Od sutra, ponedjeljak 25.7., na policama svih bolje opremljenih knjižara širom BiH, moći ćete naći knjigu naziva 'Sevdah' koju potpisuje bh. glazbenik Damir Imamović.

Ovo je njegova prva knjiga, i istovremeno prva knjiga koja obrađuje temu sevdaha kroz prizmu jednog od njegovih cijenjenih izvođača. Uz Damira, na knjizi su radili Muamer Spahić i Selvedin Avdić koji potpisuju urednički dio, dok je za dizajn knjige zaslužan Kenan Zekić. Knjiga izdaje izdavačka kuća 'Vrijeme' iz Zenice, koja najavljuje i skoro izdanje na engleskom jeziku.

"Knjiga 'Sevdah' Damira Imamovića studija je o sevdahu, njegovoj historiji, turbulencijama i obratima koji su doveli do onoga što danas zovemo žanrom okupljenim oko pjesama po imenu 'sevdalinke'. 'Sevdah' donosi pregršt iznenađujućih činjenica i priča sa uzbudljivog sevdalijskog puta. Mnoge od njih po prvi put će biti objavljene na ovim stranicama. Važan doprinos sastoji se i u pokušaju da se iznađe alternativa estradnom svođenju sevdaha na repertoar 'tužnih pjesama', ali i akademskom cjepkanju žanra na njegove elemente koji se tematiziraju često van njihove međusobne veze: poezija, muzika, socijalni kontekst. 'Sevdah' je knjiga jednog izvođača kojeg interesuje njegov zanat i njegova historija, ali koji gleda u budućnost i traži nove puteve za svoju umjetnost.", opisuju knjigu iz izdavačke kuće.

_{Foto: via Kenan Zekić Facebook}

Zanat koji gotovo da je nestao, živi u maloj parfimeriji gdje vam kreiraju miris koji postoji samo za vas.

Uličica Ćurčiluk mali skriva mnoge priče, ali jedna od najneobičnijih je priča o parfimeriji Kalem i Misk, posljednjoj oazi tradicionalnog atarstva u Sarajevu. 

U serijalu Baščaršija ljeti, ranije smo otkrivali dvorišta skrivena od pogleda, zanate koji polako nestaju, te okuse koji se šire čaršijom, ali priča o ovom mirisnom ateljeu nosi posebnu notu.





Šta je atarstvo?

Prije nego što vas povedemo u proces kreiranja mirisa, vrijedi se podsjetiti na zanat koji su mnogi zaboravili, a koji se još uvijek njeguje upravo ovdje. 

Atarstvo je drevna zanatska vještina pravljenja parfema od prirodnih esencija, bez alkohola, sa visokim udjelom čistih eteričnih ulja. Riječ "atar" dolazi iz arapskog jezika i označava esenciju, odnosno srž mirisa. Svaki miris se miješa ručno, prema preferencijama kupca, stvarajući neponovljive parfemske potpise koji traju satima. 





Kroz vitrine od masivnog drveta i stakla, nazire se enterijer koji više podsjeća na mali orijentalni kabinet nego na klasičnu parfimeriju. Već ispred ulaza, dočekuju vas drvene klupe, onaj prepoznatljivi element čaršijskih radnji, gdje se uvijek zadrži pogled ili razgovor.

Njihov portal, s policama u geometrijskim formama, odmah privlači pažnju; na njima su poredane vintage bočice parfema koje izgledaju kao da skrivaju male mirisne tajne.







U Sarajevu, porodica Lušija čuva ovu tradiciju živom, Adnan i njegova braća su jedini atari u gradu koji su odrastali učeći ovu vještinu iz generacije u generaciju.





Proces kreiranja mirisa koji govori vašu priču  

Kreiranje parfema u Kalem i Misk nije brza kupovina to je proces u kojem učestvujete. Adnan vas najprije pita o vašim navikama, uspomenama i stvarima koje vas inspirišu. “Volite li mirise drveta nakon kiše? Smiruje li vas lavanda? Želite li nešto što podsjeća na stare orijentalne bazare ili ste više za čiste, citrusne note?” Nema gotovih rješenja.







 

Dok razgovor teče, ispod pulta se izvlače aluminijske bočice s natpisima poput “oud”, “ambra”, “ruža damascena”. Svaka kap koja padne u mješavinu mjeri se pažljivo – jer ovdje 30% parfema čini čista esencija, što je gotovo tri puta više nego u parfemima iz drogerija. Na kraju, kada vam Adnan pruži kristalnu bočicu sa vašim ličnim mirisom, znate da držite nešto što niko drugi nema.







Miris Baščaršije ljeti: Kako bi mirisala čaršija?

Na kraju razgovora, postavljam pitanje koje dugo nosim sa sobom: “Adnane, kako bi izgledao parfem Baščaršije ljeti?” Nasmiješi se, kao da to pitanje često sebi postavlja.

“Baščaršija bi bila kombinacija stare mahovine iz Ferhadije, mirisa kafe s bakrenih džezvi, prstohvat začina iz Gazi Husrev-begove bezistanske ulice, i na kraju, dašak tamjana iz džamija.” Kaže da bi to bio parfem koji mijenja karakter kako dan prolazi – ujutro svjež, popodne gust, navečer topao i pomalo tajanstven.

Baščaršija ljeti ne bi bila komercijalni miris. To bi bio trag sjećanja, boja, i mirisa koje nosimo u sebi, čak i kada nismo tu.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba 

Foto: Bonjour.ba