Čaša dobrog vina oduvijek je sinonim uživanja, a posebice kada je riječ o neodoljivim vinskim notama domaćeg proizvođača čiji okus nikog ne ostavlja ravnodušnim.

No, do degustiranja vina potreban je određeni put i trud o kojem će nam najbolje potvrditi vrijedni tim vinarije Škegro koji su zaslužni da vrhunska vina nađu put do ljubitelja.

Naime, sa inside pričom i i fotografijama, uvjerili su nas da je berba grožđa, odnosno plodova vinove loze, jedan je od najvažnijih koraka u procesu proizvodnje vina.

Tim Fina Vina je u suradnji sa Bonjour. uredništvom kreirao pitanja za vinariju Škegro te otkrio sve detalje o pripremama za berbu, od kojih se koraka sastoji, ali i istražio savjete kako educirati druge o vrijednosti odležanih vina.

Više detalja otkrivamo u nastavku.

***

Vinarija Škegro obiteljska je vinarija koja već oko 25 godina pomiče granice i kreira trendove.

Naša su vina odraz naše ljubavi.

Odraz predanog rada i energije koju ulažemo.

Odraz Hercegovine i njenih prirodnih ljepota.

Skupa s vinima učimo i rastemo.

Sretni smo i ponosni kada pronađu put do vas i ispričaju vam priču.

Priču koja traje i ostavlja trag.

Naši vinogradi, zasađeni Žilavkom, Blatinom i uz ponešto ostalih sorti, dio su Mostarskog vinogorja, a nalaze se u neposrednoj blizini podruma u Radišićima (Ljubuški).

Uz mnogo pažnje, znanja i strpljenja, brižno i kroz cijelu godinu vino radimo i gradimo u vinogradu jer čvrsto vjerujemo da samo vrhunsko grožđe daje vrhunska vina.

Koja se priča krije iza obiteljskog imena Škegro?

Nekada davno, gotovo da nije bilo domaćinstva koje nije posjedovalo vinograd zasađen Žilavkom, Blatinom i ostalim autohtonim sortama vinove loze.

Proizvedena su se vina čuvala u drvenim bačvama i koristila uglavnom za vlastite potrebe.

Mijenjali su se vladari i gospodari, vodili su se ratovi i mijenjale državne granice, ali je vino bilo, ostalo i bit će dijelom hercegovačke prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Tako nekako započinje i naša priča, priča u kojoj se tradicija prenosila s koljena na koljeno da bi jednog dana prerasla u posao u kojem istinski uživa i sudjeluje cijela obitelj.

Mirko, Bariša, Ante i Andreja Škegro gaje moderan pristup tradicionalnom, ljubav prema vinogradima i vinu te snažna želja da se poklonicima ponudi i približi duh Hercegovine u punom sjaju, glavne su smjernice vinarije Škegro.

Hercegovački krš daje čuvena vina koja su od davnina služila za užitak i okrepu.

Podneblje puno sunca, čvrstog kamena i zdrave ekološke podloge, sa stoljetnom tradicijom daje vina vrhunskih kvaliteta.

Kako biste vašu vinariju, a kako vina opisali osobi koja se prvi put susreće s vašim brendom?

Obitelj Škergo se nešto više o 15 godina bavi proizvodnjom vina.

Prvi vinograd je brojio 2500 trsova žilavke i blatine koji je s vremenom obnovljen, te danas posjedujemo jedan hektar vlastitog vinograda i još tri u kooperaciji.

Dijelom su to stari vinogradi kupljeni od lokalnih vinogradara, a većim dijelom – novozasađeni.

S vremenom je izgrađen i vlastiti podrum u sklopu obiteljske kuće u Radišićima, gdje se preselila i proizvodnja.

Danas vinograd ukupno posjeduje 7330 trseva i to samo autohtonih hercegovačkih sorti: žilavka, blatina, bena i alicant boushet (kambuša).

Nekome ko se prvi put susreće s našim brendom bi poručili da se u vinariji Škegro godišnje proizvede 15 000 litara vina iz osnovne linije Krš, a od ove godine 4.000 litara iz Premium linije Carsus.

Vaše maslinovo ulje osvojilo je zlatnu medalju u New Yorku. Što ga čini posebnim?

Moramo se malo pohvaliti – nedavno smo na prestižnom svjetskom ocijenjivanju maslinovih ulja u Njujorku dobili zlatnu medalju za ulje Krš, prvo takvo priznanje za maslinovo ulje iz BiH.

Smatramo da je nagrada na takmičenju The New York International Olive Oil Competitionn priznanje ne samo za vinariju Škegro, već i potvrda da je ovo podneblje Hercegovine, gdje sunce sija i do 280 dana godišnje, kao stvoreno ne samo za vinovu lozu, već i za uzgoj maslina.

Ekstra djevičansko ulje odlikuju dobri ukusi koji mogu biti gorki, voćni, čak i opori.

Kiselost ne smije biti veća od 0,8%, a prilikom prerade se vrši hladno prešanje na temperaturi ne većoj od 25-30 Celzijusevih stepeni.

Masline bi trebalo da se prerade 24 sata nakon branja.

Koje vino iz vaše proizvodnje zauzima posebno mjesto u vašoj kolekciji?

Vino koje zauzima posebno mjesto i na koje smo izrazito ponosni je naš Krš Žilavka Orange.

U šali kažemo -  ne dajemo ga nikome tko ne poznaje vinsku abecedu.

Vaša vina distribuiraju se i u ostale zemlje. Možete li nam reći nešto više o tome?

Vina su ponajviše zastupljena u BiH, a pored BiH, veliki uvoznik vina je R Hrvatska, Njemačka, Švedska i daleke SAD.

Vodite nas i kroz proces berbe vina. Koliko traju pripreme za berbu i od kojih se koraka sastoji?

Početak godine je obilježilo kišno vrijeme koje se produžilo do 4. mjeseca, ali nakon toga, skoro pa idealno, s izuzetkom oko polovine 8. mjeseca je bilo jako toplo – preko 40 stepeni skoro 14 dana, a onda krajem augusta osvježenje i malo kiše.

Uslijedilo je lijepo vrijeme pred berbu, tako da smo dobili odličnu sirovinu/grožđe, odnosno očekujte super vina.

Redoslijed berbe: Žilavka, Trnjak pa Blatina.

Koliko traje berba?

Ovisno o vremenu, berba može potrajati i do mjesec dana.

Kako educirati publiku o vrijednosti odležanih vina?

Koliko vino treba odležati.

Koliko dugo treba čekati da otvorim bocu vina?

Zašto bih pustio da vino stari?

Pitanja su na koje često sami ne znamo odgovor, pa ćemo ih pokušati bar malo približiti.

Vina dobre strukture sklona su dobrom potencijalu starenja.

Drugim riječima, elementi koji čine strukturu vina razvijaju se u harmoniji s vremenom, poboljšavajući ukupnu ravnotežu vina.

Dva se elementa najviše mijenjaju starenjem: tanini i kiselost.

Kiselost se s vremenom smanjuje, rušeći i deskriptore koji koreliraju sa svježinom vina.

Tanini se teže ukompovati u veće lance (polimerizacija), što rezultira zaobljenijom i mekšom prisutnošću vina na nepcu.

Crvena vina imaju tendenciju da postanu svjetlije boje.

Umjesto toga, bijela vina obično postaju tamnija.

Kao posljedica promjena u strukturi vina, okus i arome takođe mijenjaju svoj profil.

Arome (zajedničko opažanje okusa + arome) klasifikuju se u tri nivoa.

Oni se zasnivaju na porijeklu aromatičnih jedinjenja proizvedenih tokom putovanja grožđa do vina.

Na području BiH ima mnogo korisnih i nadasve zanimljivih edukativnih radionica, a kojima je cilj čim više naučiti „obično“ građanstvo kako osnovnim, tako i malo kompleksnijim lekcijama o vinu.

Izrazito korisne vinske radionice organizuje i tim Fina Vina, odnosno naš distributer za BiH na kojima se može naučiti dosta korisnih vinskih stvari, a ujedno i degustirati vina koja možda inače nemate priliku.

Brzo očekujte i našu radionicu.

Uglavnom zaključak je da je dobra i rodna godina, a vina iz berbe 2021. potražite na vašim omiljenim mjestima.

***

Foto by: Nikola Matić
Naslovna fotografija: Nikola Matić
Tekst: Bonjour.ba

Danas smo ustali s onim poznatim osjećajem da nam se jede nešto slatko, ali bez jasne ideje šta bi to moglo biti.

Ne klasičan kolač, ne suhi biskvit, ali ni onaj standardni brownie koji uvijek spašava stvar kad želimo nešto brzo i sigurno. Htjeli smo nešto s notom kokosa, ali ne klasične kokos kocke, više onaj tip deserta koji spaja čokoladu i kremastu teksturu.
 

 

Između kafe i prvog gutljaja vode, odlučili smo da jednostavno pomiješamo sve što volimo: čokoladu, kokos i Dolcela brownie smjesu. I tako je nastao naš “eksperiment iz dosade” koji se pretvorio u pun pogodak: Dolcela brownie smjesa i jednostavna kokos krema kao kombinacija koja spašava dan kad ne znate šta vam se jede, ali znate da mora biti dobro.
 

 

Jeste li znali? U nekim zemljama kokos se smatra “voćem sreće” jer simbolizira obilje i slatkoću života. Nama je, realno, dovoljan i jedan sloj kokos kreme da dan odmah bude bolji.
 

Čokoladni brownie sa kokos kremom

Jeste li znali? Miris vanilije dokazano snižava nivo stresa i potiče dobro raspoloženje. Da, zato nas svaki puding, kolač ili krema s tom aromom automatski vrati u djetinjstvo i podsjeti na sigurnost domaće kuhinje.

Priprema:

Prvo pripremite kokos kremu: u dubljoj šerpici skuhajte Dolcela puding okus vanilija u mlijeku, kao i obično, dok ne postane gust i kremast. 
 

Zatim umiješajte kokosovo brašno, dodajte 80g šećera i Dolcela vanilin šećer i lagano promiješajte špatulom ili mutilicom dok se sve lijepo ne poveže. Ostavite kremu sa strane da se malo ohladi i stegne.

Dok se krema odmara, prelazimo na brownie. U dubokoj posudi pomiješajte Dolcela smjesu za čokoladne brownie, mlijeko i jaja.
 

 

Posebno otopite puter s tamnom čokoladom (miris će vas već tada podsjetiti da ste na dobrom putu) i dodajte ga u smjesu. Miješajte dok ne nestanu sve grudvice i dok ne dobijete onu glatku, sjajnu teksturu po kojoj znate da će kolač uspjeti.

Jeste li znali? Kažu da je prvi brownie nastao kada je kuharica u Chicagu zaboravila prašak za pecivo. Rezultat je bio gustiji, čokoladniji kolač koji su svi obožavali. Iako nije potvrđeno, priča ostaje dio šarma brownija.

Smjesu ravnomjerno rasporedite u kalup obložen papirom za pečenje. Zatim preko nje nježno dodajte kokos kremu. Kašikom ili drvenim štapićem lagano “prošarajte” slojeve da se čokolada i kokos malo spoje. To će kasnije dati onaj mramorni efekt.

Pecite 20 minuta na 180°C, taman dovoljno da rubovi postanu hrskavi, a sredina ostane sočna i mekana.

 

Mini savjeti i brze varijacije

Ako volite malo eksperimentisati, ne morate se držati samo vanilije. Probajte Dolcela puding okus jagoda ili maline za voćnu notu. Volite jači čokoladni sloj? Umjesto vanilije možete koristiti Dolcela puding okus čokolada za “double chocolate” efekat. Zamijenite dio mlijeka u brownie smjesi s 50 ml kafe jer i to pojača aromu čokolade.

Za brzu prazničnu tacnu: ispecite Dolcela Muffins ili Dolcela Muffins čokoladni pa ih punite kašikom ove kokos kreme. Rezultat? Snježni cupcake.

Ako volite lava-centar, probajte i Dolcela Lava Muffins i servirajte uz kašiku kokos kreme sa strane.

Na kraju, pustite mašti da se malo igra. Upravo iz takvih improvizacija često nastanu najbolji deserti, oni koji mirišu na toplinu doma i malo hrabrosti da promijenite nešto po svom ukusu.

 

Dolcela slatka praznična čarolija uskoro počinje…

Ako ste među onima koji već u novembru prave prve liste kolača i traže “onaj jedan novi recept” koji će osvojiti sve, imamo mali spoiler. Od 1. decembra, Dolcela pokreće slatku prazničnu čaroliju, online kutak u kojem ćete moći podijeliti svoje trenutke iz kuhinje, fotografije, mirise i onu posebnu prazničnu energiju koju donose kolačići.

Na web stranici vas čeka Djed Mraz gdje mu samo trebate navesti koga biste voljeli obradovati ove godine sa Dolcela poklonom.

A šta se dogodi nakon toga? Nećemo vam sve otkriti… samo ćemo reći da će vas rezultat sigurno nasmijati i ugrijati, baš kao i prva tura brownie iz rerne.

Tokom decembra Dolcela će svakog dana birati dobitnike iznenađenja jer ovaj mjesec je stvoren za dijeljenje, slatkoću i trenutke koji mirišu na vaniliju.
 

 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Podravka BiH

 

Kreativni koncept: Bonjour.ba
Foto i video za Bonjour.ba: Hajrudin Šišić (Harry Cooper)