Treće izdanje Woman.Comm konferencije je sve bliže.

U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu 15. i 16. oktobra okupit će se vodeći predstavnici komunikacijske industrije, kako iz BiH, tako i iz susjednih zemalja i šire! Fokus kao i prethodnih godina je komunikacijska industrija, umrežavanje i jačanje žena iz Adria regije te odgovorno poslovanje, društvena odgovornost, trendovi i brendovi.

Upravo o brendu i to o državi kao brendu, na konferenciji će govoriti profesor Božo Skoko koji smatra da su nam proizvodi kao brendovi odavno poznati, plaćamo za njih i veću cijenu, jer očekujemo provjeren kvalitet i zadovoljstvo. Naviknuti smo na to i da nam ljudi poput  Ronalda, Obame ili Richarda Bransona postaju brandovi, no trenutno fokus „brendiranja“ postaju države, regije i gradovi.




Kako da grad, ili država postanu brend?

Svi smo sigurno nekada u životu željeli posjetiti New York, London, pa čak i Novi Zeland, jer smo čuli brojne pozitivne priče o njima. New York već dvije decenije ima marketinški tim u rukovodstvu koji ga svakodnevno čini privlačnijim i popularnijim u svijetu. Svjesni te činjenice, čak i zemlje u razvoju poput Albanije, ističe Skoko, angažuju međunarodne promotivne agencije koje će raditi na jačanju vlastite percepcije u svijetu.

„Iako se to donedavno činilo nepotrebnim, živimo u vremenu kad je teško zamisliti bilo koju državu na svijetu koja ne bi trebala postati brend. Države su, naime, kopirajući korporacije shvatile da ne mogu preživjeti na globalnom tržištu ako pored vlastitog teritorija, vlasti i suvereniteta, vojske i izvoznih proizvoda, ne postignu ugled.

Kako piše Simon Anholt, vodeći britanski stručnjak za brendiranje destinacija, bilo da razmišljamo o tome kamo na odmor, kupovini proizvoda proizvedenog u određenoj državi, prijavljivanju za posao u inozemstvu, selidbi u novi grad, oslanjamo se na našu percepciju tih mjesta kako bi nam proces donošenja odluke bio što lakši, brži i učinkovitiji. Nemamo vremena za dubinske analize, pa se češće vodimo stereotipima, površnim uvidom i imidžima“, kazao je prof. Božo Skoko.




Skoko smatra da država koja posjeduje ugled u međunarodnoj javnosti lakše plasira svoje proizvode na strana tržišta, lakše privlači turiste i ulagače, lakše „prodaje“ svoju kulturu i način života, a u međunarodnoj politici joj se često progleda kroz prste. 


Sarajevo Film Festival kao brend BiH

Da imamo i pozitivnih primjera, koji čine pozitivnu percepciju o BiH dokaz je Sarajevo Film Festival, koji je ove godine imao svoje trideseto izdanje. Nastao još u ratnim godinama, prkosi složenom državnom uređenju, različitim politikama, podjelama. 

„Vrlo važna stvar koja nadilazi sve te podjele je što organizaciji Festivala prije svega prilazimo profesionalno iz pozicije filmskih djelatnika i publike, tako sve dobiva drugi smisao. Upravo tako se razvijao SFF, od malog događaja koji je Sarajevu pod opsadom donio filmove do postepenog okretanju prema užoj i široj regiji i na taj način profiliranja festivala kao jedinstvenog događaja u Europi i šire. Kada otkrijete svoj pravi profil i svoj pravi smisao, onda je sasvim prirodno da će projekat postati važan i jak brend“, kazala je Elma Tataragić, scenaristica, producentica i selektorica Sarajevo Film Festivala.
 


Sarajevo Film Festival svake godine pokazuje kako BiH može biti atraktivna, funkcionalna i povoljna za život i rad, dodaje Elma. Imidž BiH kao nestabilne, siromašne i postratne zemlje itekako pomjeraju projekti iz kulture, posebno ovako veliki kao što je Sarajevo Film Festival koji privlače nekoliko hiljada profesionalaca svake godine i preko 100.000 gledatelja u BiH. To utiče na sliku Sarajevo i BiH, na ekonomiju, na kulturni život, ali općenito na kvalitet života.

Sve o brendiranju države, kako brendovi mijenjaju pogled na svijet i o uspjehu na Balkanu možete čuti na trećoj Woman.Comm konferenciji. 

* * *
Naslovna fotografija: Pexels.com
Foto: PR

Na Festivalskom trgu ovih dana jutro rijetko prođe bez nekog dobrog susreta.

Jedno jutro za susjednim stolom sjedi glumac, drugo reditelj, treće neko lice koje smo prethodne večeri gledali na velikom platnu.

Tako je bilo i ovog jutra.

Na Festivalski trg svratili smo zbog Grand kafe, a onda za jednim stolom ugledali Ariju Rizvić. 
 

Arija Rizvić, glumica i pozorišna redateljica  
 

Publika ju je gledala u serijama San snova , Sjene prošlosti i Divlje pčele , u kojoj je igrala Teodoru Vukas, a iza sebe već ima više od 500 snimljenih televizijskih epizoda. Istovremeno ostaje snažno vezana za pozorište i režiju, a među predstavama koje potpisuje je i Da sam ptica .

Njena biografija zapravo prilično dobro objašnjava i jedan odgovor koji ćemo dobiti nekoliko minuta kasnije: prije Akademije završila je klasični balet i školu solo pjevanja, a zatim na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu studirala pozorišnu režiju, paralelno ostajući vezana za glumu.

Drugim riječima, kada Arija svoj život opiše kao mjuzikl, to uopće ne djeluje slučajno.

Spontani susret pretvorili smo u pet brzih filmskih pitanja.

Sasvim dovoljno da jutarnji susret vrlo brzo dobije filmski scenarij.
 

5 brzih pitanja za Ariju Rizvić  

Koji bi film voljela ponovo pogledati prvi put?

Arija: Chicago.

Odgovor koji vrlo brzo dobije dodatni smisao čim čujete sljedeći.

Koji žanr najbolje opisuje tvoj život?

Arija: Mjuzikl.

Okay, consistency.  
 

Da tvoj život trenutno ima filmski naslov, koji bi bio?

Arija: „Život u autu.“

Kratko, jasno i dovoljno vizualno da već vidimo opening scene.

Koji je tvoj najdraži filmski ritual?

Arija: Druženje s ljudima.

I, s obzirom na ono što se ovih dana dešava po gradu, odgovor koji baš dobro razumijemo.

Ko bi bio idealan sagovornik za Grand kafu?

Arija: Penélope Cruz.

Tu bismo vrlo rado rezervisali i mjesto za susjednim stolom.  
 

Dok mi pričamo s Arijom, neko već piše sljedeći scenarij

Upravo su ovakvi susreti jedan od razloga zbog kojih se Festivalski trg ovih dana stalno vraća na našu dnevnu rutu.

Grand kafa svoju dugogodišnju podršku filmskoj industriji nastavlja upravo tamo gdje se ona ovih dana najviše osjeti među publikom, autorima, glumcima i ljudima koji Sarajevo pune filmskim pričama.  
 

Uz prisustvo na festivalskim lokacijama, Grand ove godine dio fokusa usmjerava i prema novoj generaciji kreativaca.

Raspisan je konkurs za najbolji scenarij za reklamu Grand kafe na temu „Sve nas spaja“ koja je dio Grand kampanje za Sarajevo Film Festival 2027. godine. 

Mladi autori iz regiona tako dobijaju priliku osmisliti vlastitu filmsku priču za brend.
 

A naš jutarnji, festivalski scenarij?  

Svratiti na Grand kafu.

Sresti Ariju Rizvić.  
 

Za jedno jutro sasvim dobar plot.

I vrlo dobar podsjetnik na ovogodišnju Grand poruku:

„Sve nas spaja i miris i ukus i uživanje u dobrom filmu.“  
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Grand kafom

Bonjour.ba produkcija
Autorica članka: Ilda Lihić-Isović
Foto: Monika Andrić i Marija Perić
Video: Marija Perić