TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 11.10.2024.
Treće izdanje Woman.Comm konferencije je sve bliže.
U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu 15. i 16. oktobra okupit će se vodeći predstavnici komunikacijske industrije, kako iz BiH, tako i iz susjednih zemalja i šire! Fokus kao i prethodnih godina je komunikacijska industrija, umrežavanje i jačanje žena iz Adria regije te odgovorno poslovanje, društvena odgovornost, trendovi i brendovi.
Upravo o brendu i to o državi kao brendu, na konferenciji će govoriti profesor Božo Skoko koji smatra da su nam proizvodi kao brendovi odavno poznati, plaćamo za njih i veću cijenu, jer očekujemo provjeren kvalitet i zadovoljstvo. Naviknuti smo na to i da nam ljudi poput Ronalda, Obame ili Richarda Bransona postaju brandovi, no trenutno fokus „brendiranja“ postaju države, regije i gradovi.
Kako da grad, ili država postanu brend?
Svi smo sigurno nekada u životu željeli posjetiti New York, London, pa čak i Novi Zeland, jer smo čuli brojne pozitivne priče o njima. New York već dvije decenije ima marketinški tim u rukovodstvu koji ga svakodnevno čini privlačnijim i popularnijim u svijetu. Svjesni te činjenice, čak i zemlje u razvoju poput Albanije, ističe Skoko, angažuju međunarodne promotivne agencije koje će raditi na jačanju vlastite percepcije u svijetu.
„Iako se to donedavno činilo nepotrebnim, živimo u vremenu kad je teško zamisliti bilo koju državu na svijetu koja ne bi trebala postati brend. Države su, naime, kopirajući korporacije shvatile da ne mogu preživjeti na globalnom tržištu ako pored vlastitog teritorija, vlasti i suvereniteta, vojske i izvoznih proizvoda, ne postignu ugled.
Kako piše Simon Anholt, vodeći britanski stručnjak za brendiranje destinacija, bilo da razmišljamo o tome kamo na odmor, kupovini proizvoda proizvedenog u određenoj državi, prijavljivanju za posao u inozemstvu, selidbi u novi grad, oslanjamo se na našu percepciju tih mjesta kako bi nam proces donošenja odluke bio što lakši, brži i učinkovitiji. Nemamo vremena za dubinske analize, pa se češće vodimo stereotipima, površnim uvidom i imidžima“, kazao je prof. Božo Skoko.
Skoko smatra da država koja posjeduje ugled u međunarodnoj javnosti lakše plasira svoje proizvode na strana tržišta, lakše privlači turiste i ulagače, lakše „prodaje“ svoju kulturu i način života, a u međunarodnoj politici joj se često progleda kroz prste.
Sarajevo Film Festival kao brend BiH
Da imamo i pozitivnih primjera, koji čine pozitivnu percepciju o BiH dokaz je Sarajevo Film Festival, koji je ove godine imao svoje trideseto izdanje. Nastao još u ratnim godinama, prkosi složenom državnom uređenju, različitim politikama, podjelama.
„Vrlo važna stvar koja nadilazi sve te podjele je što organizaciji Festivala prije svega prilazimo profesionalno iz pozicije filmskih djelatnika i publike, tako sve dobiva drugi smisao. Upravo tako se razvijao SFF, od malog događaja koji je Sarajevu pod opsadom donio filmove do postepenog okretanju prema užoj i široj regiji i na taj način profiliranja festivala kao jedinstvenog događaja u Europi i šire. Kada otkrijete svoj pravi profil i svoj pravi smisao, onda je sasvim prirodno da će projekat postati važan i jak brend“, kazala je Elma Tataragić, scenaristica, producentica i selektorica Sarajevo Film Festivala.
Sarajevo Film Festival svake godine pokazuje kako BiH može biti atraktivna, funkcionalna i povoljna za život i rad, dodaje Elma. Imidž BiH kao nestabilne, siromašne i postratne zemlje itekako pomjeraju projekti iz kulture, posebno ovako veliki kao što je Sarajevo Film Festival koji privlače nekoliko hiljada profesionalaca svake godine i preko 100.000 gledatelja u BiH. To utiče na sliku Sarajevo i BiH, na ekonomiju, na kulturni život, ali općenito na kvalitet života.
Sve o brendiranju države, kako brendovi mijenjaju pogled na svijet i o uspjehu na Balkanu možete čuti na trećoj Woman.Comm konferenciji.
* * *
Naslovna fotografija: Pexels.com
Foto: PR
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ada Ćeremida
Dan nakon sarajevskog susreta publike s filmom No Good Men, na Festivalskom trgu, u okviru programa Grand kafa sa…, slušali smo Anwara Hashimija, pisca, glumca i nekadašnjeg novinara čija je životna priča postala dio jednog mnogo većeg filmskog projekta.
Tokom festivalske sedmice filmovi iz kino sala vrlo brzo pronađu svoj put do razgovora koji se nastavljaju širom Sarajeva. Jedno od mjesta na kojem se taj susret publike i filmskih autora događa i ove godine je program Grand Kafa sa…, koji goste Sarajevo Film Festivala dovodi u nešto opuštenije okruženje i daje nam priliku da ih upoznamo i izvan uloga, projekcija i crvenog tepiha.
Program je dio festivalskog rasporeda već nekoliko godina, a ovoga puta pridružili smo se razgovoru s Anwarom Hashimijem.
Hashimi je u Sarajevo stigao s filmom No Good Men rediteljice Shahrbanoo Sadat, prikazanim u Open Air programu 32. Sarajevo Film Festivala, u kojem igra jednu od glavnih uloga.
Dan nakon projekcije gostovao je upravo u programu Grand Kafa sa… na Festivalskom trgu, a nama je to bila prilika da priču o filmu nakratko preselimo iz kino sale za stol i poslušamo čovjeka čiji odnos prema storytellingu ne počinje niti završava glumom. 
Kod Anwara Hashimija posebno je zanimljivo to što njegov odnos prema filmu ne dolazi isključivo iz glumačke perspektive. Njegov profesionalni put obuhvata i novinarstvo i pisanje, pa način na koji razmišlja o pričama prirodno prelazi iz jednog medija u drugi.
Njegovi tekstovi i iskustva godinama su povezani i s filmskim radom Shahrbanoo Sadat, zbog čega iza jedne uloge postoji mnogo širi kreativni kontekst. Zato nam je bilo zanimljivo slušati ga ne samo kao nekoga koga trenutno gledamo u filmu No Good Men , nego kao osobu koja vrlo dobro poznaje različite faze kroz koje priča prolazi prije nego što dođe pred publiku. 
Možda je upravo to misao koju ovakvi susreti najbolje podcrtavaju: publika film upozna kada sjedne u kino, ali njegov život počinje mnogo ranije. Od prve zapisane ideje i razgovora, preko ljudi koji je razvijaju, do seta i konačne projekcije, između postoji cijeli niz kreativnih odluka koje uglavnom ostaju izvan kadra.
Podrška prostorima u kojima se o tom procesu govori zato znači i stvaranje mjesta na kojem publika može biti malo bliže ljudima koji oblikuju filmsku industriju.
U festivalskoj sedmici prepunoj premijera, gostiju i programa, Grand Kafa sa… upravo takav trenutak pretvara u dio iskustva Sarajevo Film Festivala. 
Nekoliko desetina minuta razgovora neće ispričati sve o jednom filmu ili njegovim autorima, ali može promijeniti način na koji ih poslije gledamo. S Grand kafe s Anwarom Hashimijem otišli smo s nešto boljim uvidom u njegov kreativni proces i poznanstvom s čovjekom iza filmske uloge.
Vrijednost ovakvih susreta je u tome što nas na trenutak odvoje od programa koji pokušavamo stići i podsjete da iza svakog naslova u festivalskom rasporedu stoje ljudi, ideje i godine rada. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
