TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 19.10.2021.
Čaša dobrog vina oduvijek je sinonim uživanja, a posebice kada je riječ o neodoljivim vinskim notama domaćeg proizvođača čiji okus nikog ne ostavlja ravnodušnim.
No, do degustiranja vina potreban je određeni put i trud o kojem će nam najbolje potvrditi vrijedni tim vinarije Škegro koji su zaslužni da vrhunska vina nađu put do ljubitelja.
Naime, sa inside pričom i i fotografijama, uvjerili su nas da je berba grožđa, odnosno plodova vinove loze, jedan je od najvažnijih koraka u procesu proizvodnje vina.
Tim Fina Vina je u suradnji sa Bonjour. uredništvom kreirao pitanja za vinariju Škegro te otkrio sve detalje o pripremama za berbu, od kojih se koraka sastoji, ali i istražio savjete kako educirati druge o vrijednosti odležanih vina.
Više detalja otkrivamo u nastavku.
***
Vinarija Škegro obiteljska je vinarija koja već oko 25 godina pomiče granice i kreira trendove.
Naša su vina odraz naše ljubavi.
Odraz predanog rada i energije koju ulažemo.
Odraz Hercegovine i njenih prirodnih ljepota.
Skupa s vinima učimo i rastemo.
Sretni smo i ponosni kada pronađu put do vas i ispričaju vam priču.
Priču koja traje i ostavlja trag.
Naši vinogradi, zasađeni Žilavkom, Blatinom i uz ponešto ostalih sorti, dio su Mostarskog vinogorja, a nalaze se u neposrednoj blizini podruma u Radišićima (Ljubuški).
Uz mnogo pažnje, znanja i strpljenja, brižno i kroz cijelu godinu vino radimo i gradimo u vinogradu jer čvrsto vjerujemo da samo vrhunsko grožđe daje vrhunska vina.
Koja se priča krije iza obiteljskog imena Škegro?
Nekada davno, gotovo da nije bilo domaćinstva koje nije posjedovalo vinograd zasađen Žilavkom, Blatinom i ostalim autohtonim sortama vinove loze.
Proizvedena su se vina čuvala u drvenim bačvama i koristila uglavnom za vlastite potrebe.
Mijenjali su se vladari i gospodari, vodili su se ratovi i mijenjale državne granice, ali je vino bilo, ostalo i bit će dijelom hercegovačke prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Tako nekako započinje i naša priča, priča u kojoj se tradicija prenosila s koljena na koljeno da bi jednog dana prerasla u posao u kojem istinski uživa i sudjeluje cijela obitelj.
Mirko, Bariša, Ante i Andreja Škegro gaje moderan pristup tradicionalnom, ljubav prema vinogradima i vinu te snažna želja da se poklonicima ponudi i približi duh Hercegovine u punom sjaju, glavne su smjernice vinarije Škegro.
Hercegovački krš daje čuvena vina koja su od davnina služila za užitak i okrepu.
Podneblje puno sunca, čvrstog kamena i zdrave ekološke podloge, sa stoljetnom tradicijom daje vina vrhunskih kvaliteta.
Kako biste vašu vinariju, a kako vina opisali osobi koja se prvi put susreće s vašim brendom?
Obitelj Škergo se nešto više o 15 godina bavi proizvodnjom vina.
Prvi vinograd je brojio 2500 trsova žilavke i blatine koji je s vremenom obnovljen, te danas posjedujemo jedan hektar vlastitog vinograda i još tri u kooperaciji.
Dijelom su to stari vinogradi kupljeni od lokalnih vinogradara, a većim dijelom – novozasađeni.
S vremenom je izgrađen i vlastiti podrum u sklopu obiteljske kuće u Radišićima, gdje se preselila i proizvodnja.
Danas vinograd ukupno posjeduje 7330 trseva i to samo autohtonih hercegovačkih sorti: žilavka, blatina, bena i alicant boushet (kambuša).
Nekome ko se prvi put susreće s našim brendom bi poručili da se u vinariji Škegro godišnje proizvede 15 000 litara vina iz osnovne linije Krš, a od ove godine 4.000 litara iz Premium linije Carsus.
Vaše maslinovo ulje osvojilo je zlatnu medalju u New Yorku. Što ga čini posebnim?
Moramo se malo pohvaliti – nedavno smo na prestižnom svjetskom ocijenjivanju maslinovih ulja u Njujorku dobili zlatnu medalju za ulje Krš, prvo takvo priznanje za maslinovo ulje iz BiH.
Smatramo da je nagrada na takmičenju The New York International Olive Oil Competitionn priznanje ne samo za vinariju Škegro, već i potvrda da je ovo podneblje Hercegovine, gdje sunce sija i do 280 dana godišnje, kao stvoreno ne samo za vinovu lozu, već i za uzgoj maslina.
Ekstra djevičansko ulje odlikuju dobri ukusi koji mogu biti gorki, voćni, čak i opori.
Kiselost ne smije biti veća od 0,8%, a prilikom prerade se vrši hladno prešanje na temperaturi ne većoj od 25-30 Celzijusevih stepeni.
Masline bi trebalo da se prerade 24 sata nakon branja.
Koje vino iz vaše proizvodnje zauzima posebno mjesto u vašoj kolekciji?
Vino koje zauzima posebno mjesto i na koje smo izrazito ponosni je naš Krš Žilavka Orange.
U šali kažemo - ne dajemo ga nikome tko ne poznaje vinsku abecedu.
Vaša vina distribuiraju se i u ostale zemlje. Možete li nam reći nešto više o tome?
Vina su ponajviše zastupljena u BiH, a pored BiH, veliki uvoznik vina je R Hrvatska, Njemačka, Švedska i daleke SAD.
Vodite nas i kroz proces berbe vina. Koliko traju pripreme za berbu i od kojih se koraka sastoji?
Početak godine je obilježilo kišno vrijeme koje se produžilo do 4. mjeseca, ali nakon toga, skoro pa idealno, s izuzetkom oko polovine 8. mjeseca je bilo jako toplo – preko 40 stepeni skoro 14 dana, a onda krajem augusta osvježenje i malo kiše.
Uslijedilo je lijepo vrijeme pred berbu, tako da smo dobili odličnu sirovinu/grožđe, odnosno očekujte super vina.
Redoslijed berbe: Žilavka, Trnjak pa Blatina.
Koliko traje berba?
Ovisno o vremenu, berba može potrajati i do mjesec dana.
Kako educirati publiku o vrijednosti odležanih vina?
Koliko vino treba odležati.
Koliko dugo treba čekati da otvorim bocu vina?
Zašto bih pustio da vino stari?
Pitanja su na koje često sami ne znamo odgovor, pa ćemo ih pokušati bar malo približiti.
Vina dobre strukture sklona su dobrom potencijalu starenja.
Drugim riječima, elementi koji čine strukturu vina razvijaju se u harmoniji s vremenom, poboljšavajući ukupnu ravnotežu vina.
Dva se elementa najviše mijenjaju starenjem: tanini i kiselost.
Kiselost se s vremenom smanjuje, rušeći i deskriptore koji koreliraju sa svježinom vina.
Tanini se teže ukompovati u veće lance (polimerizacija), što rezultira zaobljenijom i mekšom prisutnošću vina na nepcu.
Crvena vina imaju tendenciju da postanu svjetlije boje.
Umjesto toga, bijela vina obično postaju tamnija.
Kao posljedica promjena u strukturi vina, okus i arome takođe mijenjaju svoj profil.
Arome (zajedničko opažanje okusa + arome) klasifikuju se u tri nivoa.
Oni se zasnivaju na porijeklu aromatičnih jedinjenja proizvedenih tokom putovanja grožđa do vina.
Na području BiH ima mnogo korisnih i nadasve zanimljivih edukativnih radionica, a kojima je cilj čim više naučiti „obično“ građanstvo kako osnovnim, tako i malo kompleksnijim lekcijama o vinu.
Izrazito korisne vinske radionice organizuje i tim Fina Vina, odnosno naš distributer za BiH na kojima se može naučiti dosta korisnih vinskih stvari, a ujedno i degustirati vina koja možda inače nemate priliku.
Brzo očekujte i našu radionicu.
Uglavnom zaključak je da je dobra i rodna godina, a vina iz berbe 2021. potražite na vašim omiljenim mjestima.
***
Foto by: Nikola Matić
Naslovna fotografija: Nikola Matić
Tekst: Bonjour.ba
TEKST: Adelisa Mašić
Restorani grada na rijeci Vrbas, poznatijeg kao Banja Luka, pričaju priču o mjestu gdje hrana nije samo potreba, već način života.
Ovdje su obroci trenutak za uživanje, razgovor i druženje. Grad miriše na svježe pečeno meso, domaće začine i jutarnju kafu u bašti uz rijeku.
Restorani su sastavni dio svakodnevnog života, to je mjesto gdje se spajaju tradicija i savremeni ukusi. Banja Luka je poznata po svom opuštenom duhu, a upravo se on najbolje osjeti za stolom. U svakom dijelu grada pronaći ćeš sjajna mjesta: od skrivenih bašti do modernih prostora u centru.
Restorani Banja Luka nude raznolikost kakvu rijetko koji grad ima. Domaća kuhinja, mediteranski okusi, fusion meniji, sve se ovdje susreće u savršenoj ravnoteži. Bilo da dolaziš prvi put ili si redovan gost, restorani u Banja Luci uvijek imaju novi ukus koji vrijedi otkriti.
Zato u nastavku otkrivamo četiri restorana koji savršeno prikazuju zašto se o restoranima u Banja Luci priča s toliko topline i entuzijazma, mjesta zbog kojih se u ovaj grad uvijek rado vraćaš.
Mala Stanica – spoj elegancije i tradicije
Na mjestu gdje se duh prošlosti diskretno susreće s modernim životom Banje Luke, nalazi se Mala Stanica, restoran koji odiše toplinom, stilom i dugogodišnjom tradicijom.
Smještena u prepoznatljivoj zgradi s kraja 19. stoljeća, Mala Stanica spaja eleganciju starog vremena i udobnost savremenog ambijenta, kakvi su obično restorani grada Banja Luka.
Unutrašnjost odiše profinjenošću, zidovi u toplim tonovima, veliki zlatni okvir ogledala i klasični lusteri stvaraju poseban ugođaj.
Terasa okružena zelenilom pruža mir i atmosferu idealnu za večeru uz vino ili popodnevnu kafu. Upravo ta kombinacija čini da se Mala Stanica izdvoji među restoranima u Banja Luci kao jedno od onih mjesta gdje se osjeća duh grada.
Kuhinja je pažljivo oblikovana i inspirisana sezonskim sastojcima. Na meniju su domaće tjestenine, pažljivo pripremljeni mesni specijaliteti i bogata vinska karta.
Svaki tanjir izgleda kao priča o gastronomiji i ljubavi prema detalju. Ovakvi restorani čine da Banja Luka održi svoju tradiciju, ali i da istovremeno korača u korak s modernim svjetskim trendovima.
Upravo zato, Mala Stanica ostaje jedno od onih mjesta gdje se svaka posjeta pretvara u posebno iskustvo.
Kazamat – tradicija na obali Vrbasa
Smješten među starim kamenim zidinama tvrđave Kastel, Kazamat je restoran koji već godinama čuva duh autentične Banja Luke.
Ovdje se historija osjeća na svakom koraku: u pogledu na Vrbas, u mirisu pečenja s roštilja, u toplini drveta i kamena koji krase enterijer.
Restorani Banja Luka poznati su po domaćinskoj atmosferi, ali malo koji tako vješto spaja tradiciju i prirodu kao što to radi Kazamat.
S prostrane terase pruža se pogled na rijeku, pa svaki obrok postaje doživljaj koji uključuje sva čula. To je mjesto gdje se vrijeme usporava, a hrana vraća u djetinjstvo: topla, iskrena i bez žurbe.
Na meniju dominiraju jela spremljena na tradicionalan način. Uz čašu vina ili rakiju iz lokalnih podruma, razumiješ zašto su restorani grada Banja Luka simbol gostoljubivosti.
Ovdje se svakodnevno pripremaju jela koja spajaju mirise dima i domaćih začina. Svaki detalj, od posluge do posuđa, podsjeća na to da ovakvi restorani zaista njeguju kulturu stola.
Ljeti, terasa postaje jedno od najljepših mjesta u gradu, uz žubor rijeke i hladovinu tvrđave Kastel, večera se pretvara u trenutak koji traje duže nego što planiraš.
Kazamat je dokaz da Banja Luka zna čuvati svoje korijene kroz ukus i atmosferu. Ovakvi restorani podsjećaju nas koliko je važno zadržati jednostavnost i toplinu, ono što ovaj grad čini prepoznatljivim.
Appetito – moderno lice banjalučke gastronomije
Appetito donosi novu energiju u svijet koji čine restorani Banja Luka. Elegantno uređen prostor s toplim svjetlima, zelenilom i modernim detaljima stvara atmosferu koja je istovremeno opuštena i sofisticirana.
Svaki kutak odiše pažljivo osmišljenim dizajnom: od drvenih elemenata do raskošnih lampi koje prostoru daju posebnu toplinu.
Meni je raznolik i moderan, s naglaskom na svježim sastojcima i maštovitim kombinacijama. Burgeri s domaćim pecivom, kreativne salate, paste i deserti koji izgledaju poput malih umjetničkih djela, sve je pripremljeno s mjerom i stilom.
Uz bogatu koktel kartu i pažljivo birana vina, svaka posjeta Appetitu postaje iskustvo vrijedno ponavljanja.
Ambijent tokom dana odiše mirnoćom, dok se u večernjim satima pretvara u elegantno mjesto susreta, razgovora i dobrog raspoloženja.
To su restorani u kojima se Banja Luka dokazuje i pokazuje da gastronomska scena grada ide u korak s evropskim trendovima, a da pritom ne gubi svoj prepoznatljivi duh.
Ovakvi restorani pokazuju kako Banja Luka raste i mijenja se, otvarajući prostor za nova iskustva, a istovremeno čuvajući onu poznatu toplinu zbog koje se gosti uvijek vraćaju.
Integra – elegancija iznad grada
Na četrnaestom spratu hotela Integra, iznad živih ulica Banja Luke, nalazi se restoran koji odiše profinjenošću i smirenom energijom. To nije samo mjesto za večeru, već prostor u kojem se uživa u pogledu, ukusu i trenutku.
Ambijent je raskošan, ali s mjerom: baršunaste stolice, topla rasvjeta i veliki prozori kroz koje se grad prostire kao pozadina savršene večeri. Svaki detalj je promišljen, od dekoracije do muzike, stvarajući atmosferu u kojoj se osjeća pažnja i elegancija.
Kuhinja restorana Integra oslanja se na savremene tehnike i lokalne sastojke. Na meniju su pažljivo pripremljena jela poput fileta bifteka u crvenom vinu, svježe ribe i deserta koji izgledaju kao mala umjetnička djela. Uz čašu vina, večera ovdje lako preraste u ritual koji se pamti po jednostavnosti i stilu.
Ovakvi restorani pokazuju zašto je Banja Luka grad koji zna spojiti hedonizam i toplinu. Integra je simbol tog balansa, mjesto gdje se osjeti duh metropole, ali i ona blaga, poznata gostoljubivost po kojoj se grad prepoznaje.
Ovi restorani pokazuju zašto je Banja Luka grad u kojem se ukus, atmosfera i gostoljubivost pretvaraju u način života. Svaki od njih, bilo da čuva tradiciju, spaja kulture ili donosi moderni pristup gastronomiji, otkriva dio priče o gradu koji zna uživati u trenutku.
U Banja Luci, odlazak u restoran nije samo obrok, nego ritual. To su mjesta na kojima se dan završava uz čašu vina, započinje uz miris svježe kafe, ili produžava kroz razgovore koji traju duže od planiranog.
Zato se s pravom kaže da su restorani Banja Luka ogledalo njenog karaktera: topli, otvoreni i puni života. I svaki od njih, na svoj način, dokazuje da je ovaj grad istinski gastronomski biser Bosne i Hercegovine.
Foto: unsplash.com
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
