Treće izdanje Woman.Comm konferencije je sve bliže.

U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu 15. i 16. oktobra okupit će se vodeći predstavnici komunikacijske industrije, kako iz BiH, tako i iz susjednih zemalja i šire! Fokus kao i prethodnih godina je komunikacijska industrija, umrežavanje i jačanje žena iz Adria regije te odgovorno poslovanje, društvena odgovornost, trendovi i brendovi.

Upravo o brendu i to o državi kao brendu, na konferenciji će govoriti profesor Božo Skoko koji smatra da su nam proizvodi kao brendovi odavno poznati, plaćamo za njih i veću cijenu, jer očekujemo provjeren kvalitet i zadovoljstvo. Naviknuti smo na to i da nam ljudi poput  Ronalda, Obame ili Richarda Bransona postaju brandovi, no trenutno fokus „brendiranja“ postaju države, regije i gradovi.




Kako da grad, ili država postanu brend?

Svi smo sigurno nekada u životu željeli posjetiti New York, London, pa čak i Novi Zeland, jer smo čuli brojne pozitivne priče o njima. New York već dvije decenije ima marketinški tim u rukovodstvu koji ga svakodnevno čini privlačnijim i popularnijim u svijetu. Svjesni te činjenice, čak i zemlje u razvoju poput Albanije, ističe Skoko, angažuju međunarodne promotivne agencije koje će raditi na jačanju vlastite percepcije u svijetu.

„Iako se to donedavno činilo nepotrebnim, živimo u vremenu kad je teško zamisliti bilo koju državu na svijetu koja ne bi trebala postati brend. Države su, naime, kopirajući korporacije shvatile da ne mogu preživjeti na globalnom tržištu ako pored vlastitog teritorija, vlasti i suvereniteta, vojske i izvoznih proizvoda, ne postignu ugled.

Kako piše Simon Anholt, vodeći britanski stručnjak za brendiranje destinacija, bilo da razmišljamo o tome kamo na odmor, kupovini proizvoda proizvedenog u određenoj državi, prijavljivanju za posao u inozemstvu, selidbi u novi grad, oslanjamo se na našu percepciju tih mjesta kako bi nam proces donošenja odluke bio što lakši, brži i učinkovitiji. Nemamo vremena za dubinske analize, pa se češće vodimo stereotipima, površnim uvidom i imidžima“, kazao je prof. Božo Skoko.




Skoko smatra da država koja posjeduje ugled u međunarodnoj javnosti lakše plasira svoje proizvode na strana tržišta, lakše privlači turiste i ulagače, lakše „prodaje“ svoju kulturu i način života, a u međunarodnoj politici joj se često progleda kroz prste. 


Sarajevo Film Festival kao brend BiH

Da imamo i pozitivnih primjera, koji čine pozitivnu percepciju o BiH dokaz je Sarajevo Film Festival, koji je ove godine imao svoje trideseto izdanje. Nastao još u ratnim godinama, prkosi složenom državnom uređenju, različitim politikama, podjelama. 

„Vrlo važna stvar koja nadilazi sve te podjele je što organizaciji Festivala prije svega prilazimo profesionalno iz pozicije filmskih djelatnika i publike, tako sve dobiva drugi smisao. Upravo tako se razvijao SFF, od malog događaja koji je Sarajevu pod opsadom donio filmove do postepenog okretanju prema užoj i široj regiji i na taj način profiliranja festivala kao jedinstvenog događaja u Europi i šire. Kada otkrijete svoj pravi profil i svoj pravi smisao, onda je sasvim prirodno da će projekat postati važan i jak brend“, kazala je Elma Tataragić, scenaristica, producentica i selektorica Sarajevo Film Festivala.
 


Sarajevo Film Festival svake godine pokazuje kako BiH može biti atraktivna, funkcionalna i povoljna za život i rad, dodaje Elma. Imidž BiH kao nestabilne, siromašne i postratne zemlje itekako pomjeraju projekti iz kulture, posebno ovako veliki kao što je Sarajevo Film Festival koji privlače nekoliko hiljada profesionalaca svake godine i preko 100.000 gledatelja u BiH. To utiče na sliku Sarajevo i BiH, na ekonomiju, na kulturni život, ali općenito na kvalitet života.

Sve o brendiranju države, kako brendovi mijenjaju pogled na svijet i o uspjehu na Balkanu možete čuti na trećoj Woman.Comm konferenciji. 

* * *
Naslovna fotografija: Pexels.com
Foto: PR

Jutro nakon crvenog tepiha obično izgleda ovako: pregledamo fotografije, komentarišemo outfite i vrlo brzo imamo favorite.

Ali neke fotografije traže još jedan zoom.

Sinoć su nam upravo takav razlog dali Karmen Obrdalj, Kemal Rizvanović i Una Gunjak. Njihovi lookovi na Sarajevo Film Festivalu išli su u tri različita smjera, a kada smo pogledali malo bliže, pažnju su preuzeli detalji.  
 

Briljanti i bijelo zlato kod Karmen. 

Bijelo zlato i srebro kod Kemala. 

Zlato, rubini i prepoznatljivi motiv Oskara Kogoja kod Une.

Sve troje nosili su nakit Zlatarne Celje , ali bez copy-paste momenta. Svaki izbor pratio je osobu koja ga nosi i ostatak stylinga na svoj način.

Pa, dok se jutros priča o outfitima, mi gledamo malo bliže.

Karmen je rekla briljanti. Mi razumijemo.    
 

Kod režiserke, scenaristice i učesnica Sarajevo Film Festival Talent Campus 2026,  Karmen Obrdalj priču otvara sama kreacija: svilena haljina ručno je oslikana motivima inspirisanim šarama leptira, pa svaki potez i nijansa na tkanini postaju dio njenog karaktera.  
 

Na gornjem dijelu kreacije boje i organski oblici daju gotovo ilustrativan efekt, dok ostatak haljine ostaje čist i fluidan.
 

Upravo uz takvu kombinaciju ručnog rada i svile, bijelo zlato i briljanti donose drugačiju vrstu teksture i sjaja. 

Star ogrlica prati gornji dio stylinga bez konkurisanja oslikanim motivima, dok Imperial Mini naušnice ostaju jasno vidljive uz meke valove u kosi.

A kada kažemo da ovdje vrijedi približiti fotografiju, mislimo doslovno.

Star ogrlica nosi 79 bijelih dijamanata, dok Imperial Mini naušnice i prsten kombiniraju dijamante različitih veličina. Tu je i Classic prsten sa čak 105 sitnih dijamanata.  
 

To mijenja način na koji cijeli look izgleda iz blizine. 

Posebno nam se sviđa kontrast između ručno oslikane svile i preciznog sjaja briljanata: dvije potpuno različite vrste detalja koje zajedno daju sofisticiraniji završetak stylingu.
 

Nakit koji je nosila Karmen Obrdalj: OGRLICA Star , NARUKVICA sa briljantima, NAUŠNICE Imperial Mini , PRSTEN Imperial Mini , PRSTEN i PRSTEN Classic

Kemalov look je bio razlog da pogledamo i ruke  

Kod Kemala Rizvanovića, glumca i člana žirija za BH Film program Sarajevo Film Festivala za  2026. godinu priča se odmakla od klasičnog jednog statement komada.  
 

Nosio je čvrstu obruč-narukvicu, pancer lančić od bijelog zlata dug 55 centimetara, srebrni Atlantida privjesak u formi Luxor pločice te dva prstena. Cushion prsten izrađen je od srebra, dok je drugi prsten od zlata.  
 

Na crvenom tepihu kombinovao ih je uz krem sako, crnu majicu i crne pantalone, pa je cijeli look ostao u čistoj, kontrastnoj paleti.

Upravo je crna baza dala lančiću i Atlantida privjesku prostor da se jasno izdvoje, dok se hladni ton srebra i bijelog zlata prirodno nastavio na ostatak stylinga.
 

Detalji pritom nisu bili koncentrisani samo oko vrata. 

Narukvica i prstenje nastavili su istu priču na rukama, pa se nakit kroz look pojavljuje u nekoliko različitih formi, bez osjećaja da je svega previše.  
 

Miješanje bijelog zlata i srebra dodatno drži cijelu priču u hladnijoj paleti, ali različite forme sprečavaju da sve izgleda jednolično: pancer lančić, ravnija pločica privjeska, obruč na ruci i prstenje daju nekoliko različitih tekstura.  
 

Nakit koji je nosio Kemal Rizvanović: NARUKVICA bijelo zlato, LANČIĆ pancer bijelo zlato, PRIVJESAK Atlantid a srebrna luxor pločica, PRSTEN bijelo zlato i PRSTEN Cushion  

Una je promijenila cijeli mood  

A onda dolazi Una Gunjak, redateljica i članica žirija za Cinelink Female Voices i Cinelink Drama Sarajevo Film Festivala za 2026. godinu i potpuno druga paleta.

Za nju je odabrano zlato iz kolekcije Tajne – Oskar Kogoj, uz ogrlicu, naušnice i prsten List života te prsten s rubinima.  
 

Una je nakit spojila s vrlo čistom crno-bijelom kombinacijom: bijelom košuljom i širokim crnim pantalonama. Upravo takva jednostavna baza ostavila je dovoljno prostora organskim formama nakita da postanu jedan od glavnih elemenata stylinga, dok su zlatne sandale nastavile toplinu nakita kroz cijeli look.

List života ovdje posebno dolazi do izražaja.
 

Motiv lista pojavljuje se na ogrlici, naušnicama i upečatljivom prstenu koji se proteže preko dva prsta, a matirane zlatne površine daju mu mekši sjaj od klasično poliranog zlata.

Na rukama se pojavljuje i prsten s rubinima, pa uz potpuno neutralnu odjeću dobijamo mali, ali vrlo jasan akcent boje. Dobar detalj je i crveni lak na noktima koji tu nijansu dodatno povezuje s ostatkom stylinga.
 

I da, prsten s rubinima definitivno zaslužuje zaseban zoom.  
 

Nakit koji je nosila Una Gunjak: OGRLICA List života - Oskar Kogo j , NAUŠNICE List života - Oskar Kogoj, PRSTEN List života - Oskar Kogo j i PRSTEN sa rubinima

Tri looka. Nula copy-paste energije.  

Sinoćnji crveni tepih dao nam je tri dobra primjera koliko nakit mijenja način na koji čitamo styling.

Karmen je ostala u svijetu bijelog zlata i briljanata. Kemal je nakit rasporedio kroz nekoliko manjih detalja. Una je otišla prema organskim motivima i rubinima.

Isti povod. Isti crveni tepih. Potpuno različita energija.

Zlatarna Celje i ove godine kroz saradnju s Udruženjem filmskih radnika BiH podržava članice i članove domaće filmske scene, a nakit koji nose pažljivo je biran za svaku osobu.

Ideja saradnje veže filmski izraz uz karakter osobe i nakit koji ga prati, a sinoć smo taj koncept mogli vidjeti kroz tri vrlo različite interpretacije.

Outfiti će, naravno, i dalje biti glavna tema jutarnjeg scrollanja.

Mi ćemo samo još jednom zumirati fotografije.

Jer kod ova tri looka dobar dio priče krije se upravo tamo.  

Kreacije: Aros (Kemal Rizvanović), Tea Atelier (Karmen Obrdalj)

Ovaj sadržaj je nastao u saradnji sa  Zlatarnom Celje

Bonjour.ba produkcija
Voditeljica projekta: Semra Manjura
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović
Fotografkinja: Monika Andrić