TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 11.10.2024.
Treće izdanje Woman.Comm konferencije je sve bliže.
U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu 15. i 16. oktobra okupit će se vodeći predstavnici komunikacijske industrije, kako iz BiH, tako i iz susjednih zemalja i šire! Fokus kao i prethodnih godina je komunikacijska industrija, umrežavanje i jačanje žena iz Adria regije te odgovorno poslovanje, društvena odgovornost, trendovi i brendovi.
Upravo o brendu i to o državi kao brendu, na konferenciji će govoriti profesor Božo Skoko koji smatra da su nam proizvodi kao brendovi odavno poznati, plaćamo za njih i veću cijenu, jer očekujemo provjeren kvalitet i zadovoljstvo. Naviknuti smo na to i da nam ljudi poput Ronalda, Obame ili Richarda Bransona postaju brandovi, no trenutno fokus „brendiranja“ postaju države, regije i gradovi.
Kako da grad, ili država postanu brend?
Svi smo sigurno nekada u životu željeli posjetiti New York, London, pa čak i Novi Zeland, jer smo čuli brojne pozitivne priče o njima. New York već dvije decenije ima marketinški tim u rukovodstvu koji ga svakodnevno čini privlačnijim i popularnijim u svijetu. Svjesni te činjenice, čak i zemlje u razvoju poput Albanije, ističe Skoko, angažuju međunarodne promotivne agencije koje će raditi na jačanju vlastite percepcije u svijetu.
„Iako se to donedavno činilo nepotrebnim, živimo u vremenu kad je teško zamisliti bilo koju državu na svijetu koja ne bi trebala postati brend. Države su, naime, kopirajući korporacije shvatile da ne mogu preživjeti na globalnom tržištu ako pored vlastitog teritorija, vlasti i suvereniteta, vojske i izvoznih proizvoda, ne postignu ugled.
Kako piše Simon Anholt, vodeći britanski stručnjak za brendiranje destinacija, bilo da razmišljamo o tome kamo na odmor, kupovini proizvoda proizvedenog u određenoj državi, prijavljivanju za posao u inozemstvu, selidbi u novi grad, oslanjamo se na našu percepciju tih mjesta kako bi nam proces donošenja odluke bio što lakši, brži i učinkovitiji. Nemamo vremena za dubinske analize, pa se češće vodimo stereotipima, površnim uvidom i imidžima“, kazao je prof. Božo Skoko.
Skoko smatra da država koja posjeduje ugled u međunarodnoj javnosti lakše plasira svoje proizvode na strana tržišta, lakše privlači turiste i ulagače, lakše „prodaje“ svoju kulturu i način života, a u međunarodnoj politici joj se često progleda kroz prste.
Sarajevo Film Festival kao brend BiH
Da imamo i pozitivnih primjera, koji čine pozitivnu percepciju o BiH dokaz je Sarajevo Film Festival, koji je ove godine imao svoje trideseto izdanje. Nastao još u ratnim godinama, prkosi složenom državnom uređenju, različitim politikama, podjelama.
„Vrlo važna stvar koja nadilazi sve te podjele je što organizaciji Festivala prije svega prilazimo profesionalno iz pozicije filmskih djelatnika i publike, tako sve dobiva drugi smisao. Upravo tako se razvijao SFF, od malog događaja koji je Sarajevu pod opsadom donio filmove do postepenog okretanju prema užoj i široj regiji i na taj način profiliranja festivala kao jedinstvenog događaja u Europi i šire. Kada otkrijete svoj pravi profil i svoj pravi smisao, onda je sasvim prirodno da će projekat postati važan i jak brend“, kazala je Elma Tataragić, scenaristica, producentica i selektorica Sarajevo Film Festivala.
Sarajevo Film Festival svake godine pokazuje kako BiH može biti atraktivna, funkcionalna i povoljna za život i rad, dodaje Elma. Imidž BiH kao nestabilne, siromašne i postratne zemlje itekako pomjeraju projekti iz kulture, posebno ovako veliki kao što je Sarajevo Film Festival koji privlače nekoliko hiljada profesionalaca svake godine i preko 100.000 gledatelja u BiH. To utiče na sliku Sarajevo i BiH, na ekonomiju, na kulturni život, ali općenito na kvalitet života.
Sve o brendiranju države, kako brendovi mijenjaju pogled na svijet i o uspjehu na Balkanu možete čuti na trećoj Woman.Comm konferenciji.
* * *
Naslovna fotografija: Pexels.com
Foto: PR
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Kad na Bonjour.ba napišemo: „Vidimo se za sljedećim stolom. Stay tuned.“, onda to zaista i mislimo.
Prvi Bonjour.TABLE u Banjoj Luci završio je večeru, ali nije završio razgovore. Poruke, kafe i novi sastanci koji su uslijedili dali su nam jasan razlog da ovaj format nastavimo.
Zato smo 19. oktobra postavili novi stol u Sarajevu.
U restoranu Kiren hotela Baškuća susrela su se različita profesionalna iskustva, ideje i pogledi na lifestyle industriju.
Sarajevo je priči dalo nove sagovornike i vlastiti ritam, dok je njena osnova ostala ista: Connection. Conversation. Community.
Te tri riječi odredile su način na koji smo oblikovali večer, od pitanja na karticama i tempa menija do vremena koje smo ostavili razgovoru da se razvije.
Bonjour.TABLE polazi od jednostavne ideje: kvalitetan poslovni kontakt traži više od razmjene imena i funkcija. Potrebni su vrijeme, dobra tema i prilika da se iskustvo podijeli otvoreno.
Već pri dolasku goste je dočekao mali gourmet experience. U čašama su se susreli Grand kafa, sirupi od brusnice i dunje te gazirano piće, u neočekivanoj kombinaciji okusa i aroma.
Suhi led stvarao je nježnu maglicu oko čaša, dodajući cijeloj postavci gotovo teatralan trenutak.
Bio je to prvi nagovještaj onoga što smo pripremile za Bonjour.TABLE: iskustva u kojem se pažnja posvećuje svakom detalju, od kombinacije sastojaka do načina na koji ih gosti doživljavaju.
Još prije sjedanja za sto imali su zajedničko iskustvo od kojeg je upoznavanje moglo početi.
Ana Ćavar, vlasnica Bonjour.ba, poželjela je dobrodošlicu uzvanicama, a zatim je riječ prepustila onome zbog čega su se i okupili: razgovorima, upoznavanjima i novim idejama koje nastaju kada se zanimljive individue nađu za istim stolom.
Ana Ćavar, vlasnica Bonjour.ba
Za njim su se susrela iskustva iz razvoja brendova, komunikacije, kreiranja sadržaja i uslužnih djelatnosti, uz dovoljno vremena da svako čuje i drugačiji pogled na svoj posao.
Meni u pet slijedova osmišljen je kao dio tog susreta. Između posluživanja ostavljeno je vrijeme za razgovor, dok su kratka predstavljanja jela približila odluke koje inače ostaju u kuhinji.
Večera je započela malim iznenađenjem koje je gotovo istovremeno završilo u objektivima uzvanica.
Le Petit Bonjour na tanjire je donio ručno rađeno pecivo s baršunastim maslacem, pažljivo oblikovanim u natpis Bonjour . Jednostavna kombinacija dobila je neočekivano šarmantnu prezentaciju, a prvi zalogaj morao je malo pričekati dok svi ne zabilježe ovaj detalj.
Priznajemo, potpuno ih razumijemo.
Poznati sastojci, pažljivo posluženi, dali su početku večere neposrednost zajedničkog obroka.
Nakon prvog slijeda, večera je dobila novo poglavlje uz Le Plat Principal.
Kremasti rižoto s piletinom i povrćem, začinjen Vegetom Original, na prvi pogled djelovao je kao poznata kombinacija, ali upravo se u njegovoj pripremi krio detalj koji je chef odlučio podijeliti s uzvanicama.
Pridružio se okupljenima za stolom i otkrio kako odabir povrća nije bio slučajan. Vrste povrća korištene u rižotu nalaze se i u sastavu Vegete Original, koja je tako postala inspiracija za osmišljavanje cijelog slijeda.
Bio je to trenutak u kojem je i predstavljanje jela postalo dio gourmet iskustva Bonjour.TABLE.
Razgovori za Bonjour.TABLE stolom nisu poznavali pauzu, čak ni između slijedova. Zato je hidratacija bila jednako važan dio večeri, a Oaza izvorska i Oaza mineralna voda pratile su svaki njen trenutak.
Dok su se otvarale nove teme, razmjenjivale ideje i smjenjivali okusi, čaše su se iznova punile jer za večeri u kojima razgovor tako lako poteče, važno je da i osvježenje uvijek bude nadohvat ruke.
Posljednji slijed, La Douceur, stigao je kao završni potpis večere. Chef se ponovo pridružio uzvanicama i predstavio baršunasti cheesecake na hrskavoj podlozi od Lasta Rondini keksa s okusom čokolade.
Na tanjiru su se susrele kremaste i hrskave teksture, intenzivne čokoladne note i svježina bobičastog voća, a svaki detalj bio je precizno postavljen.
Bio je to desert koji je pozivao da ga prvo dobro pogledamo, a zatim otkrivamo okus po okus.
Ovakvi trenuci činili su posluživanje ličnijim: gosti su mogli čuti ideju iza tanjira, postaviti pitanje i podijeliti vlastiti dojam prije nego što se razgovor nastavi.
Završni slijed, Grand Finale, donio je Grand Gold kafu i lijep kontrast prvom susretu s Grandom, koji je večer otvorio u koktel interpretaciji.
Ovoga puta vratili smo se poznatom ritualu pripreme kafe u džezvi, onom koji u našoj kulturi gotovo uvijek podrazumijeva i razgovor koji traje duže od planiranog.
Nakon pažljivo osmišljenih slijedova i neočekivanih kombinacija okusa, upravo je ta poznata toplina bila pravi način da zaokružimo Bonjour.TABLE iskustvo.
Kartice s pitanjima uvedene su nakon jela, kada su početna predstavljanja već bila završena, a razgovor za stolom postao opušteniji.
„Šta uvijek primijetite, a drugi često ne primjećuju?“, „Koju biste naviku rado preuzeli od nekoga za ovim stolom?“ i „Čemu u posljednje vrijeme češće govorite da?“ otvorila su teme koje se rijetko pojave pri klasičnom poslovnom upoznavanju.
Odgovori su pokazali kako neko donosi odluke, šta smatra važnim i gdje trenutno vidi mogućnost za promjenu.
Upravo su u tim odgovorima gosti mogli prepoznati zajednička interesovanja, iskustva ili ideje o kojima žele nastaviti razgovarati.
Connection. Conversation. Community.
Za nas to znači osmisliti susret u kojem ljudi imaju vremena da se upoznaju, postave pitanje i razmijene iskustva. Hrana, piće i pažnja pri posluživanju dio su tog gostoprimstva.
U Banjoj Luci obećali smo sljedeći sto. Sarajevo je bilo nastavak tog obećanja.
Zato i sada završavamo jednako:
Vidimo se za sljedećim stolom. Stay tuned.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
