TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 19.10.2021.
Čaša dobrog vina oduvijek je sinonim uživanja, a posebice kada je riječ o neodoljivim vinskim notama domaćeg proizvođača čiji okus nikog ne ostavlja ravnodušnim.
No, do degustiranja vina potreban je određeni put i trud o kojem će nam najbolje potvrditi vrijedni tim vinarije Škegro koji su zaslužni da vrhunska vina nađu put do ljubitelja.
Naime, sa inside pričom i i fotografijama, uvjerili su nas da je berba grožđa, odnosno plodova vinove loze, jedan je od najvažnijih koraka u procesu proizvodnje vina.
Tim Fina Vina je u suradnji sa Bonjour. uredništvom kreirao pitanja za vinariju Škegro te otkrio sve detalje o pripremama za berbu, od kojih se koraka sastoji, ali i istražio savjete kako educirati druge o vrijednosti odležanih vina.
Više detalja otkrivamo u nastavku.
***
Vinarija Škegro obiteljska je vinarija koja već oko 25 godina pomiče granice i kreira trendove.
Naša su vina odraz naše ljubavi.
Odraz predanog rada i energije koju ulažemo.
Odraz Hercegovine i njenih prirodnih ljepota.
Skupa s vinima učimo i rastemo.
Sretni smo i ponosni kada pronađu put do vas i ispričaju vam priču.
Priču koja traje i ostavlja trag.
Naši vinogradi, zasađeni Žilavkom, Blatinom i uz ponešto ostalih sorti, dio su Mostarskog vinogorja, a nalaze se u neposrednoj blizini podruma u Radišićima (Ljubuški).
Uz mnogo pažnje, znanja i strpljenja, brižno i kroz cijelu godinu vino radimo i gradimo u vinogradu jer čvrsto vjerujemo da samo vrhunsko grožđe daje vrhunska vina.
Koja se priča krije iza obiteljskog imena Škegro?
Nekada davno, gotovo da nije bilo domaćinstva koje nije posjedovalo vinograd zasađen Žilavkom, Blatinom i ostalim autohtonim sortama vinove loze.
Proizvedena su se vina čuvala u drvenim bačvama i koristila uglavnom za vlastite potrebe.
Mijenjali su se vladari i gospodari, vodili su se ratovi i mijenjale državne granice, ali je vino bilo, ostalo i bit će dijelom hercegovačke prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Tako nekako započinje i naša priča, priča u kojoj se tradicija prenosila s koljena na koljeno da bi jednog dana prerasla u posao u kojem istinski uživa i sudjeluje cijela obitelj.
Mirko, Bariša, Ante i Andreja Škegro gaje moderan pristup tradicionalnom, ljubav prema vinogradima i vinu te snažna želja da se poklonicima ponudi i približi duh Hercegovine u punom sjaju, glavne su smjernice vinarije Škegro.
Hercegovački krš daje čuvena vina koja su od davnina služila za užitak i okrepu.
Podneblje puno sunca, čvrstog kamena i zdrave ekološke podloge, sa stoljetnom tradicijom daje vina vrhunskih kvaliteta.
Kako biste vašu vinariju, a kako vina opisali osobi koja se prvi put susreće s vašim brendom?
Obitelj Škergo se nešto više o 15 godina bavi proizvodnjom vina.
Prvi vinograd je brojio 2500 trsova žilavke i blatine koji je s vremenom obnovljen, te danas posjedujemo jedan hektar vlastitog vinograda i još tri u kooperaciji.
Dijelom su to stari vinogradi kupljeni od lokalnih vinogradara, a većim dijelom – novozasađeni.
S vremenom je izgrađen i vlastiti podrum u sklopu obiteljske kuće u Radišićima, gdje se preselila i proizvodnja.
Danas vinograd ukupno posjeduje 7330 trseva i to samo autohtonih hercegovačkih sorti: žilavka, blatina, bena i alicant boushet (kambuša).
Nekome ko se prvi put susreće s našim brendom bi poručili da se u vinariji Škegro godišnje proizvede 15 000 litara vina iz osnovne linije Krš, a od ove godine 4.000 litara iz Premium linije Carsus.
Vaše maslinovo ulje osvojilo je zlatnu medalju u New Yorku. Što ga čini posebnim?
Moramo se malo pohvaliti – nedavno smo na prestižnom svjetskom ocijenjivanju maslinovih ulja u Njujorku dobili zlatnu medalju za ulje Krš, prvo takvo priznanje za maslinovo ulje iz BiH.
Smatramo da je nagrada na takmičenju The New York International Olive Oil Competitionn priznanje ne samo za vinariju Škegro, već i potvrda da je ovo podneblje Hercegovine, gdje sunce sija i do 280 dana godišnje, kao stvoreno ne samo za vinovu lozu, već i za uzgoj maslina.
Ekstra djevičansko ulje odlikuju dobri ukusi koji mogu biti gorki, voćni, čak i opori.
Kiselost ne smije biti veća od 0,8%, a prilikom prerade se vrši hladno prešanje na temperaturi ne većoj od 25-30 Celzijusevih stepeni.
Masline bi trebalo da se prerade 24 sata nakon branja.
Koje vino iz vaše proizvodnje zauzima posebno mjesto u vašoj kolekciji?
Vino koje zauzima posebno mjesto i na koje smo izrazito ponosni je naš Krš Žilavka Orange.
U šali kažemo - ne dajemo ga nikome tko ne poznaje vinsku abecedu.
Vaša vina distribuiraju se i u ostale zemlje. Možete li nam reći nešto više o tome?
Vina su ponajviše zastupljena u BiH, a pored BiH, veliki uvoznik vina je R Hrvatska, Njemačka, Švedska i daleke SAD.
Vodite nas i kroz proces berbe vina. Koliko traju pripreme za berbu i od kojih se koraka sastoji?
Početak godine je obilježilo kišno vrijeme koje se produžilo do 4. mjeseca, ali nakon toga, skoro pa idealno, s izuzetkom oko polovine 8. mjeseca je bilo jako toplo – preko 40 stepeni skoro 14 dana, a onda krajem augusta osvježenje i malo kiše.
Uslijedilo je lijepo vrijeme pred berbu, tako da smo dobili odličnu sirovinu/grožđe, odnosno očekujte super vina.
Redoslijed berbe: Žilavka, Trnjak pa Blatina.
Koliko traje berba?
Ovisno o vremenu, berba može potrajati i do mjesec dana.
Kako educirati publiku o vrijednosti odležanih vina?
Koliko vino treba odležati.
Koliko dugo treba čekati da otvorim bocu vina?
Zašto bih pustio da vino stari?
Pitanja su na koje često sami ne znamo odgovor, pa ćemo ih pokušati bar malo približiti.
Vina dobre strukture sklona su dobrom potencijalu starenja.
Drugim riječima, elementi koji čine strukturu vina razvijaju se u harmoniji s vremenom, poboljšavajući ukupnu ravnotežu vina.
Dva se elementa najviše mijenjaju starenjem: tanini i kiselost.
Kiselost se s vremenom smanjuje, rušeći i deskriptore koji koreliraju sa svježinom vina.
Tanini se teže ukompovati u veće lance (polimerizacija), što rezultira zaobljenijom i mekšom prisutnošću vina na nepcu.
Crvena vina imaju tendenciju da postanu svjetlije boje.
Umjesto toga, bijela vina obično postaju tamnija.
Kao posljedica promjena u strukturi vina, okus i arome takođe mijenjaju svoj profil.
Arome (zajedničko opažanje okusa + arome) klasifikuju se u tri nivoa.
Oni se zasnivaju na porijeklu aromatičnih jedinjenja proizvedenih tokom putovanja grožđa do vina.
Na području BiH ima mnogo korisnih i nadasve zanimljivih edukativnih radionica, a kojima je cilj čim više naučiti „obično“ građanstvo kako osnovnim, tako i malo kompleksnijim lekcijama o vinu.
Izrazito korisne vinske radionice organizuje i tim Fina Vina, odnosno naš distributer za BiH na kojima se može naučiti dosta korisnih vinskih stvari, a ujedno i degustirati vina koja možda inače nemate priliku.
Brzo očekujte i našu radionicu.
Uglavnom zaključak je da je dobra i rodna godina, a vina iz berbe 2021. potražite na vašim omiljenim mjestima.
***
Foto by: Nikola Matić
Naslovna fotografija: Nikola Matić
Tekst: Bonjour.ba
TEKST: Ada Ćeremida
Malo ko zna Sarajevo kroz male rituale kao ljudi koji u njemu zaista žive svaki dan. Kafa usput, kratki predah između obaveza, omiljeni sto u gradu ili mjesto gdje na nekoliko minuta usporite tempo često govore više o nekome nego klasičan intervju.
Dan s Mirzom Mustafagićem ovog puta nismo zamislili kao klasičan intervju. Umjesto toga, proveli smo ga u pokretu, kroz grad, usputne razgovore i male trenutke uživanja koji stanu između obaveza. 
Pratili smo njegov ritam dana, mjesta na kojima pravi kratke pauze i male trenutke koje bira kada mu treba reset između obaveza. U toj priči prirodno se našao i novi Cedevita Vitamin Ice Tea, osvježavajući detalj koji se lako uklopio u tempo jednog proljetnog dana u Sarajevu.
Neki ljudi odmah vas vode na poznate lokacije. Drugi prvo biraju mjesta koja imaju atmosferu. Mirza pripada ovoj drugoj grupi. Naš dan počeo je u automobilu, uz kratko “Bonjouur, vi ste već tu?”, a nekoliko minuta kasnije već smo bili na ulicama Sarajeva, koji je tog jutra izgledao posebno filmski.
Dok prolazimo kroz ulice i pratimo Mirzine kratke stopove između razgovora, kafe i šetnje, otkriva nam i koje mjesto uvijek preporuči ljudima koji prvi put dolaze u Sarajevo.
“Ma mislim da je više nego jasno gdje.”
Coffee spot iza kojeg stoji i sam Mirza bio je jedna od prvih stanica dana. Upravo tamo nastavili smo razgovor o navikama i malim stvarima koje popravljaju raspoloženje usred užurbanog dana.
Dok šetamo i posmatramo kako grad polako hvata svoj dnevni ritam, pitamo Mirzu koji dio Sarajeva mu je najsličniji karakterom:
“Baščaršija. Vesela, razigrana i svoja.”
Za nekoga čiji dani rijetko izgledaju sporo, zanimalo nas je i gdje ode kada mu treba kratki reset od svega:
“Najčešće pobjegnem u Španiju ili u Istanbul.”
A između svih obaveza, sastanaka i poruka koje svakodnevno stižu, pitali smo ga postoji li osoba kojoj uvijek odgovori odmah:
‘’Naravno, moja mama Amira.”
Najzanimljiviji razgovori obično se dese dok hodate. Dok smo šetali prema pijaci i usput zastajali na nekoliko mjesta, Mirza nam je otkrio male navike i guilty pleasure trenutke koji često najbolje opisuju nečiji karakter.
Naravno, kao neko ko voli modu, najviše nas je zanimalo šta uvijek kupi i kada mu realno ne treba, na šta kroz osmijeh kaže: “Patike.”
Pričali smo i o tome kakav je kada se zaljubi, pa priznaje da je tada “valjda najljepša i najšarmantnija osoba ikada”, ali da je taj osjećaj lijep i da ga se rado sjeća.
A kada smo došli do pitanja guilty pleasure navika, odgovor je bio samo dodatna potvrda koliko su upravo male, svakodnevne stvari često one koje najviše poprave dan:
“Moj omiljeni guilty pleasure su koncerti.”
Negdje između gradske gužve, proljetnog sunca i spontanih razgovora, cijela atmosfera počela je podsjećati na one dane koje ne planirate posebno, a na kraju ih ipak zapamtite.
Pred kraj dana završili smo uz kratka pitanja koja zvuče jednostavno, ali često otkriju više nego ozbiljni intervjui.
Kada smo ga pitali bira li radije Cedevita vitaminski ledeni čaj od breskve i limuna ili Cedevita vitaminski ledeni čaj od šumskog voća i limuna odgovor je bio: “Uvijek breskva i limun.”
Razgovor je završio pitanjem koja pjesma trenutno najbolje opisuje njegov život, na šta bez puno razmišljanja govori:
“Za dobre i loše dane od Nine.”
Na kraju smo shvatili da ovaj dan zapravo nije bio klasičan intervju. Više je ličio na laganu proljetnu šetnju, uz dobre razgovore, omiljene sarajevske adrese i one male refresh trenutke uz Cedevita Vitamin Ice Tea zbog kojih dan nekako sporije i ljepše prolazi.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
