Čaša dobrog vina oduvijek je sinonim uživanja, a posebice kada je riječ o neodoljivim vinskim notama domaćeg proizvođača čiji okus nikog ne ostavlja ravnodušnim.

No, do degustiranja vina potreban je određeni put i trud o kojem će nam najbolje potvrditi vrijedni tim vinarije Škegro koji su zaslužni da vrhunska vina nađu put do ljubitelja.

Naime, sa inside pričom i i fotografijama, uvjerili su nas da je berba grožđa, odnosno plodova vinove loze, jedan je od najvažnijih koraka u procesu proizvodnje vina.

Tim Fina Vina je u suradnji sa Bonjour. uredništvom kreirao pitanja za vinariju Škegro te otkrio sve detalje o pripremama za berbu, od kojih se koraka sastoji, ali i istražio savjete kako educirati druge o vrijednosti odležanih vina.

Više detalja otkrivamo u nastavku.

***

Vinarija Škegro obiteljska je vinarija koja već oko 25 godina pomiče granice i kreira trendove.

Naša su vina odraz naše ljubavi.

Odraz predanog rada i energije koju ulažemo.

Odraz Hercegovine i njenih prirodnih ljepota.

Skupa s vinima učimo i rastemo.

Sretni smo i ponosni kada pronađu put do vas i ispričaju vam priču.

Priču koja traje i ostavlja trag.

Naši vinogradi, zasađeni Žilavkom, Blatinom i uz ponešto ostalih sorti, dio su Mostarskog vinogorja, a nalaze se u neposrednoj blizini podruma u Radišićima (Ljubuški).

Uz mnogo pažnje, znanja i strpljenja, brižno i kroz cijelu godinu vino radimo i gradimo u vinogradu jer čvrsto vjerujemo da samo vrhunsko grožđe daje vrhunska vina.

Koja se priča krije iza obiteljskog imena Škegro?

Nekada davno, gotovo da nije bilo domaćinstva koje nije posjedovalo vinograd zasađen Žilavkom, Blatinom i ostalim autohtonim sortama vinove loze.

Proizvedena su se vina čuvala u drvenim bačvama i koristila uglavnom za vlastite potrebe.

Mijenjali su se vladari i gospodari, vodili su se ratovi i mijenjale državne granice, ali je vino bilo, ostalo i bit će dijelom hercegovačke prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Tako nekako započinje i naša priča, priča u kojoj se tradicija prenosila s koljena na koljeno da bi jednog dana prerasla u posao u kojem istinski uživa i sudjeluje cijela obitelj.

Mirko, Bariša, Ante i Andreja Škegro gaje moderan pristup tradicionalnom, ljubav prema vinogradima i vinu te snažna želja da se poklonicima ponudi i približi duh Hercegovine u punom sjaju, glavne su smjernice vinarije Škegro.

Hercegovački krš daje čuvena vina koja su od davnina služila za užitak i okrepu.

Podneblje puno sunca, čvrstog kamena i zdrave ekološke podloge, sa stoljetnom tradicijom daje vina vrhunskih kvaliteta.

Kako biste vašu vinariju, a kako vina opisali osobi koja se prvi put susreće s vašim brendom?

Obitelj Škergo se nešto više o 15 godina bavi proizvodnjom vina.

Prvi vinograd je brojio 2500 trsova žilavke i blatine koji je s vremenom obnovljen, te danas posjedujemo jedan hektar vlastitog vinograda i još tri u kooperaciji.

Dijelom su to stari vinogradi kupljeni od lokalnih vinogradara, a većim dijelom – novozasađeni.

S vremenom je izgrađen i vlastiti podrum u sklopu obiteljske kuće u Radišićima, gdje se preselila i proizvodnja.

Danas vinograd ukupno posjeduje 7330 trseva i to samo autohtonih hercegovačkih sorti: žilavka, blatina, bena i alicant boushet (kambuša).

Nekome ko se prvi put susreće s našim brendom bi poručili da se u vinariji Škegro godišnje proizvede 15 000 litara vina iz osnovne linije Krš, a od ove godine 4.000 litara iz Premium linije Carsus.

Vaše maslinovo ulje osvojilo je zlatnu medalju u New Yorku. Što ga čini posebnim?

Moramo se malo pohvaliti – nedavno smo na prestižnom svjetskom ocijenjivanju maslinovih ulja u Njujorku dobili zlatnu medalju za ulje Krš, prvo takvo priznanje za maslinovo ulje iz BiH.

Smatramo da je nagrada na takmičenju The New York International Olive Oil Competitionn priznanje ne samo za vinariju Škegro, već i potvrda da je ovo podneblje Hercegovine, gdje sunce sija i do 280 dana godišnje, kao stvoreno ne samo za vinovu lozu, već i za uzgoj maslina.

Ekstra djevičansko ulje odlikuju dobri ukusi koji mogu biti gorki, voćni, čak i opori.

Kiselost ne smije biti veća od 0,8%, a prilikom prerade se vrši hladno prešanje na temperaturi ne većoj od 25-30 Celzijusevih stepeni.

Masline bi trebalo da se prerade 24 sata nakon branja.

Koje vino iz vaše proizvodnje zauzima posebno mjesto u vašoj kolekciji?

Vino koje zauzima posebno mjesto i na koje smo izrazito ponosni je naš Krš Žilavka Orange.

U šali kažemo -  ne dajemo ga nikome tko ne poznaje vinsku abecedu.

Vaša vina distribuiraju se i u ostale zemlje. Možete li nam reći nešto više o tome?

Vina su ponajviše zastupljena u BiH, a pored BiH, veliki uvoznik vina je R Hrvatska, Njemačka, Švedska i daleke SAD.

Vodite nas i kroz proces berbe vina. Koliko traju pripreme za berbu i od kojih se koraka sastoji?

Početak godine je obilježilo kišno vrijeme koje se produžilo do 4. mjeseca, ali nakon toga, skoro pa idealno, s izuzetkom oko polovine 8. mjeseca je bilo jako toplo – preko 40 stepeni skoro 14 dana, a onda krajem augusta osvježenje i malo kiše.

Uslijedilo je lijepo vrijeme pred berbu, tako da smo dobili odličnu sirovinu/grožđe, odnosno očekujte super vina.

Redoslijed berbe: Žilavka, Trnjak pa Blatina.

Koliko traje berba?

Ovisno o vremenu, berba može potrajati i do mjesec dana.

Kako educirati publiku o vrijednosti odležanih vina?

Koliko vino treba odležati.

Koliko dugo treba čekati da otvorim bocu vina?

Zašto bih pustio da vino stari?

Pitanja su na koje često sami ne znamo odgovor, pa ćemo ih pokušati bar malo približiti.

Vina dobre strukture sklona su dobrom potencijalu starenja.

Drugim riječima, elementi koji čine strukturu vina razvijaju se u harmoniji s vremenom, poboljšavajući ukupnu ravnotežu vina.

Dva se elementa najviše mijenjaju starenjem: tanini i kiselost.

Kiselost se s vremenom smanjuje, rušeći i deskriptore koji koreliraju sa svježinom vina.

Tanini se teže ukompovati u veće lance (polimerizacija), što rezultira zaobljenijom i mekšom prisutnošću vina na nepcu.

Crvena vina imaju tendenciju da postanu svjetlije boje.

Umjesto toga, bijela vina obično postaju tamnija.

Kao posljedica promjena u strukturi vina, okus i arome takođe mijenjaju svoj profil.

Arome (zajedničko opažanje okusa + arome) klasifikuju se u tri nivoa.

Oni se zasnivaju na porijeklu aromatičnih jedinjenja proizvedenih tokom putovanja grožđa do vina.

Na području BiH ima mnogo korisnih i nadasve zanimljivih edukativnih radionica, a kojima je cilj čim više naučiti „obično“ građanstvo kako osnovnim, tako i malo kompleksnijim lekcijama o vinu.

Izrazito korisne vinske radionice organizuje i tim Fina Vina, odnosno naš distributer za BiH na kojima se može naučiti dosta korisnih vinskih stvari, a ujedno i degustirati vina koja možda inače nemate priliku.

Brzo očekujte i našu radionicu.

Uglavnom zaključak je da je dobra i rodna godina, a vina iz berbe 2021. potražite na vašim omiljenim mjestima.

***

Foto by: Nikola Matić
Naslovna fotografija: Nikola Matić
Tekst: Bonjour.ba

Nekako su najljepši obroci uvijek oni zbog kojih se svi zadrže za stolom malo duže nego što su planirali.

Dok neko postavlja tanjire, neko već provjerava šta se peče u kuhinji, a razgovori postaju sve glasniji kako hrana stiže na sto. 

I baš ti mali trenuci često ostanu važniji od samog recepta…





 

Zato posljednjih mjeseci sve više volimo ideje za jela koja ne traže komplikovanu pripremu, ali na stolu izgledaju kao da ste ih planirali cijeli dan. Ona koja jednako dobro funkcionišu za porodični ručak, vikend druženje ili večeru kada samo želite da atmosfera kod kuće bude malo posebnija.




Ovoga puta inspiraciju smo pronašli u receptu koji spaja bogate okuse, jednostavnu pripremu i ono najvažnije, osjećaj zajedništva za stolom. 

Na toj ideji zasniva se i kampanja ‘Spaja nas isti žar’ koju realizuje Crvena jabuka i Tropic Market, podsjećajući koliko su hrana i zajednički trenuci često najbolji način povezivanja.



 

Marinirana junetina u maslacu, bijelom luku i ruzmarinu koja izgleda kao restoran moment kod kuće

Sočna marinirana junetina, otopljeni maslac, bijeli luk i ruzmarin kombinacija su s kojom je teško pogriješiti. Ovo je jedno od onih jela koje izgleda efektno čim ga iznesete na sto, a zapravo se priprema mnogo jednostavnije nego što djeluje. Idealno za večere kada želite napraviti nešto malo posebnije bez komplikovanih koraka i previše vremena u kuhinji.




Sastojci za mariniranu junetinu u maslacu, bijelom luku i ruzmarinu

Za 2 osobe:

• 2 komada marinirane junetine iz Crvene jabuke i Tropic Marketa  
• 40 g maslaca
• 2 kašike maslinovog ulja
• 4 čehna bijelog luka
• 2 grančice svježeg ruzmarina
• So
• Kulino crni biber u zrnu iz asortimana Crvene Jabuke i Tropic Marketa




Priprema korak po korak:

Meso izvadite iz frižidera 30 do 40 minuta prije pripreme kako bi ravnomjerno zadržalo sočnost tokom pečenja.

Dobro zagrijte tavu i dodajte maslinovo ulje. Mariniranu junetinu pecite između 2 i 4 minute sa svake strane, zavisno od debljine mesa i pečenosti koju volite.




Pred kraj dodajte maslac, bijeli luk i ruzmarin. Kada se maslac otopi i postane aromatičan, kašikom ga lagano prelivajte preko mesa oko jedne minute. 







Upravo taj korak daje mesu bogat okus i onu toplu, restaurant inspired atmosferu koju svi volimo prenijeti kući, posebno uz dodatak svježe mljevenog Kulino bibera.




Nakon pečenja ostavite meso da odmori 5 do 7 minuta prije rezanja. Tada ostaje najsočnije i najukusnije.




Uz ovakvo glavno jelo lako je kombinovati i druge okuse za sto. Marinirana piletina za roštilj iz Crvene jabuke i Tropic Marketa odličan je izbor za one koji vole nešto laganije, a jednako sočno i jednostavno za pripremu.




Dovoljno je dobro zagrijati grill tavu ili roštilj, dodati malo ulja ili maslaca i peći piletinu 4 do 5 minuta sa svake strane dok ne dobije zlatnu koricu i ostane mekana iznutra. Uz grilovano povrće, krompir ili svježu salatu, vrlo lako postaje dio stola oko kojeg se svi okupe bez puno planiranja.



 

 

Okusi koji okupljaju cijeli sto

Možda baš zato najviše volimo ovakva jela…

Ne traže posebnu priliku ni komplikovanu pripremu, ali vrlo lako promijene atmosferu cijele večeri. Dovoljno je nekoliko dobrih sastojaka, pun sto i atmosfera zbog koje čak i najjednostavniji obrok djeluje kao nešto čemu ćemo se rado vraćati.




To su oni momenti kada se uzima još jedan zalogaj iako smo ‘već siti’, kada svi komentarišu kako nešto dobro miriše i kada se recept odmah šalje dalje u porodični grupni chat.

Dok se meso reže još vruće, a tanjiri polako prazne, cijeli obrok nekako postane više od obične večere kod kuće. To su ona jela koja se uvijek iznova vraćaju na sto jer uz njih najčešće ostanu i najbolji razgovori.