TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 11.10.2024.
Treće izdanje Woman.Comm konferencije je sve bliže.
U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu 15. i 16. oktobra okupit će se vodeći predstavnici komunikacijske industrije, kako iz BiH, tako i iz susjednih zemalja i šire! Fokus kao i prethodnih godina je komunikacijska industrija, umrežavanje i jačanje žena iz Adria regije te odgovorno poslovanje, društvena odgovornost, trendovi i brendovi.
Upravo o brendu i to o državi kao brendu, na konferenciji će govoriti profesor Božo Skoko koji smatra da su nam proizvodi kao brendovi odavno poznati, plaćamo za njih i veću cijenu, jer očekujemo provjeren kvalitet i zadovoljstvo. Naviknuti smo na to i da nam ljudi poput Ronalda, Obame ili Richarda Bransona postaju brandovi, no trenutno fokus „brendiranja“ postaju države, regije i gradovi.
Kako da grad, ili država postanu brend?
Svi smo sigurno nekada u životu željeli posjetiti New York, London, pa čak i Novi Zeland, jer smo čuli brojne pozitivne priče o njima. New York već dvije decenije ima marketinški tim u rukovodstvu koji ga svakodnevno čini privlačnijim i popularnijim u svijetu. Svjesni te činjenice, čak i zemlje u razvoju poput Albanije, ističe Skoko, angažuju međunarodne promotivne agencije koje će raditi na jačanju vlastite percepcije u svijetu.
„Iako se to donedavno činilo nepotrebnim, živimo u vremenu kad je teško zamisliti bilo koju državu na svijetu koja ne bi trebala postati brend. Države su, naime, kopirajući korporacije shvatile da ne mogu preživjeti na globalnom tržištu ako pored vlastitog teritorija, vlasti i suvereniteta, vojske i izvoznih proizvoda, ne postignu ugled.
Kako piše Simon Anholt, vodeći britanski stručnjak za brendiranje destinacija, bilo da razmišljamo o tome kamo na odmor, kupovini proizvoda proizvedenog u određenoj državi, prijavljivanju za posao u inozemstvu, selidbi u novi grad, oslanjamo se na našu percepciju tih mjesta kako bi nam proces donošenja odluke bio što lakši, brži i učinkovitiji. Nemamo vremena za dubinske analize, pa se češće vodimo stereotipima, površnim uvidom i imidžima“, kazao je prof. Božo Skoko.
Skoko smatra da država koja posjeduje ugled u međunarodnoj javnosti lakše plasira svoje proizvode na strana tržišta, lakše privlači turiste i ulagače, lakše „prodaje“ svoju kulturu i način života, a u međunarodnoj politici joj se često progleda kroz prste.
Sarajevo Film Festival kao brend BiH
Da imamo i pozitivnih primjera, koji čine pozitivnu percepciju o BiH dokaz je Sarajevo Film Festival, koji je ove godine imao svoje trideseto izdanje. Nastao još u ratnim godinama, prkosi složenom državnom uređenju, različitim politikama, podjelama.
„Vrlo važna stvar koja nadilazi sve te podjele je što organizaciji Festivala prije svega prilazimo profesionalno iz pozicije filmskih djelatnika i publike, tako sve dobiva drugi smisao. Upravo tako se razvijao SFF, od malog događaja koji je Sarajevu pod opsadom donio filmove do postepenog okretanju prema užoj i široj regiji i na taj način profiliranja festivala kao jedinstvenog događaja u Europi i šire. Kada otkrijete svoj pravi profil i svoj pravi smisao, onda je sasvim prirodno da će projekat postati važan i jak brend“, kazala je Elma Tataragić, scenaristica, producentica i selektorica Sarajevo Film Festivala.
Sarajevo Film Festival svake godine pokazuje kako BiH može biti atraktivna, funkcionalna i povoljna za život i rad, dodaje Elma. Imidž BiH kao nestabilne, siromašne i postratne zemlje itekako pomjeraju projekti iz kulture, posebno ovako veliki kao što je Sarajevo Film Festival koji privlače nekoliko hiljada profesionalaca svake godine i preko 100.000 gledatelja u BiH. To utiče na sliku Sarajevo i BiH, na ekonomiju, na kulturni život, ali općenito na kvalitet života.
Sve o brendiranju države, kako brendovi mijenjaju pogled na svijet i o uspjehu na Balkanu možete čuti na trećoj Woman.Comm konferenciji.
* * *
Naslovna fotografija: Pexels.com
Foto: PR
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Sarajevo je već bilo u punom festivalskom ritmu, a jutro na Festivalskom trgu počelo je uz kafu, doručak i guest list koji nam je odmah dao razlog da ostanemo malo duže.
Tradicionalni Grand kafa doručak ponovo je okupio goste za istim stolom, ali jutro se nije završilo nakon prve šoljice.
Mi smo, naravno, bili dio toga i, da, ovako bismo vrlo rado započinjali još festivalskih jutara.
Grand kafa doručak već je postao jedno od tradicionalnih augustovskih okupljanja novinara, predstavnika medija i festivalskih gostiju u Sarajevu.
Termin je dovoljno rano postavljen da se ljudi još ne mimoilaze u žurbi između obaveza, a dovoljno kasno da prva kafa tog jutra može trajati duže od nekoliko gutljaja na brzinu.
Ovoga puta oko nje se dešavalo i dosta toga.
Jedan zid čekao je poruke gostiju, photobooth njihove fotografije, a Grand je predstavio i aktivnosti koje će obilježiti naredne festivalske dane.
Među njima je i novi konkurs za mlade autore koji ove godine trebaju osmisliti scenarij za Grand reklamu na temu „Sve nas spaja“.
Naravno, za stolom je glavnu riječ ipak imala kafa.
U fokusu je bio Grand Gold, napravljen od pažljivo odabranih, srednje prženih zrna, s punim okusom, bogatom pjenom i intenzivnom aromom.
Baš ona kafa uz koju „samo da popijemo jednu“ vrlo lako postane još jedan razgovor, još jedna fotografija i još malo ostajanja za stolom.
Što se, sudeći po ovom jutru, dešavalo poprilično često.
Doručak je donio i nastavak jedne priče koja je počela prošle godine.
Predstavljeno je pobjedničko rješenje festivalske šoljice autorice Jane Krstić, kojoj je ovom prilikom uručena nagrada.
Foto: PR
Njen dizajn sada krasi limitiranu ediciju Grand festivalske šoljice, pa je ideja koja je prije godinu dana bila tek kreativni prijedlog ovog augusta postala dio stvarne festivalske priče.
Kad već za istim stolom imate ljude koje ovih dana srećemo na projekcijama, eventima i po gradu, šteta bi bila držati se small talka.
I tu su filmovi preuzeli razgovor.
Zvezdana Stojaković nam je otkrila da joj se posljednji dugo zadržao u mislima film Koncentriši se, baba , svoj život trenutno opisuje kao avanturističku komediju s elementima fantastike, a filmski naslov njenog sadašnjeg perioda bio bi jednostavno: „Oh là là“.
Zvezdana Stojaković
Na pitanje s kim bi rado sjela na kafu odgovor je bio Kerim Čutuna , dok bi od svih filmova najradije ponovo prvi put pogledala Titanic .
A onda smo isto prepustili Kerimu.
Kerim Čutuna
Njegov trenutni filmski naslov? „Nebitno.“
Žanr? Drama-komedija.
Film koji mu se posljednji dugo vrtio po glavi? Obsession.
Na kafu bi poveo Lebowskog, The Dudea, a mali ritual kojim usporava tokom festivalskih dana možda je i najrealniji odgovor jutra:
Odlazak kući na vrijeme.
Fair.
A onda je red došao na Dejanu Rosuljaš.
Film koji bi voljela ponovo pogledati prvi put? „Ničija zemlja“.
A kada smo je pitali koji žanr trenutno najbolje opisuje njen život, odgovor je bio još bolji:
„Voljela bih reći romantika, ali trenutno nije ni drama ni triler… Dokumentarac.“
Dejana Rosuljaš
Možete unaprijed isplanirati kafu, hranu i aktivnosti.
Teže je isplanirati ko će završiti za istim stolom i gdje će razgovor otići.
A upravo tu ovakva jutra postanu zanimljiva.
Neko ostavlja poruku na zidu.
Neko hvata photobooth kadar.
Neko je došao samo na kratku Grand kafu, pa još uvijek sjedi.
To su kadrovi koji najbolje objašnjavaju ovogodišnju Grand poruku „Sve nas spaja i miris i ukus i uživanje u dobrom filmu.“
Doručak je bio samo jedan dio programa koji je Grand pripremio za augustovske dane u Sarajevu.
Tokom cijele sedmice Grand je prisutan na Festivalskom trgu i nekoliko gradskih lokacija, a iste večeri bio je i domaćin projekcije u Kinu Metalac.
Drugim riječima, ovogodišnja priča ne završava ovim doručkom.
Pred nama su još susreti, razgovori i nekoliko trenutaka koje ćemo vam tek pokazati.
Ali ako bismo birali kako započeti jedan užurbani augustovski dan u Sarajevu, ovaj raspored nam djeluje sasvim dobro:
Grand kafa, doručak, nekoliko neočekivanih filmskih odgovora i tek onda ostatak grada.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
