TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 19.10.2021.
Čaša dobrog vina oduvijek je sinonim uživanja, a posebice kada je riječ o neodoljivim vinskim notama domaćeg proizvođača čiji okus nikog ne ostavlja ravnodušnim.
No, do degustiranja vina potreban je određeni put i trud o kojem će nam najbolje potvrditi vrijedni tim vinarije Škegro koji su zaslužni da vrhunska vina nađu put do ljubitelja.
Naime, sa inside pričom i i fotografijama, uvjerili su nas da je berba grožđa, odnosno plodova vinove loze, jedan je od najvažnijih koraka u procesu proizvodnje vina.
Tim Fina Vina je u suradnji sa Bonjour. uredništvom kreirao pitanja za vinariju Škegro te otkrio sve detalje o pripremama za berbu, od kojih se koraka sastoji, ali i istražio savjete kako educirati druge o vrijednosti odležanih vina.
Više detalja otkrivamo u nastavku.
***
Vinarija Škegro obiteljska je vinarija koja već oko 25 godina pomiče granice i kreira trendove.
Naša su vina odraz naše ljubavi.
Odraz predanog rada i energije koju ulažemo.
Odraz Hercegovine i njenih prirodnih ljepota.
Skupa s vinima učimo i rastemo.
Sretni smo i ponosni kada pronađu put do vas i ispričaju vam priču.
Priču koja traje i ostavlja trag.
Naši vinogradi, zasađeni Žilavkom, Blatinom i uz ponešto ostalih sorti, dio su Mostarskog vinogorja, a nalaze se u neposrednoj blizini podruma u Radišićima (Ljubuški).
Uz mnogo pažnje, znanja i strpljenja, brižno i kroz cijelu godinu vino radimo i gradimo u vinogradu jer čvrsto vjerujemo da samo vrhunsko grožđe daje vrhunska vina.
Koja se priča krije iza obiteljskog imena Škegro?
Nekada davno, gotovo da nije bilo domaćinstva koje nije posjedovalo vinograd zasađen Žilavkom, Blatinom i ostalim autohtonim sortama vinove loze.
Proizvedena su se vina čuvala u drvenim bačvama i koristila uglavnom za vlastite potrebe.
Mijenjali su se vladari i gospodari, vodili su se ratovi i mijenjale državne granice, ali je vino bilo, ostalo i bit će dijelom hercegovačke prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Tako nekako započinje i naša priča, priča u kojoj se tradicija prenosila s koljena na koljeno da bi jednog dana prerasla u posao u kojem istinski uživa i sudjeluje cijela obitelj.
Mirko, Bariša, Ante i Andreja Škegro gaje moderan pristup tradicionalnom, ljubav prema vinogradima i vinu te snažna želja da se poklonicima ponudi i približi duh Hercegovine u punom sjaju, glavne su smjernice vinarije Škegro.
Hercegovački krš daje čuvena vina koja su od davnina služila za užitak i okrepu.
Podneblje puno sunca, čvrstog kamena i zdrave ekološke podloge, sa stoljetnom tradicijom daje vina vrhunskih kvaliteta.
Kako biste vašu vinariju, a kako vina opisali osobi koja se prvi put susreće s vašim brendom?
Obitelj Škergo se nešto više o 15 godina bavi proizvodnjom vina.
Prvi vinograd je brojio 2500 trsova žilavke i blatine koji je s vremenom obnovljen, te danas posjedujemo jedan hektar vlastitog vinograda i još tri u kooperaciji.
Dijelom su to stari vinogradi kupljeni od lokalnih vinogradara, a većim dijelom – novozasađeni.
S vremenom je izgrađen i vlastiti podrum u sklopu obiteljske kuće u Radišićima, gdje se preselila i proizvodnja.
Danas vinograd ukupno posjeduje 7330 trseva i to samo autohtonih hercegovačkih sorti: žilavka, blatina, bena i alicant boushet (kambuša).
Nekome ko se prvi put susreće s našim brendom bi poručili da se u vinariji Škegro godišnje proizvede 15 000 litara vina iz osnovne linije Krš, a od ove godine 4.000 litara iz Premium linije Carsus.
Vaše maslinovo ulje osvojilo je zlatnu medalju u New Yorku. Što ga čini posebnim?
Moramo se malo pohvaliti – nedavno smo na prestižnom svjetskom ocijenjivanju maslinovih ulja u Njujorku dobili zlatnu medalju za ulje Krš, prvo takvo priznanje za maslinovo ulje iz BiH.
Smatramo da je nagrada na takmičenju The New York International Olive Oil Competitionn priznanje ne samo za vinariju Škegro, već i potvrda da je ovo podneblje Hercegovine, gdje sunce sija i do 280 dana godišnje, kao stvoreno ne samo za vinovu lozu, već i za uzgoj maslina.
Ekstra djevičansko ulje odlikuju dobri ukusi koji mogu biti gorki, voćni, čak i opori.
Kiselost ne smije biti veća od 0,8%, a prilikom prerade se vrši hladno prešanje na temperaturi ne većoj od 25-30 Celzijusevih stepeni.
Masline bi trebalo da se prerade 24 sata nakon branja.
Koje vino iz vaše proizvodnje zauzima posebno mjesto u vašoj kolekciji?
Vino koje zauzima posebno mjesto i na koje smo izrazito ponosni je naš Krš Žilavka Orange.
U šali kažemo - ne dajemo ga nikome tko ne poznaje vinsku abecedu.
Vaša vina distribuiraju se i u ostale zemlje. Možete li nam reći nešto više o tome?
Vina su ponajviše zastupljena u BiH, a pored BiH, veliki uvoznik vina je R Hrvatska, Njemačka, Švedska i daleke SAD.
Vodite nas i kroz proces berbe vina. Koliko traju pripreme za berbu i od kojih se koraka sastoji?
Početak godine je obilježilo kišno vrijeme koje se produžilo do 4. mjeseca, ali nakon toga, skoro pa idealno, s izuzetkom oko polovine 8. mjeseca je bilo jako toplo – preko 40 stepeni skoro 14 dana, a onda krajem augusta osvježenje i malo kiše.
Uslijedilo je lijepo vrijeme pred berbu, tako da smo dobili odličnu sirovinu/grožđe, odnosno očekujte super vina.
Redoslijed berbe: Žilavka, Trnjak pa Blatina.
Koliko traje berba?
Ovisno o vremenu, berba može potrajati i do mjesec dana.
Kako educirati publiku o vrijednosti odležanih vina?
Koliko vino treba odležati.
Koliko dugo treba čekati da otvorim bocu vina?
Zašto bih pustio da vino stari?
Pitanja su na koje često sami ne znamo odgovor, pa ćemo ih pokušati bar malo približiti.
Vina dobre strukture sklona su dobrom potencijalu starenja.
Drugim riječima, elementi koji čine strukturu vina razvijaju se u harmoniji s vremenom, poboljšavajući ukupnu ravnotežu vina.
Dva se elementa najviše mijenjaju starenjem: tanini i kiselost.
Kiselost se s vremenom smanjuje, rušeći i deskriptore koji koreliraju sa svježinom vina.
Tanini se teže ukompovati u veće lance (polimerizacija), što rezultira zaobljenijom i mekšom prisutnošću vina na nepcu.
Crvena vina imaju tendenciju da postanu svjetlije boje.
Umjesto toga, bijela vina obično postaju tamnija.
Kao posljedica promjena u strukturi vina, okus i arome takođe mijenjaju svoj profil.
Arome (zajedničko opažanje okusa + arome) klasifikuju se u tri nivoa.
Oni se zasnivaju na porijeklu aromatičnih jedinjenja proizvedenih tokom putovanja grožđa do vina.
Na području BiH ima mnogo korisnih i nadasve zanimljivih edukativnih radionica, a kojima je cilj čim više naučiti „obično“ građanstvo kako osnovnim, tako i malo kompleksnijim lekcijama o vinu.
Izrazito korisne vinske radionice organizuje i tim Fina Vina, odnosno naš distributer za BiH na kojima se može naučiti dosta korisnih vinskih stvari, a ujedno i degustirati vina koja možda inače nemate priliku.
Brzo očekujte i našu radionicu.
Uglavnom zaključak je da je dobra i rodna godina, a vina iz berbe 2021. potražite na vašim omiljenim mjestima.
***
Foto by: Nikola Matić
Naslovna fotografija: Nikola Matić
Tekst: Bonjour.ba
TEKST: Bonjour.ba
Da se razumijemo, kod nas kafa nikada nije samo kofein. Ona je izgovor da nekoga saslušaš, pauza između dva velika koraka, mala dnevna ceremonija koja se ponavlja godinama. U zemlji u kojoj se dan planira oko kafe, a ne obrnuto, postoji nešto posebno u načinu na koji čuvajmo ovaj ritual.
Upravo zato, kada Bonjour.ba tim osmišljava nova iskustva, postoji jedno pravilo: ako radimo nešto o kafi onda to ne može biti površno. Mora biti osjećaj. Mora biti blisko. Mora biti naše.
A ko je prirodniji partner u tome od Grand kafe, domaće kafe uz koju smo odrasli, koju pijemo sa prvom tišinom jutra dok još niko ne šalje poruke, u razgovoru s prijateljicom koji traje duže nego što smo planirali.
Zato je ovo okupljanje bilo zamišljeno kao putovanje kroz svijet kafe od gotove šoljice Grand Gold, Grand Aroma, Grand Strong ili Grand Black’n’Easy My Way, koje su bile izložene na postamentima i servirane u sklopu cateringa, sve do toga kako izgleda zrno, kako se mijenja jačina, šta određuje aromu, i kako svaki od tih elemenata postaje dio ličnog ukusa.
Na početku programa uzvanike su pozdravili Ana Ćavar, vlasnica Bonjour.ba portala i Srđan Dabić, Senior Brand Building Manager za Grand kafu, uvodeći ih u koncept događaja i iskustva koje će, kroz aktivnosti tokom dana, rezultirati stvaranjem njihovog personaliziranog coffee blend-a.
Ana Ćavar, vlasnica Bonjour.ba portala
Srđan Dabić, Senior Brand Building Manager za Grand kafu
Ali, evo iskrenog pitanja: znamo li zapravo šta pijemo? Znamo li prepoznati note koje volimo, razliku između blendova, zašto nam je jedna kafa “ona prava”, a druga “nekako nije to to”?
Zato smo kreirali intimno okupljanje ljudi koji razumiju važnost tih rituala i pozvali ih da prođu kroz nešto što obično uzimamo zdravo za gotovo: svijet kafe.
Kroz ovo iskustvo nas vode stručnjaci, korak po korak, od prvog šota do personaliziranog blenda od prepoznavanja nota do razumijevanja onoga što u kafi zaista volimo.
Pa dobro… kako zapravo izgleda kafa koju volite?
Prvi dio druženja bio je mali reality check degustacija u šotovima. Da, dobro ste pročitali. U malim čašicama, bez mlijeka, bez šećera, bez dekoracije. Samo kafa i vi.
U ovom prvom koraku, Ilija Đurić, specijalista za kafu i Zorica Đorđević, rukovodilac razvoja Atlantic Grand, vodili su goste kroz cupping četiri različite vrste i jačine: Santos, Colombia, Rio Minas i robusta mix (Uganda i Vijetnam). Svaka od njih nosi drugačiji intenzitet arome, gorčine, tijela i kiseline, sve precizno prikazano kroz cupping “spidere” koje su gosti imali na stolovima.
Stručnjaci su vodili goste kroz kratko, ali precizno putovanje: kako blend nastaje, šta znači jača, aromatičnija, mekša, gdje se sve u ukusu kriju godine znanja i fine razlike koje nikada ne primijetiš dok ne znaš gdje gledati.
Ono što se desilo bilo je prekrasno, većina je otkrila da kafa koju pije godinama nije ista ona koju najviše voli po ukusu. To je onaj trenutak kada se svijet malo otvori, kada shvatite da i u kafi postoji lični potpis koji do sada niste umjeli prepoznati.
Umijeće mirisa: Gdje se zapravo krije karakter kafe?
Drugi korak bio je potpuno drugačiji: arome. Ako ste mislili da sve kafe mirišu isto, ovo je bio trenutak koji to razbije kao džezva kad se prevrne.
Vodila ga je Zorica Đorđević, koja je gostima otvorila svijet od 36 različitih aroma: zemljanih, cvjetnih, drvenastih, spicy, citrusnih… onih koje možda nikada ne imenujemo, ali ih uvijek osjetimo.
Gosti su kroz mirisne vježbe upoznavali note koje oblikuju karakter kafe: zemljane, cvjetne, citrusne i druge aroma-note koje se prirodno javljaju u kafi. Upravo te nijanse otkrivaju zašto jedna kafa djeluje toplije, druga svježije, treća punije.
U tišini koja nastaje kada svi pokušavaju uhvatiti nijanse, mogle su se čuti rečenice tipa: “Čekaj, ovo je ona nota koju stalno tražim…”
“Ja u životu nisam ovako razmišljala o kafi.” To je onaj momenat kada od obične navike nastane znanje.
Blend kao lična karta: Trenutak u kojem pravite svoju kafu
A onda finale. Ustajanje, odlazak do pulta koji izgleda kao mali laboratorij, ali s toplinom domaće kuhinje. Gdje je Mirjana Ševo, tehnolog razvoja, vodila goste kroz posljednji korak: kreiranje vlastitog blenda.
Miješali su note koje su najviše voljeli. Dodavali aromu koja im najviše “sjeda”. Određivali jačinu po svom osjećaju, a ne po tuđem receptu. 
Na osnovu odabranog zrna iz prvog koraka i omiljenih aroma iz drugog, svako je miješao omjere, određivao jačinu i kreirao kafu po svom osjećaju.
Na licu mjesta je mlinac meljao upravo taj, personalizirani blend, koji se pakovao u brendirane smeđe vrećice i dodavao u goody bags. Uz ovaj blend, gosti su dobili i Grand Single Origin Peru kafu, kao i Grand Black’n’Easy My Way, dva proizvoda koja su upotpunila priču o različitim svjetovima i karakterima kafe.
To je onaj dio iskustva u kojem se najbolje osjeti koliko znanja, strasti i stvarne stručnosti stoji iza tima koji ovo svijetom kafe vodi.
Detaljnije o njihovim procesima, metodama i filozofiji ćete čitati u posebnom članku uskoro.
Na kraju, dok su se papirići sa odabranim notama slagali u male vrećice, a gosti odlazili sa blendom koji su sami kreirali, desila se ona mala, tiha spoznaja koju može dati samo kafa: da su i najobičnije navike često najposebniji dijelovi našeg dana, samo ih ponekad treba vidjeti izbliza.
Ovo druženje nije promijenilo način na koji pijemo kafu ali jeste način na koji je razumijemo. Pokazalo je da iza svake šoljice stoji priča, proces, vještina i znanje, ali i da postoji nešto duboko lično u tome koju notu preferiramo, koju jačinu biramo i zašto nam baš ta kafa “legne”.
Možda je baš to najljepši dio ovog iskustva: činjenica da su gosti otišli kući ne samo sa blendom, nego i sa malim aha-momentom. Onim koji kaže da i svakodnevni ritual može biti bogatiji, svjesniji, topliji ako mu damo prostor.
Jer u svijetu koji stalno žuri, lijepo je znati da se neke stvari i dalje piju polako i da je kafa jedna od njih.
Behind the sips: Ko je sve popio kafu sa nama? 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
