Treće izdanje Woman.Comm konferencije je sve bliže.

U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu 15. i 16. oktobra okupit će se vodeći predstavnici komunikacijske industrije, kako iz BiH, tako i iz susjednih zemalja i šire! Fokus kao i prethodnih godina je komunikacijska industrija, umrežavanje i jačanje žena iz Adria regije te odgovorno poslovanje, društvena odgovornost, trendovi i brendovi.

Upravo o brendu i to o državi kao brendu, na konferenciji će govoriti profesor Božo Skoko koji smatra da su nam proizvodi kao brendovi odavno poznati, plaćamo za njih i veću cijenu, jer očekujemo provjeren kvalitet i zadovoljstvo. Naviknuti smo na to i da nam ljudi poput  Ronalda, Obame ili Richarda Bransona postaju brandovi, no trenutno fokus „brendiranja“ postaju države, regije i gradovi.




Kako da grad, ili država postanu brend?

Svi smo sigurno nekada u životu željeli posjetiti New York, London, pa čak i Novi Zeland, jer smo čuli brojne pozitivne priče o njima. New York već dvije decenije ima marketinški tim u rukovodstvu koji ga svakodnevno čini privlačnijim i popularnijim u svijetu. Svjesni te činjenice, čak i zemlje u razvoju poput Albanije, ističe Skoko, angažuju međunarodne promotivne agencije koje će raditi na jačanju vlastite percepcije u svijetu.

„Iako se to donedavno činilo nepotrebnim, živimo u vremenu kad je teško zamisliti bilo koju državu na svijetu koja ne bi trebala postati brend. Države su, naime, kopirajući korporacije shvatile da ne mogu preživjeti na globalnom tržištu ako pored vlastitog teritorija, vlasti i suvereniteta, vojske i izvoznih proizvoda, ne postignu ugled.

Kako piše Simon Anholt, vodeći britanski stručnjak za brendiranje destinacija, bilo da razmišljamo o tome kamo na odmor, kupovini proizvoda proizvedenog u određenoj državi, prijavljivanju za posao u inozemstvu, selidbi u novi grad, oslanjamo se na našu percepciju tih mjesta kako bi nam proces donošenja odluke bio što lakši, brži i učinkovitiji. Nemamo vremena za dubinske analize, pa se češće vodimo stereotipima, površnim uvidom i imidžima“, kazao je prof. Božo Skoko.




Skoko smatra da država koja posjeduje ugled u međunarodnoj javnosti lakše plasira svoje proizvode na strana tržišta, lakše privlači turiste i ulagače, lakše „prodaje“ svoju kulturu i način života, a u međunarodnoj politici joj se često progleda kroz prste. 


Sarajevo Film Festival kao brend BiH

Da imamo i pozitivnih primjera, koji čine pozitivnu percepciju o BiH dokaz je Sarajevo Film Festival, koji je ove godine imao svoje trideseto izdanje. Nastao još u ratnim godinama, prkosi složenom državnom uređenju, različitim politikama, podjelama. 

„Vrlo važna stvar koja nadilazi sve te podjele je što organizaciji Festivala prije svega prilazimo profesionalno iz pozicije filmskih djelatnika i publike, tako sve dobiva drugi smisao. Upravo tako se razvijao SFF, od malog događaja koji je Sarajevu pod opsadom donio filmove do postepenog okretanju prema užoj i široj regiji i na taj način profiliranja festivala kao jedinstvenog događaja u Europi i šire. Kada otkrijete svoj pravi profil i svoj pravi smisao, onda je sasvim prirodno da će projekat postati važan i jak brend“, kazala je Elma Tataragić, scenaristica, producentica i selektorica Sarajevo Film Festivala.
 


Sarajevo Film Festival svake godine pokazuje kako BiH može biti atraktivna, funkcionalna i povoljna za život i rad, dodaje Elma. Imidž BiH kao nestabilne, siromašne i postratne zemlje itekako pomjeraju projekti iz kulture, posebno ovako veliki kao što je Sarajevo Film Festival koji privlače nekoliko hiljada profesionalaca svake godine i preko 100.000 gledatelja u BiH. To utiče na sliku Sarajevo i BiH, na ekonomiju, na kulturni život, ali općenito na kvalitet života.

Sve o brendiranju države, kako brendovi mijenjaju pogled na svijet i o uspjehu na Balkanu možete čuti na trećoj Woman.Comm konferenciji. 

* * *
Naslovna fotografija: Pexels.com
Foto: PR

Danski maloprodajni lanac JYSK proveo je nacionalno kvantitativno istraživanje na reprezentativnom uzorku građana Bosne i Hercegovine kako bi ispitao nivo zadovoljstva kvalitetom života i osjećaja sreće. 

Rezultati pokazuju da stanovnici Bosne i Hercegovine sve više teže ravnoteži, miru i osjećaju zadovoljstva u svom domu, a vrijednosti koje stoje iza Hygge filozofije već su snažno prisutne u njihovom svakodnevnom životu.

Hygge (izgovara se „hu-ga“) je danska životna filozofija koja naglašava udobnost, blagostanje, toplinu, sigurnost i uživanje u malim, svakodnevnim trenucima – u toplini doma, druženju sa bliskim osobama, kvalitetnom snu i boravku u prirodi. Također, Hygge pomaže ljudima uspostaviti bolju ravnotežu između obaveza i odmora te doprinosi višem nivou sreće i kvaliteta života.

„Iako je Hygge danski pojam, vrijednosti koje on predstavlja vrlo su bliske i građanima Bosne i Hercegovine. U svakodnevnom životu prepoznajemo ga kroz pojmove poput merak, ćejf, blagostanje, bezbrižnost, opuštanje, mir i prisutnost u trenutku. Upravo ti elementi čine temelj kvalitetnog života i sreće, što je potvrdilo i naše istraživanje“, istakla je Zvjezdana Sirk Novak, Communications menadžerica za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju u JYSKu.
 

Zvjezdana Sirk Novak, Communications menadžerica za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju u JYSKu

Ključni rezultati istraživanja  
 

• Samo 47 % građana BiH smatra se sretnima.
• 36% ispitanika ubraja siguran i udoban dom, a 33% dovoljno sna među pet najvećih izvora sreće.
• Čak 70 %građana BiH vjeruje da bi uvođenje Hygge koncepta moglo pozitivno utjecati na podizanje kvaliteta života u BiH.

Istraživanje pokazuje da je nivo sreće snažno povezan sa percepcijom kvaliteta života, a trećina ispitanika kojima je Hygge važan navodi da rijetko uspijevaju pronaći vrijeme za istinsko opuštanje, što ukazuje na potrebu za konkretnim rješenjima koja pomažu u postizanju ravnoteže i odmora.

Sreća se u Bosni i Hercegovini najčešće povezuje sa zdravljem, porodičnim odnosima, ljubavlju i osjećajem sigurnog i udobnog doma, dok kvalitetan san ima važnu ulogu za gotovo trećinu ispitanika. Upravo ti elementi čine osnovu Hygge filozofije – život bez žurbe, sa više pažnje prema sebi i drugima.
 

Značaj tih trenutaka ističe i psihologinja Borjana Bogićević, koja naglašava da se savremeno društvo sve češće suočava sa hroničnim umorom i nedostatkom osjećaja sigurnosti. „Živimo u kulturi stalne stimulacije (posao, telefon, obaveze), uvijek smo na oprezu, pa smo i odmor počeli doživljavati kao zadatak. Za psihofizičko zdravlje je potreban odmor, noćni san, opuštanje, što predstavlja biološku potrebu organizma da se oporavi, restartuje, a ne luksuz koji si ne možemo priuštiti. 

Kada kažemo „sreća“, većina nas pomisli na nešto veliko i na odsustvo negativnih emocija. Trebamo znati da i negativne emocije imaju zaštitnu ulogu u našim životima. Hygge koncept i psihologija imaju istu osnovu, a to je da naše blagostanje nije određeno samo intenzitetom pozitivnih emocija, već sadrži osjećaj pripadnosti, sigurnosti, povezanosti sa drugima, mogućnost odmora i sposobnost da smo zadovoljni u sadašnjem trenutku. 

Sreću možemo svjesno graditi iz malih stvari u trenutnim okolnostima. Važno je smatrati se sretnim i ne treba željeti biti „sretniji“ od drugih“ – poručuje Bogićević.
 

Borjana Bogićević, psihologinja 

Svoju ulogu u tome prepoznaje i JYSK. 

Kroz pažljivo dizajnirane proizvode, udobne i kvalitetne materijale, tekstil i dekoracije koje stvaraju toplinu doma, kao i kroz JYSK školu spavanja i stručnu podršku pri odabiru madraca, jastuka i jorgana, JYSK pomaže ljudima unaprijediti kvalitet sna i svakodnevnog života.

Kao osnovne životne vrijednosti, stanovnici Bosne i Hercegovine izdvojili su kvalitetno vrijeme provedeno sa porodicom, život bez žurbe i stresa te udobno uređenje doma.

Rezultati istraživanja jasno potvrđuju da su Hygge, sreća i kvalitet života snažno povezani. Sretniji ljudi češće primjenjuju Hygge principe, pronalaze radost u jednostavnim ritualima, zajedničkim trenucima i stvaranju ugodnog doma.

JYSK ostaje posvećen unapređenju vrijednosti koje doprinose zdravijem, sretnijem i uravnoteženijem životu, nudeći proizvode i stručnu podršku za kvalitetan san i dom u kojem se svako može osjećati „kao kod kuće“.
 

Foto: PR