TEKST: Bonjour.ba

DATUM OBJAVE: 19.10.2021.

Čaša dobrog vina oduvijek je sinonim uživanja, a posebice kada je riječ o neodoljivim vinskim notama domaćeg proizvođača čiji okus nikog ne ostavlja ravnodušnim.

No, do degustiranja vina potreban je određeni put i trud o kojem će nam najbolje potvrditi vrijedni tim vinarije Škegro koji su zaslužni da vrhunska vina nađu put do ljubitelja.

Naime, sa inside pričom i i fotografijama, uvjerili su nas da je berba grožđa, odnosno plodova vinove loze, jedan je od najvažnijih koraka u procesu proizvodnje vina.

Tim Fina Vina je u suradnji sa Bonjour. uredništvom kreirao pitanja za vinariju Škegro te otkrio sve detalje o pripremama za berbu, od kojih se koraka sastoji, ali i istražio savjete kako educirati druge o vrijednosti odležanih vina.

Više detalja otkrivamo u nastavku.

***

Vinarija Škegro obiteljska je vinarija koja već oko 25 godina pomiče granice i kreira trendove.

Naša su vina odraz naše ljubavi.

Odraz predanog rada i energije koju ulažemo.

Odraz Hercegovine i njenih prirodnih ljepota.

Skupa s vinima učimo i rastemo.

Sretni smo i ponosni kada pronađu put do vas i ispričaju vam priču.

Priču koja traje i ostavlja trag.

Naši vinogradi, zasađeni Žilavkom, Blatinom i uz ponešto ostalih sorti, dio su Mostarskog vinogorja, a nalaze se u neposrednoj blizini podruma u Radišićima (Ljubuški).

Uz mnogo pažnje, znanja i strpljenja, brižno i kroz cijelu godinu vino radimo i gradimo u vinogradu jer čvrsto vjerujemo da samo vrhunsko grožđe daje vrhunska vina.

Koja se priča krije iza obiteljskog imena Škegro?

Nekada davno, gotovo da nije bilo domaćinstva koje nije posjedovalo vinograd zasađen Žilavkom, Blatinom i ostalim autohtonim sortama vinove loze.

Proizvedena su se vina čuvala u drvenim bačvama i koristila uglavnom za vlastite potrebe.

Mijenjali su se vladari i gospodari, vodili su se ratovi i mijenjale državne granice, ali je vino bilo, ostalo i bit će dijelom hercegovačke prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Tako nekako započinje i naša priča, priča u kojoj se tradicija prenosila s koljena na koljeno da bi jednog dana prerasla u posao u kojem istinski uživa i sudjeluje cijela obitelj.

Mirko, Bariša, Ante i Andreja Škegro gaje moderan pristup tradicionalnom, ljubav prema vinogradima i vinu te snažna želja da se poklonicima ponudi i približi duh Hercegovine u punom sjaju, glavne su smjernice vinarije Škegro.

Hercegovački krš daje čuvena vina koja su od davnina služila za užitak i okrepu.

Podneblje puno sunca, čvrstog kamena i zdrave ekološke podloge, sa stoljetnom tradicijom daje vina vrhunskih kvaliteta.

Kako biste vašu vinariju, a kako vina opisali osobi koja se prvi put susreće s vašim brendom?

Obitelj Škergo se nešto više o 15 godina bavi proizvodnjom vina.

Prvi vinograd je brojio 2500 trsova žilavke i blatine koji je s vremenom obnovljen, te danas posjedujemo jedan hektar vlastitog vinograda i još tri u kooperaciji.

Dijelom su to stari vinogradi kupljeni od lokalnih vinogradara, a većim dijelom – novozasađeni.

S vremenom je izgrađen i vlastiti podrum u sklopu obiteljske kuće u Radišićima, gdje se preselila i proizvodnja.

Danas vinograd ukupno posjeduje 7330 trseva i to samo autohtonih hercegovačkih sorti: žilavka, blatina, bena i alicant boushet (kambuša).

Nekome ko se prvi put susreće s našim brendom bi poručili da se u vinariji Škegro godišnje proizvede 15 000 litara vina iz osnovne linije Krš, a od ove godine 4.000 litara iz Premium linije Carsus.

Vaše maslinovo ulje osvojilo je zlatnu medalju u New Yorku. Što ga čini posebnim?

Moramo se malo pohvaliti – nedavno smo na prestižnom svjetskom ocijenjivanju maslinovih ulja u Njujorku dobili zlatnu medalju za ulje Krš, prvo takvo priznanje za maslinovo ulje iz BiH.

Smatramo da je nagrada na takmičenju The New York International Olive Oil Competitionn priznanje ne samo za vinariju Škegro, već i potvrda da je ovo podneblje Hercegovine, gdje sunce sija i do 280 dana godišnje, kao stvoreno ne samo za vinovu lozu, već i za uzgoj maslina.

Ekstra djevičansko ulje odlikuju dobri ukusi koji mogu biti gorki, voćni, čak i opori.

Kiselost ne smije biti veća od 0,8%, a prilikom prerade se vrši hladno prešanje na temperaturi ne većoj od 25-30 Celzijusevih stepeni.

Masline bi trebalo da se prerade 24 sata nakon branja.

Koje vino iz vaše proizvodnje zauzima posebno mjesto u vašoj kolekciji?

Vino koje zauzima posebno mjesto i na koje smo izrazito ponosni je naš Krš Žilavka Orange.

U šali kažemo -  ne dajemo ga nikome tko ne poznaje vinsku abecedu.

Vaša vina distribuiraju se i u ostale zemlje. Možete li nam reći nešto više o tome?

Vina su ponajviše zastupljena u BiH, a pored BiH, veliki uvoznik vina je R Hrvatska, Njemačka, Švedska i daleke SAD.

Vodite nas i kroz proces berbe vina. Koliko traju pripreme za berbu i od kojih se koraka sastoji?

Početak godine je obilježilo kišno vrijeme koje se produžilo do 4. mjeseca, ali nakon toga, skoro pa idealno, s izuzetkom oko polovine 8. mjeseca je bilo jako toplo – preko 40 stepeni skoro 14 dana, a onda krajem augusta osvježenje i malo kiše.

Uslijedilo je lijepo vrijeme pred berbu, tako da smo dobili odličnu sirovinu/grožđe, odnosno očekujte super vina.

Redoslijed berbe: Žilavka, Trnjak pa Blatina.

Koliko traje berba?

Ovisno o vremenu, berba može potrajati i do mjesec dana.

Kako educirati publiku o vrijednosti odležanih vina?

Koliko vino treba odležati.

Koliko dugo treba čekati da otvorim bocu vina?

Zašto bih pustio da vino stari?

Pitanja su na koje često sami ne znamo odgovor, pa ćemo ih pokušati bar malo približiti.

Vina dobre strukture sklona su dobrom potencijalu starenja.

Drugim riječima, elementi koji čine strukturu vina razvijaju se u harmoniji s vremenom, poboljšavajući ukupnu ravnotežu vina.

Dva se elementa najviše mijenjaju starenjem: tanini i kiselost.

Kiselost se s vremenom smanjuje, rušeći i deskriptore koji koreliraju sa svježinom vina.

Tanini se teže ukompovati u veće lance (polimerizacija), što rezultira zaobljenijom i mekšom prisutnošću vina na nepcu.

Crvena vina imaju tendenciju da postanu svjetlije boje.

Umjesto toga, bijela vina obično postaju tamnija.

Kao posljedica promjena u strukturi vina, okus i arome takođe mijenjaju svoj profil.

Arome (zajedničko opažanje okusa + arome) klasifikuju se u tri nivoa.

Oni se zasnivaju na porijeklu aromatičnih jedinjenja proizvedenih tokom putovanja grožđa do vina.

Na području BiH ima mnogo korisnih i nadasve zanimljivih edukativnih radionica, a kojima je cilj čim više naučiti „obično“ građanstvo kako osnovnim, tako i malo kompleksnijim lekcijama o vinu.

Izrazito korisne vinske radionice organizuje i tim Fina Vina, odnosno naš distributer za BiH na kojima se može naučiti dosta korisnih vinskih stvari, a ujedno i degustirati vina koja možda inače nemate priliku.

Brzo očekujte i našu radionicu.

Uglavnom zaključak je da je dobra i rodna godina, a vina iz berbe 2021. potražite na vašim omiljenim mjestima.

***

Foto by: Nikola Matić
Naslovna fotografija: Nikola Matić
Tekst: Bonjour.ba


Bonjour

Banja Luka ima novu baštu u kojoj se ovog ljeta jede kao na Mediteranu

TEKST: Bonjour.ba - PR

Banja Luka ima novu baštu u kojoj se ovog ljeta jede kao na Mediteranu Banja Luka ima novu baštu u kojoj se ovog ljeta jede kao na Mediteranu

Ljeto nas uvijek malo više okrene prema novim adresama, dugim večerima i mjestima na kojima se ne žuri. 

Banja Luka se ovih dana može pohvaliti jednom takvom gourmet pričom na adresi Tržnička bb, tačnije u restoranu Kaldrma, gdje je otvorena nova ljetna bašta osmišljena za lagane zalogaje, razgovore koji traju duže i okuse koji odmah podsjećaju na jug.
 

kaldrma-05-bonjour-ba



Tokom cijele sezone, gosti Kaldrme imaju priliku probati poseban ljetni meni koji potpisuje chef Ivan Pažanin  
 

kaldrma-banjaluka-ljetna-bašta-2-bonjour-ba
 

Inspirisan mediteranskom jednostavnošću, kvalitetnim sastojcima i modernim pristupom tradicionalnim tapasima, meni donosi jela kreirana za dijeljenje, kombinovanje i uživanje bez žurbe.

To su zalogaji koji prate ritam ljeta: svježi, lagani, aromatični i dovoljno kreativni da večeru pretvore u malo drugačije gastro iskustvo.  
 

kaldrma-banjaluka-bonjour-ba


Upravo taj mediteranski princip, nekoliko manjih tanjira na stolu, dobra atmosfera i društvo koje se zadrži, čini ovu baštu novom adresom za sve koji vole otkrivati mjesta s karakterom.  
 


Mediteran je ovog ljeta stigao u Banjaluku kroz tanjir, atmosferu i novu ljetnu baštu Kaldrme , koja će, sudeći po meniju Ivana Pažanina, biti jedna od onih adresa kojima se vraćamo kada želimo lagan, ukusan i opušten ljetni izlazak.

 

Foto: PR


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!