Čaša dobrog vina oduvijek je sinonim uživanja, a posebice kada je riječ o neodoljivim vinskim notama domaćeg proizvođača čiji okus nikog ne ostavlja ravnodušnim.

No, do degustiranja vina potreban je određeni put i trud o kojem će nam najbolje potvrditi vrijedni tim vinarije Škegro koji su zaslužni da vrhunska vina nađu put do ljubitelja.

Naime, sa inside pričom i i fotografijama, uvjerili su nas da je berba grožđa, odnosno plodova vinove loze, jedan je od najvažnijih koraka u procesu proizvodnje vina.

Tim Fina Vina je u suradnji sa Bonjour. uredništvom kreirao pitanja za vinariju Škegro te otkrio sve detalje o pripremama za berbu, od kojih se koraka sastoji, ali i istražio savjete kako educirati druge o vrijednosti odležanih vina.

Više detalja otkrivamo u nastavku.

***

Vinarija Škegro obiteljska je vinarija koja već oko 25 godina pomiče granice i kreira trendove.

Naša su vina odraz naše ljubavi.

Odraz predanog rada i energije koju ulažemo.

Odraz Hercegovine i njenih prirodnih ljepota.

Skupa s vinima učimo i rastemo.

Sretni smo i ponosni kada pronađu put do vas i ispričaju vam priču.

Priču koja traje i ostavlja trag.

Naši vinogradi, zasađeni Žilavkom, Blatinom i uz ponešto ostalih sorti, dio su Mostarskog vinogorja, a nalaze se u neposrednoj blizini podruma u Radišićima (Ljubuški).

Uz mnogo pažnje, znanja i strpljenja, brižno i kroz cijelu godinu vino radimo i gradimo u vinogradu jer čvrsto vjerujemo da samo vrhunsko grožđe daje vrhunska vina.

Koja se priča krije iza obiteljskog imena Škegro?

Nekada davno, gotovo da nije bilo domaćinstva koje nije posjedovalo vinograd zasađen Žilavkom, Blatinom i ostalim autohtonim sortama vinove loze.

Proizvedena su se vina čuvala u drvenim bačvama i koristila uglavnom za vlastite potrebe.

Mijenjali su se vladari i gospodari, vodili su se ratovi i mijenjale državne granice, ali je vino bilo, ostalo i bit će dijelom hercegovačke prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Tako nekako započinje i naša priča, priča u kojoj se tradicija prenosila s koljena na koljeno da bi jednog dana prerasla u posao u kojem istinski uživa i sudjeluje cijela obitelj.

Mirko, Bariša, Ante i Andreja Škegro gaje moderan pristup tradicionalnom, ljubav prema vinogradima i vinu te snažna želja da se poklonicima ponudi i približi duh Hercegovine u punom sjaju, glavne su smjernice vinarije Škegro.

Hercegovački krš daje čuvena vina koja su od davnina služila za užitak i okrepu.

Podneblje puno sunca, čvrstog kamena i zdrave ekološke podloge, sa stoljetnom tradicijom daje vina vrhunskih kvaliteta.

Kako biste vašu vinariju, a kako vina opisali osobi koja se prvi put susreće s vašim brendom?

Obitelj Škergo se nešto više o 15 godina bavi proizvodnjom vina.

Prvi vinograd je brojio 2500 trsova žilavke i blatine koji je s vremenom obnovljen, te danas posjedujemo jedan hektar vlastitog vinograda i još tri u kooperaciji.

Dijelom su to stari vinogradi kupljeni od lokalnih vinogradara, a većim dijelom – novozasađeni.

S vremenom je izgrađen i vlastiti podrum u sklopu obiteljske kuće u Radišićima, gdje se preselila i proizvodnja.

Danas vinograd ukupno posjeduje 7330 trseva i to samo autohtonih hercegovačkih sorti: žilavka, blatina, bena i alicant boushet (kambuša).

Nekome ko se prvi put susreće s našim brendom bi poručili da se u vinariji Škegro godišnje proizvede 15 000 litara vina iz osnovne linije Krš, a od ove godine 4.000 litara iz Premium linije Carsus.

Vaše maslinovo ulje osvojilo je zlatnu medalju u New Yorku. Što ga čini posebnim?

Moramo se malo pohvaliti – nedavno smo na prestižnom svjetskom ocijenjivanju maslinovih ulja u Njujorku dobili zlatnu medalju za ulje Krš, prvo takvo priznanje za maslinovo ulje iz BiH.

Smatramo da je nagrada na takmičenju The New York International Olive Oil Competitionn priznanje ne samo za vinariju Škegro, već i potvrda da je ovo podneblje Hercegovine, gdje sunce sija i do 280 dana godišnje, kao stvoreno ne samo za vinovu lozu, već i za uzgoj maslina.

Ekstra djevičansko ulje odlikuju dobri ukusi koji mogu biti gorki, voćni, čak i opori.

Kiselost ne smije biti veća od 0,8%, a prilikom prerade se vrši hladno prešanje na temperaturi ne većoj od 25-30 Celzijusevih stepeni.

Masline bi trebalo da se prerade 24 sata nakon branja.

Koje vino iz vaše proizvodnje zauzima posebno mjesto u vašoj kolekciji?

Vino koje zauzima posebno mjesto i na koje smo izrazito ponosni je naš Krš Žilavka Orange.

U šali kažemo -  ne dajemo ga nikome tko ne poznaje vinsku abecedu.

Vaša vina distribuiraju se i u ostale zemlje. Možete li nam reći nešto više o tome?

Vina su ponajviše zastupljena u BiH, a pored BiH, veliki uvoznik vina je R Hrvatska, Njemačka, Švedska i daleke SAD.

Vodite nas i kroz proces berbe vina. Koliko traju pripreme za berbu i od kojih se koraka sastoji?

Početak godine je obilježilo kišno vrijeme koje se produžilo do 4. mjeseca, ali nakon toga, skoro pa idealno, s izuzetkom oko polovine 8. mjeseca je bilo jako toplo – preko 40 stepeni skoro 14 dana, a onda krajem augusta osvježenje i malo kiše.

Uslijedilo je lijepo vrijeme pred berbu, tako da smo dobili odličnu sirovinu/grožđe, odnosno očekujte super vina.

Redoslijed berbe: Žilavka, Trnjak pa Blatina.

Koliko traje berba?

Ovisno o vremenu, berba može potrajati i do mjesec dana.

Kako educirati publiku o vrijednosti odležanih vina?

Koliko vino treba odležati.

Koliko dugo treba čekati da otvorim bocu vina?

Zašto bih pustio da vino stari?

Pitanja su na koje često sami ne znamo odgovor, pa ćemo ih pokušati bar malo približiti.

Vina dobre strukture sklona su dobrom potencijalu starenja.

Drugim riječima, elementi koji čine strukturu vina razvijaju se u harmoniji s vremenom, poboljšavajući ukupnu ravnotežu vina.

Dva se elementa najviše mijenjaju starenjem: tanini i kiselost.

Kiselost se s vremenom smanjuje, rušeći i deskriptore koji koreliraju sa svježinom vina.

Tanini se teže ukompovati u veće lance (polimerizacija), što rezultira zaobljenijom i mekšom prisutnošću vina na nepcu.

Crvena vina imaju tendenciju da postanu svjetlije boje.

Umjesto toga, bijela vina obično postaju tamnija.

Kao posljedica promjena u strukturi vina, okus i arome takođe mijenjaju svoj profil.

Arome (zajedničko opažanje okusa + arome) klasifikuju se u tri nivoa.

Oni se zasnivaju na porijeklu aromatičnih jedinjenja proizvedenih tokom putovanja grožđa do vina.

Na području BiH ima mnogo korisnih i nadasve zanimljivih edukativnih radionica, a kojima je cilj čim više naučiti „obično“ građanstvo kako osnovnim, tako i malo kompleksnijim lekcijama o vinu.

Izrazito korisne vinske radionice organizuje i tim Fina Vina, odnosno naš distributer za BiH na kojima se može naučiti dosta korisnih vinskih stvari, a ujedno i degustirati vina koja možda inače nemate priliku.

Brzo očekujte i našu radionicu.

Uglavnom zaključak je da je dobra i rodna godina, a vina iz berbe 2021. potražite na vašim omiljenim mjestima.

***

Foto by: Nikola Matić
Naslovna fotografija: Nikola Matić
Tekst: Bonjour.ba

U samom srcu dubrovačke historijske jezgre otvorio se Moritz Eis, novo mjesto koje donosi artisan sladoled napravljen od 100 posto prirodnih sastojaka, bez umjetnih aroma i konzervansa.

Na adresi Široka ulica 4 tako je Dubrovnik dobio slatku adresu koja spaja vrhunski gelato, kreativne okuse i filozofiju održivosti, a već na prvi pogled jasno je zašto se o ovom brendu toliko priča širom Europe.








Iako osvaja minimalistički uređenim enterijerom i elegantnim konceptom prostora, glavna zvijezda ovdje ipak je sladoled. 




U Moritz Eisu vjeruju da je sladoled više od deserta, on je iskustvo, mali luksuz i trenutak sreće u svakodnevnici. Upravo zato svaki okus nastaje od pažljivo biranih prirodnih sastojaka, bez kompromisa u kvaliteti.




Brend je osnovao austrijski poduzetnik Moritz Fried, koji je prije desetak godina odlučio zamijeniti karijeru u investicijskom bankarstvu proizvodnjom artisan sladoleda. 

Danas je Moritz Eis prisutan u Austriji, Crnoj Gori, Rumuniji, Mađarskoj, Slovačkoj i Čileu, a Dubrovnik je najnovija tačka na njihovoj slatkoj mapi.






U ponudi se nalazi više od dvadeset okusa, od klasičnih favorita poput čokolade, slane karamele i pistacija, do nešto odvažnijih kombinacija kao što su crvena narandža i đumbir te dulce de leche. 

Posebnu pažnju privlače i sorbeti, idealni za dubrovačke ljetne dane; lagani, osvježavajući, veganski i bez glutena. Među njima se ističu okusi limuna i mente te zmajevog voća s limetom.






Iz Moritz Eisa poručuju kako je svaka kuglica njihova mala priča: ‘Svaka kuglica priča svoju priču i svaki okus je 100% prirodan. S istinskom predanošću čistim sastojcima, održivosti i stalnim inovacijama, Moritz Eis stvara sladolede koji pružaju pamtljivo i jedinstveno iskustvo.’




Tokom godina razvili su više od 200 okusa i, kako kažu, tek su na početku svojih sladolednih avantura inspirisanih umjetnošću, muzikom, ljudima i putovanjima. Upravo ta filozofija ‘The Art of Happiness’ osjeti se i u svakom detalju dubrovačke lokacije.




Regular size sladoleda košta 3,70 eura, dok je medium size 5,70 eura, a Moritz Eis otvoren je svakoga dana od 11 do 23 sata. 

S obzirom na kvalitetu sastojaka, kreativnost okusa i pažljivo osmišljen koncept, čini se kako je Dubrovnik dobio novu ljetnu gastro adresu o kojoj će se još puno pričati.

Foto: PR