Treće izdanje Woman.Comm konferencije je sve bliže.

U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu 15. i 16. oktobra okupit će se vodeći predstavnici komunikacijske industrije, kako iz BiH, tako i iz susjednih zemalja i šire! Fokus kao i prethodnih godina je komunikacijska industrija, umrežavanje i jačanje žena iz Adria regije te odgovorno poslovanje, društvena odgovornost, trendovi i brendovi.

Upravo o brendu i to o državi kao brendu, na konferenciji će govoriti profesor Božo Skoko koji smatra da su nam proizvodi kao brendovi odavno poznati, plaćamo za njih i veću cijenu, jer očekujemo provjeren kvalitet i zadovoljstvo. Naviknuti smo na to i da nam ljudi poput  Ronalda, Obame ili Richarda Bransona postaju brandovi, no trenutno fokus „brendiranja“ postaju države, regije i gradovi.




Kako da grad, ili država postanu brend?

Svi smo sigurno nekada u životu željeli posjetiti New York, London, pa čak i Novi Zeland, jer smo čuli brojne pozitivne priče o njima. New York već dvije decenije ima marketinški tim u rukovodstvu koji ga svakodnevno čini privlačnijim i popularnijim u svijetu. Svjesni te činjenice, čak i zemlje u razvoju poput Albanije, ističe Skoko, angažuju međunarodne promotivne agencije koje će raditi na jačanju vlastite percepcije u svijetu.

„Iako se to donedavno činilo nepotrebnim, živimo u vremenu kad je teško zamisliti bilo koju državu na svijetu koja ne bi trebala postati brend. Države su, naime, kopirajući korporacije shvatile da ne mogu preživjeti na globalnom tržištu ako pored vlastitog teritorija, vlasti i suvereniteta, vojske i izvoznih proizvoda, ne postignu ugled.

Kako piše Simon Anholt, vodeći britanski stručnjak za brendiranje destinacija, bilo da razmišljamo o tome kamo na odmor, kupovini proizvoda proizvedenog u određenoj državi, prijavljivanju za posao u inozemstvu, selidbi u novi grad, oslanjamo se na našu percepciju tih mjesta kako bi nam proces donošenja odluke bio što lakši, brži i učinkovitiji. Nemamo vremena za dubinske analize, pa se češće vodimo stereotipima, površnim uvidom i imidžima“, kazao je prof. Božo Skoko.




Skoko smatra da država koja posjeduje ugled u međunarodnoj javnosti lakše plasira svoje proizvode na strana tržišta, lakše privlači turiste i ulagače, lakše „prodaje“ svoju kulturu i način života, a u međunarodnoj politici joj se često progleda kroz prste. 


Sarajevo Film Festival kao brend BiH

Da imamo i pozitivnih primjera, koji čine pozitivnu percepciju o BiH dokaz je Sarajevo Film Festival, koji je ove godine imao svoje trideseto izdanje. Nastao još u ratnim godinama, prkosi složenom državnom uređenju, različitim politikama, podjelama. 

„Vrlo važna stvar koja nadilazi sve te podjele je što organizaciji Festivala prije svega prilazimo profesionalno iz pozicije filmskih djelatnika i publike, tako sve dobiva drugi smisao. Upravo tako se razvijao SFF, od malog događaja koji je Sarajevu pod opsadom donio filmove do postepenog okretanju prema užoj i široj regiji i na taj način profiliranja festivala kao jedinstvenog događaja u Europi i šire. Kada otkrijete svoj pravi profil i svoj pravi smisao, onda je sasvim prirodno da će projekat postati važan i jak brend“, kazala je Elma Tataragić, scenaristica, producentica i selektorica Sarajevo Film Festivala.
 


Sarajevo Film Festival svake godine pokazuje kako BiH može biti atraktivna, funkcionalna i povoljna za život i rad, dodaje Elma. Imidž BiH kao nestabilne, siromašne i postratne zemlje itekako pomjeraju projekti iz kulture, posebno ovako veliki kao što je Sarajevo Film Festival koji privlače nekoliko hiljada profesionalaca svake godine i preko 100.000 gledatelja u BiH. To utiče na sliku Sarajevo i BiH, na ekonomiju, na kulturni život, ali općenito na kvalitet života.

Sve o brendiranju države, kako brendovi mijenjaju pogled na svijet i o uspjehu na Balkanu možete čuti na trećoj Woman.Comm konferenciji. 

* * *
Naslovna fotografija: Pexels.com
Foto: PR

Mnogi mladi danas vjeruju da je kuhanje dugotrajan i komplikovan proces, rezervisan samo za one s ozbiljnim kulinarskim vještinama.

Istina je potpuno drugačija jer dovoljno je nekoliko svježih sastojaka i kašika pravog začina da na stolu imate jelo koje izgleda i miriše kao iz restorana.
 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Bonjour.ba (@bonjour.ba)

Upravo to je pokazala kulinarska radionica uz chefa Mirana Karića, kreirana u saradnji Vegete i Bonjour.ba, gdje su gosti otkrili da je kuhanje ne samo strašno… dobro, već i strašno jednostavno uz Vegetu.
 

Na početku radionice goste su pozdravili predstavnik kompanije Podravka BiH, Haris Arnautović, direktor marketinga i Ana Ćavar, direktorica i vlasnica portala Bonjour.ba. 
 

 Haris Arnautović, direktor marketinga Podravka BiH  
 

Ana Ćavar, direktorica  i vlasnica portala Bonjour.ba i Miran Karić

U uvodnom obraćanju Haris je istaknuo kako Vegeta u Bosni i Hercegovini ima i posebnu emotivnu vrijednost, podsjetivši da je za njen razvoj zaslužna profesorica Zlata Bart, Travničanka čija je ideja promijenila kuhanje u cijelom regionu. Ana je, pak, naglasila važnost zajedničkog druženja i otkrivanja novih okusa, a oboje su na kraju „kašiku“ prepustili chefu Miranu Kariću da vodi ostatak kulinarske radionice.
 

Chef Miran Karić otkriva trikove jednostavnog kuhanja

Chef je odmah na početku razbio mit da su wokovi rezervisani za profesionalne kuhare. Kroz radionicu je pokazao kako se wok može pripremiti u nekoliko poteza: nasjeckati, ubaciti, začiniti i uživati. Svaki gost iskusio je da kulinarska magija ne zavisi od vještine, nego od inspiracije i pravih začina koji izvlače najbolje iz svakog jela.
 

Šta se desi kad prepustite kuhanje gostima ili ko je iznenadio chefa?

Okruženje je gostima dalo dodatni osjećaj opuštenosti. Nije se radilo o savršenoj tehnici, već o uživanju u kuhanju bez pritiska. U mirisu povrća i zvuku tave, gosti su shvatili da je cijeli proces zapravo vrlo jednostavan.
 

Umjesto takmičenja, radionica se pretvorila u opušteno druženje. Gosti su se kroz smijeh i spontane trenutke prepustili kuhanju, a svaki wok nosio je svoj šarm. 
 

Neki su prvi put držali wok u rukama, drugi su već imali svoje trikove, ali svima je zajedničko bilo jedno: niko nije ostao gladan, a svi su imali razlog da se smiju. Upravo tada se vidjelo koliko Vegeta zna izvući najbolje iz svakog pokušaja i pretvoriti ga u dobar rezultat.
 

Dok je Maja Čengić Miralem s osmijehom pratila kako wok postaje zvijezda večeri, Ajla Kurtović i Zerina Suyabatmaz su otkrivale prve trikove uz miris povrća na tavi. Naida Kadić, Nikolina Sablić i Magdalena Paradžik unijele su dodatnu dozu energije u druženje.

Hajrudin Šišić pokazao je da mu wok nije nepoznanica, a Iman Karović se pobrinula da niko ne ostane gladan. Zajedno su činili šaroliku ekipu koja je najbolje dokazala da kuhanje, uz pravi začin, postaje igra.
 

Završni station otkrio je koliko se lako može prilagoditi svaki wok. Na kraju se pokazalo da nije važno da li ste tim riža ili tim nudle jer čim se umiješala kašika Vegete, sve je dobilo onaj strašno dobar okus.


 

Malo začina za uspomenu

Goste je na odlasku dočekalo malo iznenađenje, a to je poseban Vegeta poklon box kojeg čini Vegeta Original, Smoked i Sweet Chili kao podsjetnik da se strašno dobri trenuci iz radionice mogu ponoviti i kod kuće.

Za sve one koji vole okus, ali ne žele komplikacije, poruka je jednostavna: pokažite svoje najbolje uz Vegetu i otkrijte da je kuhanje strašno… dobro.

Posebnu energiju cijelom druženju dale su i fotografije s photowalla, gdje su gosti ostavili svoj pečat na danu ispunjenom strašno dobrim okusima i smijehom.
 

A pitate se kako su izgledala jela na kraju ili koja kombinacija je izazvala najviše smijeha? Sve to pogledajte u našem reels-u na Instagramu.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Podravkom

Produkcija: Bonjour.ba  
Foto: Enida Kajević za Bonjour.ba    
Video: Marko Jovančić za Bonjour.ba