TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 24.10.2020.
Kalendarski dolazak novog godišnjeg doba, ali i globalna pandemija potaknuli su nas da još više pozornosti usmjerimo ka jačanju imuniteta.
Imunosni sustav sastavljen je od raznih organa i stanica koji su raspoređeni po cijelom tijelu te štite naš organizam od vanjskih utjecaja i toksina koji izlučuju virusi, bakterije, paraziti…
Probavni sistem jedan je od najvažnijih imunoloških sustava, budući da on predstavlja do dio prirođene imunosti, pobuđuje stečenu imunost i oblikuje stečeni imunosni odgovor.
Zato ćemo često čuti da je za jačanje imuniteta iznimno važno održavati našu crijevnu floru i pametno birati namirnice koje jedemo uz probiotike koji također pomažu u njenoj stabilizaciji.
U nastavku smo izdvojili još nekoliko savjeta kako do jačeg imuniteta.
PRIPAZITE NA URAVNOTEŽENU PREHRANU
Dakle, vaš tjedni meni trebao bi se sastojati od raznolikih sezonskih namirnica koje će osigurati vitamine, minerale, esencijalne aminokiseline, kao i složene ugljikohidrate te fermentirane mliječne proizvode. Ovo su neke od namirnica koje ćete sada naći u trgovinama, a donose brojne blagodati za tijelo.
Agrumi (mandarine, naranče, limun, grejp) štite organizam i bogati su vitaminom C, važnim antioksidansom. Mahunarke su odličan izvor vitamina, minerala (cink, željezo, magnezij), kao i vitaminima B skupine. Mrkva je izvor karotenoida, koji djeluje na naš imunološki sustav, brokula ima karotenoide koji djeluju antioksidativno, a tu su i sjemenke i crveno meso koji sadrže kiseline i bjelančevine. Morski plodovi, kao i probiotici koji dodatno potiču rad stranica koje uništavaju opasne mikroorganizme. Prehranu obogatite i zdravim prirodnim sokovima.
POKUŠAJTE UMANJITI STRES I KVALITETNO SPAVAJTE
Stres utječe na naše zdravlje, ritam spavanja, navike… Zato je važno kreirati rituale uz koje ćete dan započeti i završiti uz opuštajuće misli. Ovdje vam otkrivamo par savjeta za kvalitetniji san, a klikom ovdje potražite savjete za što bolju organizaciju obveza.
PIJTE DOVOLJNO TEKUĆINE
Važno je da dnevno unesemo do dvije litre vode ili nezaslađenog čaja kako bismo hidrirali stanice i potaknuli detoksikaciju organizma.
SMANJITE UNOS ŠEĆERA
Dokazano je da veliki unos šećera povećava mogućnost infekcije, budući da šećer smanjuje sposobnost bijelih krvnih stanica da uništavaju bakterije.
***
Tekst: BONJOUR.ba
Foto: unsplash.com
Objavljeno: 24.10.2020.
Updated: 24.3.2021.
TEKST: Lamija Muratagić
Najteži umor često nije onaj koji se odmah vidi. Ne izgleda uvijek kao propušten rok, neodgovoren mail ili dan proveden u krevetu. Ponekad izgleda mnogo tiše. Sve stižete, ljudi se oslanjaju na vas, obaveze su pod kontrolom, a vi iznutra imate osjećaj da dan više gurate nego što ga zaista živite.
Za to se sve češće koristi termin high functioning burnout, odnosno visokofunkcionalno sagorijevanje. Nije riječ o formalnoj dijagnozi, niti o etiketi koju treba lijepiti na svaku fazu umora. Više je način da se opiše stanje u kojem osoba i dalje funkcioniše, ispunjava očekivanja i djeluje sposobno, dok iznutra sve manje osjeća stvarnu energiju, prisutnost i zadovoljstvo.
Burnout se u stručnom kontekstu najčešće veže za hronični stres na poslu, ali se ovaj izraz u svakodnevnom govoru koristi šire, za trenutak kada spolja sve izgleda pod kontrolom, a iznutra ste emocionalno, mentalno ili fizički potrošeni.
Ne mora svaka iscrpljenost biti burnout. Ipak, ako “dobro sam” sve češće zvuči kao rečenica koju izgovarate samo da ne biste objašnjavali kako ste stvarno, vrijedi zastati i provjeriti koliko vas svakodnevno funkcionisanje zapravo košta.
Burnout često zamišljamo kao potpuni kolaps. Trenutak u kojem više ne možete raditi, ustati, odgovoriti na poruku ili nastaviti kao da je sve u redu. Kod visokofunkcionalnog burnouta stvar je komplikovanija jer, barem izvana, još uvijek možete.
Možete završiti prezentaciju, odgovoriti na poruke, stići na sastanak, organizovati planove i usput nekome reći da ste dobro. Spolja to može izgledati kao stabilnost. Iznutra, međutim, može postojati osjećaj praznine, udaljenosti ili umora koji ne prolazi ni nakon prospavane noći.
Stres vas najčešće ubrzava. Misli su brze, tijelo je napeto, sve djeluje hitno i pomalo alarmantno. Burnout je drugačiji. On ne mora biti dramatičan. Često se osjeti kao tiho otupljenje.
Niste nužno tužni, ali se ne osjećate stvarno prisutno. Niste stalno ljuti, ali vas sitnice lakše izbace iz ravnoteže. Stvari koje su vam ranije donosile radost sada mogu djelovati kao još jedna obaveza, od druženja i treninga do večere, njege kože ili odmora.
Zato ga je lako previdjeti. Ne izgledate kao osoba kojoj treba pauza. Izgledate kao osoba koja zna šta radi. Samo što funkcionalnost ne znači uvijek da ste dobro.
Najčešće kroz male promjene koje prvo pokušavate objasniti lošim snom, napornom sedmicom, PMS-om ili običnim umorom.
Legnete da odmorite, ali se uhvatite kako već pola sata skrolate i osjećate se još praznije. Vikend više ne izgleda kao vrijeme za sebe, nego kao dva dana pokušaja da dođete sebi od svega što ste tokom sedmice nosili. Poruke ostavljate za kasnije, čak i kada vam je stalo do osobe koja ih šalje, jer ni za najjednostavniji odgovor više nemate kapaciteta.
Onda i male odluke postanu previše. Šta jesti, šta obući, kome prvo odgovoriti, šta odgoditi, šta završiti odmah. Sve ono što je nekada išlo automatski sada traži napor.
Ambicija može biti dobra stvar kada vam daje pravac, energiju i osjećaj rasta. Problem nastaje kada počne tražiti da stalno prelazite preko sebe kako bi sve izvana i dalje izgledalo uredno.
Posebno iscrpljuje mentalni teret koji se često ne vidi. Planiranje, pamćenje, predviđanje, organizovanje i emocionalno balansiranje drugih ljudi rijetko izgledaju kao rad, ali troše pažnju, fokus i energiju.
Zato se visokofunkcionalno sagorijevanje često ne prepozna na vrijeme. Osoba i dalje radi, odgovara, pojavljuje se, završava. Tek kasnije postane jasno da je cijena tog ritma bila previsoka.
Jedna od čestih zabluda je da se svaki umor može popraviti boljom rutinom. Još jedan planer, još jedan trening, još jedna jutarnja navika, još jedan pokušaj da se dan posloži savršeno.
Rituali mogu pomoći, ali ako ste već preopterećeni, oporavak ne bi trebao postati dodatni zadatak koji morate odraditi pravilno.
Briga o sebi ponekad izgleda jednostavnije. Otkazati plan bez duge poruke objašnjenja. Otići na spavanje iako kuhinja nije sređena. Reći da nešto ne možete preuzeti. Ostaviti poruku za kasnije. Priznati sebi da ste umorni prije nego što vas tijelo na to natjera.
U nekim situacijama, briga o sebi više nije dovoljna i zahtijeva hitan razgovor sa stručnom osobom. Ako hronični umor traje, ako se javlja osjećaj beznađa ili ako primjećujete da više ne možete normalno funkcionisati, traženje profesionalne pomoći je jedini ispravan korak. Visoko-funkcionalno sagorijevanje nije stanje koje prolazi samo od sebe, a razgovor s psihoterapeutom ili ljekarom ključan je za siguran oporavak.
Za početak, dovoljno je postaviti jedno iskreno pitanje: šta me zaista odmara, a šta samo izgleda kao odmor?
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @elliotjameskennedy
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
