TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 19.10.2021.
Čaša dobrog vina oduvijek je sinonim uživanja, a posebice kada je riječ o neodoljivim vinskim notama domaćeg proizvođača čiji okus nikog ne ostavlja ravnodušnim.
No, do degustiranja vina potreban je određeni put i trud o kojem će nam najbolje potvrditi vrijedni tim vinarije Škegro koji su zaslužni da vrhunska vina nađu put do ljubitelja.
Naime, sa inside pričom i i fotografijama, uvjerili su nas da je berba grožđa, odnosno plodova vinove loze, jedan je od najvažnijih koraka u procesu proizvodnje vina.
Tim Fina Vina je u suradnji sa Bonjour. uredništvom kreirao pitanja za vinariju Škegro te otkrio sve detalje o pripremama za berbu, od kojih se koraka sastoji, ali i istražio savjete kako educirati druge o vrijednosti odležanih vina.
Više detalja otkrivamo u nastavku.
***
Vinarija Škegro obiteljska je vinarija koja već oko 25 godina pomiče granice i kreira trendove.
Naša su vina odraz naše ljubavi.
Odraz predanog rada i energije koju ulažemo.
Odraz Hercegovine i njenih prirodnih ljepota.
Skupa s vinima učimo i rastemo.
Sretni smo i ponosni kada pronađu put do vas i ispričaju vam priču.
Priču koja traje i ostavlja trag.
Naši vinogradi, zasađeni Žilavkom, Blatinom i uz ponešto ostalih sorti, dio su Mostarskog vinogorja, a nalaze se u neposrednoj blizini podruma u Radišićima (Ljubuški).
Uz mnogo pažnje, znanja i strpljenja, brižno i kroz cijelu godinu vino radimo i gradimo u vinogradu jer čvrsto vjerujemo da samo vrhunsko grožđe daje vrhunska vina.
Koja se priča krije iza obiteljskog imena Škegro?
Nekada davno, gotovo da nije bilo domaćinstva koje nije posjedovalo vinograd zasađen Žilavkom, Blatinom i ostalim autohtonim sortama vinove loze.
Proizvedena su se vina čuvala u drvenim bačvama i koristila uglavnom za vlastite potrebe.
Mijenjali su se vladari i gospodari, vodili su se ratovi i mijenjale državne granice, ali je vino bilo, ostalo i bit će dijelom hercegovačke prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Tako nekako započinje i naša priča, priča u kojoj se tradicija prenosila s koljena na koljeno da bi jednog dana prerasla u posao u kojem istinski uživa i sudjeluje cijela obitelj.
Mirko, Bariša, Ante i Andreja Škegro gaje moderan pristup tradicionalnom, ljubav prema vinogradima i vinu te snažna želja da se poklonicima ponudi i približi duh Hercegovine u punom sjaju, glavne su smjernice vinarije Škegro.
Hercegovački krš daje čuvena vina koja su od davnina služila za užitak i okrepu.
Podneblje puno sunca, čvrstog kamena i zdrave ekološke podloge, sa stoljetnom tradicijom daje vina vrhunskih kvaliteta.
Kako biste vašu vinariju, a kako vina opisali osobi koja se prvi put susreće s vašim brendom?
Obitelj Škergo se nešto više o 15 godina bavi proizvodnjom vina.
Prvi vinograd je brojio 2500 trsova žilavke i blatine koji je s vremenom obnovljen, te danas posjedujemo jedan hektar vlastitog vinograda i još tri u kooperaciji.
Dijelom su to stari vinogradi kupljeni od lokalnih vinogradara, a većim dijelom – novozasađeni.
S vremenom je izgrađen i vlastiti podrum u sklopu obiteljske kuće u Radišićima, gdje se preselila i proizvodnja.
Danas vinograd ukupno posjeduje 7330 trseva i to samo autohtonih hercegovačkih sorti: žilavka, blatina, bena i alicant boushet (kambuša).
Nekome ko se prvi put susreće s našim brendom bi poručili da se u vinariji Škegro godišnje proizvede 15 000 litara vina iz osnovne linije Krš, a od ove godine 4.000 litara iz Premium linije Carsus.
Vaše maslinovo ulje osvojilo je zlatnu medalju u New Yorku. Što ga čini posebnim?
Moramo se malo pohvaliti – nedavno smo na prestižnom svjetskom ocijenjivanju maslinovih ulja u Njujorku dobili zlatnu medalju za ulje Krš, prvo takvo priznanje za maslinovo ulje iz BiH.
Smatramo da je nagrada na takmičenju The New York International Olive Oil Competitionn priznanje ne samo za vinariju Škegro, već i potvrda da je ovo podneblje Hercegovine, gdje sunce sija i do 280 dana godišnje, kao stvoreno ne samo za vinovu lozu, već i za uzgoj maslina.
Ekstra djevičansko ulje odlikuju dobri ukusi koji mogu biti gorki, voćni, čak i opori.
Kiselost ne smije biti veća od 0,8%, a prilikom prerade se vrši hladno prešanje na temperaturi ne većoj od 25-30 Celzijusevih stepeni.
Masline bi trebalo da se prerade 24 sata nakon branja.
Koje vino iz vaše proizvodnje zauzima posebno mjesto u vašoj kolekciji?
Vino koje zauzima posebno mjesto i na koje smo izrazito ponosni je naš Krš Žilavka Orange.
U šali kažemo - ne dajemo ga nikome tko ne poznaje vinsku abecedu.
Vaša vina distribuiraju se i u ostale zemlje. Možete li nam reći nešto više o tome?
Vina su ponajviše zastupljena u BiH, a pored BiH, veliki uvoznik vina je R Hrvatska, Njemačka, Švedska i daleke SAD.
Vodite nas i kroz proces berbe vina. Koliko traju pripreme za berbu i od kojih se koraka sastoji?
Početak godine je obilježilo kišno vrijeme koje se produžilo do 4. mjeseca, ali nakon toga, skoro pa idealno, s izuzetkom oko polovine 8. mjeseca je bilo jako toplo – preko 40 stepeni skoro 14 dana, a onda krajem augusta osvježenje i malo kiše.
Uslijedilo je lijepo vrijeme pred berbu, tako da smo dobili odličnu sirovinu/grožđe, odnosno očekujte super vina.
Redoslijed berbe: Žilavka, Trnjak pa Blatina.
Koliko traje berba?
Ovisno o vremenu, berba može potrajati i do mjesec dana.
Kako educirati publiku o vrijednosti odležanih vina?
Koliko vino treba odležati.
Koliko dugo treba čekati da otvorim bocu vina?
Zašto bih pustio da vino stari?
Pitanja su na koje često sami ne znamo odgovor, pa ćemo ih pokušati bar malo približiti.
Vina dobre strukture sklona su dobrom potencijalu starenja.
Drugim riječima, elementi koji čine strukturu vina razvijaju se u harmoniji s vremenom, poboljšavajući ukupnu ravnotežu vina.
Dva se elementa najviše mijenjaju starenjem: tanini i kiselost.
Kiselost se s vremenom smanjuje, rušeći i deskriptore koji koreliraju sa svježinom vina.
Tanini se teže ukompovati u veće lance (polimerizacija), što rezultira zaobljenijom i mekšom prisutnošću vina na nepcu.
Crvena vina imaju tendenciju da postanu svjetlije boje.
Umjesto toga, bijela vina obično postaju tamnija.
Kao posljedica promjena u strukturi vina, okus i arome takođe mijenjaju svoj profil.
Arome (zajedničko opažanje okusa + arome) klasifikuju se u tri nivoa.
Oni se zasnivaju na porijeklu aromatičnih jedinjenja proizvedenih tokom putovanja grožđa do vina.
Na području BiH ima mnogo korisnih i nadasve zanimljivih edukativnih radionica, a kojima je cilj čim više naučiti „obično“ građanstvo kako osnovnim, tako i malo kompleksnijim lekcijama o vinu.
Izrazito korisne vinske radionice organizuje i tim Fina Vina, odnosno naš distributer za BiH na kojima se može naučiti dosta korisnih vinskih stvari, a ujedno i degustirati vina koja možda inače nemate priliku.
Brzo očekujte i našu radionicu.
Uglavnom zaključak je da je dobra i rodna godina, a vina iz berbe 2021. potražite na vašim omiljenim mjestima.
***
Foto by: Nikola Matić
Naslovna fotografija: Nikola Matić
Tekst: Bonjour.ba
TEKST: Bonjour.ba - PR
Koliko ste puta čuli onu legendarnu: „Kakvu kafu kuhaš, možeš da se udaješ (ili ženiš)“? Ili možda: „Skuhaj mi kafu jaku kao ja, a slatku kao ti“?
Ove naizgled šaljive izreke mnogo govore o jednom – koliko je kafa zapravo važna u našem svakodnevnom životu.
Ali ne bilo kakva kafa.
Govorimo o onoj pravoj, domaćoj, mirisnoj, punog ukusa i još punijeg značenja.
Ispijanje kafe je ritual. Znak pažnje, način da se neko ugosti, utješi, obraduje ili jednostavno – započne dan kako treba.
I da bi taj ritual imao pun efekat, kafa mora biti savršeno pripremljena. Jer, dobra kafa ne nastaje slučajno.
Za pripremu prave domaće kafe, svaki korak ima svoju ulogu.
Od izbora džezve, kvaliteta vode, temperature – pa sve do mjesta na kojem se kafa služi. Da, čak i to igra važnu ulogu.
„Za pravilnu pripremu i dobru pripremu domaće kafe, neophodna nam je dobra voda, to znači – česmovača, tvrda voda. Izbor džezve – emajlirana, zato što u emajlu voda najbrže provri, voda se ne ’pati’. Dakle, od tvrde ne pravimo meku vodu, što je jako važno za ukus. Zato nikako ne koristiti flaširane vode“, poručuje profesionalni degustator Grand kafe, Ilija Đurić.
Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe
On dalje kaže da voda mora da provri, ali ne i da vri, jer se vrenjem voda omekšava.
„Kad voda provri, skida se sa plate, stavi se željena količina kafe, dobro se promiješa, da krene sa dizanjem. Čim krene pjena da se diže, proces je gotov. Kafa se servira na mjestu gdje se pije – nikako se ne servira u kuhinji, pa da se šoljica nosi – ja to zovem ’uznemiravanje kafe’“, slikovito objašnjava Ilija.
Zvuči kao mala nauka, zar ne? A opet – sve je u detaljima. Baš ti detalji čine razliku između samo šolje kafe i šolje uživanja.
Kako bi svi zaljubljenici u kafu mogli dublje da zarone u njen svijet, Grand kafa je pokrenula edukativni video serijal „Grandov vodič kroz svijet kafe“, a vodič je Ilija Đurić.
Cilj je da vam približi sve što možda niste znali, a željeli ste da saznate: od porijekla zrna, preko prženja i mljevenja, čuvanja i pripreme.
Serijal će se emitovati tokom cijele godine i biće dostupan na Youtube kanalu Grand kafe, kao i na zvaničnim društvenim mrežama brenda.
Namijenjen je svima koji žele više – ne samo da popiju kafu, već da je razumiju.
Koristi džezvu od emajla
Za pripremu tradicionalne kafe najbolje je koristiti džezvu od emajla, jer ona ravnomjerno raspoređuje toplotu i ne mijenja ukus kafe, što doprinosi čistom i autentičnom ukusu.
Koristi tvrdu vodu sa česme
Za pravljenje kafe preporučuje se korišćenje tvrde vode sa česme, jer kafi daje ljepši ukus. U suprotnom, meka voda bi vaš napitak učinila neukusnim.
Voda treba da provri, ali ne smije dugo da vri
Vodu zagrijevati dok ne provri, ali je važno da ne ostane dugo na vatri u ključalom stanju, jer predugo vrenje može da omekša vodu i naruši ukus kafe.
Džezvu skloniti sa plate kada se dodaje kafa
Kada voda provri, skinuti džezvu sa vatre prije nego što se doda mljevena kafa. Na taj način kafa neće biti previše zagrijana i neće postati gorka.
Kada počne da se diže pjena – napitak je skuhan
Poslije dodavanja kafe, vratiti džezvu na ringlu, ali pažljivo, da kafa ne provri prejako. Kada na površini počne da se diže gusta pjena, to je znak da je kafa spremna i treba je odmah skinuti sa vatre.
Kafu sipati u šolju tamo gdje se pije
Gotovu kafu ponesite u džezvi do mesta gdje se pije, i tamo sipajte u šoljicu. Serviranje na mjestu na kome se pije je važno, jer se tokom mirovanja u šoljici najuspješnije vrši fina ekstrakcija, koja daje kvalitetan ukus.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
