TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 11.10.2024.
Treće izdanje Woman.Comm konferencije je sve bliže.
U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu 15. i 16. oktobra okupit će se vodeći predstavnici komunikacijske industrije, kako iz BiH, tako i iz susjednih zemalja i šire! Fokus kao i prethodnih godina je komunikacijska industrija, umrežavanje i jačanje žena iz Adria regije te odgovorno poslovanje, društvena odgovornost, trendovi i brendovi.
Upravo o brendu i to o državi kao brendu, na konferenciji će govoriti profesor Božo Skoko koji smatra da su nam proizvodi kao brendovi odavno poznati, plaćamo za njih i veću cijenu, jer očekujemo provjeren kvalitet i zadovoljstvo. Naviknuti smo na to i da nam ljudi poput Ronalda, Obame ili Richarda Bransona postaju brandovi, no trenutno fokus „brendiranja“ postaju države, regije i gradovi.
Kako da grad, ili država postanu brend?
Svi smo sigurno nekada u životu željeli posjetiti New York, London, pa čak i Novi Zeland, jer smo čuli brojne pozitivne priče o njima. New York već dvije decenije ima marketinški tim u rukovodstvu koji ga svakodnevno čini privlačnijim i popularnijim u svijetu. Svjesni te činjenice, čak i zemlje u razvoju poput Albanije, ističe Skoko, angažuju međunarodne promotivne agencije koje će raditi na jačanju vlastite percepcije u svijetu.
„Iako se to donedavno činilo nepotrebnim, živimo u vremenu kad je teško zamisliti bilo koju državu na svijetu koja ne bi trebala postati brend. Države su, naime, kopirajući korporacije shvatile da ne mogu preživjeti na globalnom tržištu ako pored vlastitog teritorija, vlasti i suvereniteta, vojske i izvoznih proizvoda, ne postignu ugled.
Kako piše Simon Anholt, vodeći britanski stručnjak za brendiranje destinacija, bilo da razmišljamo o tome kamo na odmor, kupovini proizvoda proizvedenog u određenoj državi, prijavljivanju za posao u inozemstvu, selidbi u novi grad, oslanjamo se na našu percepciju tih mjesta kako bi nam proces donošenja odluke bio što lakši, brži i učinkovitiji. Nemamo vremena za dubinske analize, pa se češće vodimo stereotipima, površnim uvidom i imidžima“, kazao je prof. Božo Skoko.
Skoko smatra da država koja posjeduje ugled u međunarodnoj javnosti lakše plasira svoje proizvode na strana tržišta, lakše privlači turiste i ulagače, lakše „prodaje“ svoju kulturu i način života, a u međunarodnoj politici joj se često progleda kroz prste.
Sarajevo Film Festival kao brend BiH
Da imamo i pozitivnih primjera, koji čine pozitivnu percepciju o BiH dokaz je Sarajevo Film Festival, koji je ove godine imao svoje trideseto izdanje. Nastao još u ratnim godinama, prkosi složenom državnom uređenju, različitim politikama, podjelama.
„Vrlo važna stvar koja nadilazi sve te podjele je što organizaciji Festivala prije svega prilazimo profesionalno iz pozicije filmskih djelatnika i publike, tako sve dobiva drugi smisao. Upravo tako se razvijao SFF, od malog događaja koji je Sarajevu pod opsadom donio filmove do postepenog okretanju prema užoj i široj regiji i na taj način profiliranja festivala kao jedinstvenog događaja u Europi i šire. Kada otkrijete svoj pravi profil i svoj pravi smisao, onda je sasvim prirodno da će projekat postati važan i jak brend“, kazala je Elma Tataragić, scenaristica, producentica i selektorica Sarajevo Film Festivala.
Sarajevo Film Festival svake godine pokazuje kako BiH može biti atraktivna, funkcionalna i povoljna za život i rad, dodaje Elma. Imidž BiH kao nestabilne, siromašne i postratne zemlje itekako pomjeraju projekti iz kulture, posebno ovako veliki kao što je Sarajevo Film Festival koji privlače nekoliko hiljada profesionalaca svake godine i preko 100.000 gledatelja u BiH. To utiče na sliku Sarajevo i BiH, na ekonomiju, na kulturni život, ali općenito na kvalitet života.
Sve o brendiranju države, kako brendovi mijenjaju pogled na svijet i o uspjehu na Balkanu možete čuti na trećoj Woman.Comm konferenciji.
* * *
Naslovna fotografija: Pexels.com
Foto: PR
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Na Bonjour.ba sadržaj ne počinje objavom. Počinje mnogo ranije: dok pratimo ko pokreće projekte, razgovaramo s ljudima iz različitih industrija, analiziramo šta zanima našu publiku i osluškujemo teme koje se ponavljaju između intervjua, poruka i sastanaka.
Tako ne prepoznajemo samo priče koje vrijedi objaviti. Vidimo i gdje nedostaje prostor da se ljudi upoznaju, razmijene iskustva i uspostave kontakt koji im može pomoći da naprave sljedeći korak.
U Banjoj Luci pratimo scenu koju grade ljudi iz svijeta arhitekture, mode, dizajna, beauty i wellness industrije, poduzetništva, ugostiteljstva i digitalnog sadržaja. Ima dobrih projekata, individualnih inicijativa i mnogo znanja, ali malo prilika da se ljudi iz tih krugova sretnu za istim stolom i zaista razgovaraju.
Iz tog zapažanja nastao je Bonjour.TABLE.
Umjesto da čekamo da se takvi kontakti ostvare slučajno, preuzeli smo odgovornost za kreiranje okvira u kojem se mogu upoznati ljudi koji bi jedni drugima mogli postati saradnici, partneri, relevantni sagovornici ili izvor nove perspektive.
Bonjour.TABLE tako je postao nastavak našeg uredničkog rada izvan ekrana: način da ljude koje pratimo, predstavljamo i preporučujemo povežemo međusobno.
Istovremeno, iz prve ruke saznajemo koje teme, izazovi i prilike oblikuju lokalnu scenu te gdje Bonjour.ba svojim uredničkim formatima, dosegom i mrežom kontakata može kreirati konkretnu poslovnu vrijednost kroz veću vidljivost, relevantna partnerstva i razvoj novih projekata.
Na početku večeri goste je pozdravila Ana Ćavar, vlasnica portala Bonjour.ba, a zatim ih usmjerila prema karticama koje su ih čekale za stolom.
Uputa je bila jasna: pročitati pitanje i postaviti ga osobi s desne strane.
Gosti su razgovor započinjali temama poput savjeta s kojim se nikako ne slažu, navike koja im je promijenila svakodnevicu ili pitanja koje bismo jedni drugima trebali češće postavljati.
Te su teme bile dovoljno lične da zaobiđu unaprijed pripremljeno profesionalno predstavljanje, ali ne toliko privatne da razgovor učine neprijatnim.
To je posebno važno u grupi ljudi koji se često međusobno prepoznaju s društvenih mreža, iz projekata ili na osnovu preporuka zajedničkih poznanika. Znati nečije ime i posao nije isto što i poznavati način na koji ta osoba razmišlja.
Za stolom smo željeli povezati content kreatore, poduzetnice, arhitektice, dizajnere, vizažistice, nutricionistice te ljude iz svijeta fitnessa, nakita i ugostiteljstva.
Razlog je praktičan: dobri projekti rijetko nastaju i rastu unutar jedne struke.
Modnom brendu nisu potrebni samo dizajn i proizvodnja nego i fotografija, komunikacija, prodaja i pristup publici. Ugostiteljski projekat povezuje prostor, hranu, uslugu, vizuelni identitet i sadržaj.
Stručnjaku iz wellness industrije često treba medijska vidljivost, dok content kreatoru za kvalitetnu preporuku trebaju pouzdano znanje i relevantni sagovornici.
Kada se ljudi iz tih oblasti upoznaju direktno, kontakt više ne zavisi od slučajne poruke, zajedničkog poznanika ili susreta na narednom eventu.
Važno nam je bilo i da za stolom nisu svi imali ista iskustva ni isti pogled na razvoj lokalne scene. Korisniji razgovor nastaje kada neko postavi pitanje koje u svojoj svakodnevnoj poslovnoj rutini vjerovatno ne biste čuli.
Kada je cilj eventa razgovor, važan je i ritam posluživanja.
Prebrzo posluživanje prekida teme prije nego što se razviju, dok preduge pauze mogu raspršiti pažnju. Zato smo s chefom rooftop restorana Sky Bar u hotelu Courtyard by Marriott Banja Luka kreirali meni u tri slijeda posebno za Bonjour.TABLE, usklađujući ritam posluživanja s tokom razgovora za stolom.
Carpaccio od lososa otvorio je meni svježim i precizno balansiranim okusima. Krema od avokada dala mu je punoću, citrusni vinaigrette donio potrebnu kiselinu, a ulje od peršuna i gel od mlade mrkve dodali završne biljne i blago slatkaste akcente.
Glavni slijed donio je goveđi biftek pripremljen tehnikom sous vide, uz svilenkasti pire od batata i mrkve te šparoge glazirane na maslacu. Za goste koji su birali vegetarijansku opciju poslužen je rižoto, osmišljen kao zaseban, jednako promišljen glavni slijed.
Tehnika pripreme sačuvala je mekoću namirnica, dok su povrće i maslac zaokružili intenzivniji dio menija.
Finalni slijed bio je rezerviran za premijeru novog signature deserta Sky Bara, koji je kreirala pastry chef Gordana Dobraš: cheesecakea s breskvom u kojem svježina voća balansira punu, kremastu teksturu.
Gosti Bonjour.TABLE prvi su ga kušali prije nego što zauzme mjesto u redovnom meniju, a za ovu priliku predstavljen je s custom Bonjour potpisom.
Novi kontakt vrijedi tek kada dobije nastavak.
To može biti poruka poslana narednog jutra, prijedlog za sastanak, proslijeđena preporuka ili ideja zapisana prije nego što je preuzmu druge obaveze.
Zato se Grand kafa u priču uključila kroz ritual koji dolazi poslije eventa. Grand GOLD bio je dio vizualne postavke tokom večeri, kao nagovještaj kafa uz koje će se nastaviti razgovori započeti za Bonjour.TABLE stolom.
Ideja je bila povezati Grand kafu s jutrom poslije, kada se pregledaju novi kontakti i odlučuje kome poslati prvu poruku.
Fotografije, objave i reakcije gostiju važan su dio svakog eventa. One prenose iskustvo, predstavljaju format publici i omogućavaju da njegova ideja dođe do šire zajednice.
Kod Bonjour.TABLE tom vidljivom rezultatu dodajemo još jedan: ono što se događa nakon večeri.
Njegov puni učinak vidjet ćemo kroz razgovore koji su nastavljeni, nove sastanke i potencijalne saradnje, preporuke ili podršku za narednu ideju.
Community počinje okupljanjem, a raste kada upoznavanje dobije razlog da se nastavi.
Bonjour.TABLE kreirali smo upravo za taj sljedeći korak.
Niste baš mogli predvidjeti ovaj Bonjour.ba potez, zar ne? Znamo. Ali naš posao nikada nije bio samo pratiti scenu. Kada prepoznamo šta joj nedostaje, želimo kreirati prostor u kojem se to može dogoditi.
Ovim smo tek otvorili razgovor, a onome što slijedi itekako se radujemo.
Vidimo se za sljedećim stolom. Stay tuned.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
