Treće izdanje Woman.Comm konferencije je sve bliže.

U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu 15. i 16. oktobra okupit će se vodeći predstavnici komunikacijske industrije, kako iz BiH, tako i iz susjednih zemalja i šire! Fokus kao i prethodnih godina je komunikacijska industrija, umrežavanje i jačanje žena iz Adria regije te odgovorno poslovanje, društvena odgovornost, trendovi i brendovi.

Upravo o brendu i to o državi kao brendu, na konferenciji će govoriti profesor Božo Skoko koji smatra da su nam proizvodi kao brendovi odavno poznati, plaćamo za njih i veću cijenu, jer očekujemo provjeren kvalitet i zadovoljstvo. Naviknuti smo na to i da nam ljudi poput  Ronalda, Obame ili Richarda Bransona postaju brandovi, no trenutno fokus „brendiranja“ postaju države, regije i gradovi.




Kako da grad, ili država postanu brend?

Svi smo sigurno nekada u životu željeli posjetiti New York, London, pa čak i Novi Zeland, jer smo čuli brojne pozitivne priče o njima. New York već dvije decenije ima marketinški tim u rukovodstvu koji ga svakodnevno čini privlačnijim i popularnijim u svijetu. Svjesni te činjenice, čak i zemlje u razvoju poput Albanije, ističe Skoko, angažuju međunarodne promotivne agencije koje će raditi na jačanju vlastite percepcije u svijetu.

„Iako se to donedavno činilo nepotrebnim, živimo u vremenu kad je teško zamisliti bilo koju državu na svijetu koja ne bi trebala postati brend. Države su, naime, kopirajući korporacije shvatile da ne mogu preživjeti na globalnom tržištu ako pored vlastitog teritorija, vlasti i suvereniteta, vojske i izvoznih proizvoda, ne postignu ugled.

Kako piše Simon Anholt, vodeći britanski stručnjak za brendiranje destinacija, bilo da razmišljamo o tome kamo na odmor, kupovini proizvoda proizvedenog u određenoj državi, prijavljivanju za posao u inozemstvu, selidbi u novi grad, oslanjamo se na našu percepciju tih mjesta kako bi nam proces donošenja odluke bio što lakši, brži i učinkovitiji. Nemamo vremena za dubinske analize, pa se češće vodimo stereotipima, površnim uvidom i imidžima“, kazao je prof. Božo Skoko.




Skoko smatra da država koja posjeduje ugled u međunarodnoj javnosti lakše plasira svoje proizvode na strana tržišta, lakše privlači turiste i ulagače, lakše „prodaje“ svoju kulturu i način života, a u međunarodnoj politici joj se često progleda kroz prste. 


Sarajevo Film Festival kao brend BiH

Da imamo i pozitivnih primjera, koji čine pozitivnu percepciju o BiH dokaz je Sarajevo Film Festival, koji je ove godine imao svoje trideseto izdanje. Nastao još u ratnim godinama, prkosi složenom državnom uređenju, različitim politikama, podjelama. 

„Vrlo važna stvar koja nadilazi sve te podjele je što organizaciji Festivala prije svega prilazimo profesionalno iz pozicije filmskih djelatnika i publike, tako sve dobiva drugi smisao. Upravo tako se razvijao SFF, od malog događaja koji je Sarajevu pod opsadom donio filmove do postepenog okretanju prema užoj i široj regiji i na taj način profiliranja festivala kao jedinstvenog događaja u Europi i šire. Kada otkrijete svoj pravi profil i svoj pravi smisao, onda je sasvim prirodno da će projekat postati važan i jak brend“, kazala je Elma Tataragić, scenaristica, producentica i selektorica Sarajevo Film Festivala.
 


Sarajevo Film Festival svake godine pokazuje kako BiH može biti atraktivna, funkcionalna i povoljna za život i rad, dodaje Elma. Imidž BiH kao nestabilne, siromašne i postratne zemlje itekako pomjeraju projekti iz kulture, posebno ovako veliki kao što je Sarajevo Film Festival koji privlače nekoliko hiljada profesionalaca svake godine i preko 100.000 gledatelja u BiH. To utiče na sliku Sarajevo i BiH, na ekonomiju, na kulturni život, ali općenito na kvalitet života.

Sve o brendiranju države, kako brendovi mijenjaju pogled na svijet i o uspjehu na Balkanu možete čuti na trećoj Woman.Comm konferenciji. 

* * *
Naslovna fotografija: Pexels.com
Foto: PR

Prva večer crvenog tepiha već nam je dala razlog da fotografije pogledamo još jednom.

Ovoga puta fokus nam nije ostao samo na kompletnom stylingu. Alena Džebo i Alisa Čajić za otvaranje Sarajevo Film Festivala odabrale su dva sasvim različita pristupa nakitu, a svaki je njihovom looku dao drugačiji karakter.  
 

Za obje je pažljivo biran luksuzni nakit Zlatarne Celje, s idejom da naglasi eleganciju i sofisticiranost, ali kroz estetiku osobe koja ga nosi.

Kod Alene su to bili hladniji tonovi bijelog zlata, briljanti i modri safiri, dok je Alisa otišla prema žutom zlatu, amazonitu i citrinu.  
  

I upravo se na njih dvije dobro vidi koliko luksuzni nakit može imati različito lice: kod jedne preciznije i klasičnije, kod druge toplije i razigranije.

Nakit Zlatarne Celje tako je na istoj večeri dobio dvije potpuno različite interpretacije.

I da, ovo su oni detalji zbog kojih red carpet fotografiju zumiramo.  
 

Safiri su dobili svoj red carpet moment  

Alena Džebo, glumica i predsjednica Udruženja filmskih radnika BiH, za večer otvaranja birala je bijelo zlato, briljante i modre safire, ali zanimljiv dio ovog stylinga nije samo u toj kombinaciji boja.

Safir se kroz njen nakit pojavljuje u nekoliko potpuno različitih uloga.

Uz dugu crnu haljinu s dubokim V izrezom i cvjetnim aplikacijama u plavo-crnim tonovima, izbor nakita imao je jasnu poveznicu s cijelim stylingom. Plavi akcenti na haljini nastavili su se kroz safire, dok je bijelo zlato na crnoj podlozi dobilo dodatnu izražajnost.  
 

Blue ogrlica spaja modri safir i briljante, prati liniju dekoltea, pa hladni ton bijelog zlata ostavlja upravo plavoj boji kamena da napravi najjači kontrast. 

A onda dolazi Royal prsten u čijem centru se nalazi ovalni modri safir, oko kojeg su raspoređena 24 briljanta. Upravo taj odnos radi najveći dio vizualnog posla: intenzivna plava ostaje u centru, dok briljanti oko nje formiraju svjetliji okvir i dodatno naglašavaju kamen.  
 

Remember Me prsten i naušnice i donose drugačiji pristup. Umjesto jednog velikog centralnog safira, ovdje se pojavljuje više modrih safira različitih veličina. Na prstenu variraju od 2 do 4 mm, dok naušnice isti princip nastavljaju kroz niz manjih kamenova.

I tu kombinacija više prstenova odjednom dobija više smisla.  
 

Nije riječ samo o tome da ih je Alena nosila nekoliko, nego o tome da se na ruci smjenjuju različite proporcije: Royal donosi jedan dominantan safir okružen briljantima, Remember Me više manjih plavih tačaka, a dodatni prstenovi s briljantima uvode čisti sjaj bez još jedne boje.  
 

Nakit koji je nosila Alena Džebo: OGRLICA Blue sa safirom i briljantima, PRSTEN Royal sa safirom i briljantima, PRSTEN Remember m e . NAUŠNICE Remember me sa modrim safirima, PRSTEN sa briljantima, PRSTEN sa briljantima i NARUKVICA .

Plot twist večeri? Alisin nakit.  

Kod glumice Alise Čajić već smo navikli da red carpet izdanje ne prođe nezapaženo.

Ovog puta odabrala je dugu haljinu u tirkiznim i akvamarin tonovima, s dubokim V izrezom, naglašenim drapiranjem i skulpturalnim bijelim detaljima uz dekolte. Cijeli look već je imao gotovo morsku paletu, pa je nakit iz  kolekcije Golden Sea Star djelovao kao prirodan nastavak te priče.  
 

Golden Sea Star polazi od forme morske zvijezde, ali je prevodi u čistiji, savremeniji oblik. Kraci zvijezde nisu jednaki, pa motiv nije strogo simetričan i upravo zbog toga djeluje razigranije. 

U kolekciji se kombinuju i različite završne obrade: veći komadi imaju satenski mat efekat, dok manji donose izraženiji sjaj.  
 

Alisa je nosila ogrlicu, narukvicu i prsten Golden Sea Star, pa se isti motiv ponavljao kroz nekoliko tačaka stylinga.

Ali Alisa se nije zaustavila na jednom motivu.

Uz Golden Sea Star kombinovala je The Golden Sea prsten s amazonitom. Upravo je prirodno kamenje zamišljeno kao nastavak priče ove kolekcije: Zlatarna Celje Golden Sea Star povezuje s Golden Sea komadima u kojima matirano žuto zlato prati intenzivnu boju amazonita.  
 

Toplina žutog zlata dobija hladniji plavo-zeleni akcent amazonita, a Embrace of the Sea prsten sa žutim citrinom i dijamantima uvodi još jedan ton, ovaj put bliži samom zlatu.

Rezultat je slojevit, ali vizualno povezan: morska zvijezda daje motiv, žuto zlato toplinu, amazonit poveznicu s haljinom, a citrin još jednu nijansu unutar iste priče.  
 

Sofisticiranost ovdje ne dolazi iz stroge simetrije i jednog dominantnog kamena, nego iz teksture, boje i načina na koji se različiti komadi povezuju.

Nakit ne pokušava pratiti haljinu doslovno, već preuzima njenu morsku estetiku i prevodi je kroz zlato, teksturu i kamenje u boji.  
 

Nakit koji je nosila Alisa Čajić: OGRLICA Golden sea star , NARUKVICA Golden sea star , PRSTEN Golden sea star , PRSTEN The Golden sea   sa amazonitom i PRSTEN Embrace of the Sea sa žutim citrinom i dijamatima.  

Dva looka, potpuno drugačiji rezultat  

Alena i Alisa na istoj su večeri pokazale koliko se pristup nakitu može razlikovati čak i kada je povod isti.

Kod Alene su vezivni element bili safiri, briljanti i bijelo zlato. Kod Alise žuto zlato i kamenje u nekoliko tonova.

Jedan izbor djeluje hladnije i preciznije, drugi toplije i slojevitije.

A upravo tu luksuzni nakit dobija više od svoje dekorativne uloge.

Elegancija i sofisticiranost ne moraju izgledati isto na svakoj osobi. Nekada ih nose klasični safiri i briljanti, nekada matirano žuto zlato, organski motivi i kamenje u boji.  
 

To je i ideja saradnje Zlatarne Celje i Udruženja filmskih radnika BiH, koja se nastavlja i ove godine. Odabrane članice i članovi Udruženja tokom festivalskih večeri nose pažljivo birane komade Zlatarne Celje, a svaki izbor prati njihov stil i lični izraz.

U konačnici bit je u autentičnosti i ideji da nakit Zlatarne Celje ne prati samo styling nego i karakter osobe koja ga nosi.

Nakon prvog crvenog tepiha ta ideja već ima dva sasvim različita primjera.

Nakit Zlatarne Celje je zajednička tačka. Način na koji ga nose potpuno je njihov.  

Kreacije: Tea Atelier (Alena Džebo), MoonDrip Streetwear (Alisa Čajić)  

Ovaj sadržaj je nastao u saradnji sa  Zlatarnom Celje

Bonjour.ba produkcija
Voditeljica projekta: Semra Manjura
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović
Fotografkinja: Monika Andrić