorite nešto slično sljedećem: „Gdje trebam potpisati?“

U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.

U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.

Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.






Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.

Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by @radostan_settlement_

Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.

Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.






Zubun kao anti-muzejski objekt

Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.

„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.

Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.







Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.






Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR