TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 11.3.2025.
Vanilija je jedan od najomiljenijih mirisa i ukusa na svijetu. Njena topla i slatkasta aroma prepoznatljiva je svima, bilo da je koristimo u kuhinji ili wellnesu.
No, vanilija nije samo začin ona ima bogatu historiju, raznovrsnu primjenu i brojne benefite za tijelo i um.
Jeste li znali da je vanilija nekada bila vrijednija od srebra? Drevne civilizacije, poput Azteka i Maja, koristile su je ne samo u napicima nego i kao ljekoviti sastojak. Danas je vanilija jedan od najskupljih začina na svijetu, odmah iza šafrana.
U ovom članku istražujemo 5 ključnih načina na koje se vanilija koristi u svakodnevnom životu – od kulinarstva do prirodne kozmetike.
Vanilija u parfemima
Vanilija je jedan od najvažnijih sastojaka u parfemskoj industriji. Njena topla, slatkasta i blago začinska nota daje dubinu i zavodljivost mnogim mirisnim kompozicijama. Parfemi koji sadrže vaniliju često su dugotrajni i imaju privlačan, senzualan karakter.
Često se kombinuje s cvjetnim, drvenastim i mošusnim notama kako bi se postigla sofisticirana kompozicija. Najpoznatiji parfemi s vanilijom su BYREDO Vanille Antique Extrait i Tom Ford Tobacco Vanille.
Zanimljivo je da vanilija ima afrodizijačka svojstva. Istraživanja su pokazala da njena aroma poboljšava raspoloženje i povećava privlačnost. Zbog toga je vanilija čest sastojak večernjih parfema koji ostavljaju nezaboravan trag.
Ako volite toplije i sofisticirane mirise, parfemi s vanilijom su odličan izbor. Njihova bogata baza pruža osjećaj luksuza i dugotrajnog komfora.
Vanilija u aromaterapiji
Vanilija je prirodni eliksir za opuštanje. Miris vanilije nije samo prijatan on ima dokazana terapeutska svojstva. U aromaterapiji se koristi za smanjenje stresa, anksioznosti i nesanice. Njena umirujuća svojstva pomažu tijelu i umu da se opuste nakon napornog dana.
Najčešće se koristi u obliku eteričnog ulja, koje se dodaje u difuzere, masažna ulja ili kupke. Također, vanilija je čest sastojak mirisnih svijeća, jer njen blagi i topli miris stvara ugodnu atmosferu u domu.
Kako koristiti vaniliju za opuštanje?
Dodajte nekoliko kapi eteričnog ulja vanilije u toplu kupku. Koristite mirisne svijeće s vanilijom za opuštajući ambijent. Napravite domaći sprej za posteljinu s vodom i uljem vanilije za bolji san. Vanilija također može ublažiti glavobolju i poboljšati koncentraciju, što je čini savršenim saveznikom za mentalno zdravlje.
Vanilija u prirodnoj kozmetici
Vanilija nije samo mirisni dodatak kozmetici ona ima i njegujuća svojstva. Njeni antioksidansi pomažu u zaštiti kože od oštećenja, dok njena hidratantna svojstva pomažu u regeneraciji suhe kože.
Ulje vanilije često se koristi u losionima, balzamima za usne i maslacima za tijelo. Njena umirujuća svojstva čine je idealnim sastojkom za osjetljivu kožu.
Kada je riječ o njezi kose, iako je popularna kao boja za kosu, vanilija se dodaje u šampone i regeneratore jer poboljšava sjaj i mekoću vlasi. Također, njen miris ostavlja dugotrajan osjećaj svježine.
Vanilija u kulinarstvu
Vanilija je nezaobilazan sastojak u mnogim slastičarskim receptima. Njena bogata aroma pojačava ukus torti, kolača, sladoleda i krema, a često se dodaje i toplim napicima poput kafe i kakaa.
Oblici vanilije u kuhinji Vanilin ekstrakt – najčešći oblik, dobiven potapanjem vanilijevih mahuna u alkohol Vanilin šećer – šećer aromatiziran vanilijom, popularan u kolačima Vanilin pasta – koncentrirani oblik sa sjemenkama vanilije Svježe mahune – najkvalitetniji oblik, s intenzivnim mirisom
No, vanilija nije rezervisana samo za deserte. U modernoj gastronomiji često se koristi u slanim jelima. Dodaje se u umake za meso, posebno za piletinu i teletinu, kao i u marinade za plodove mora. U kombinaciji s biberom ili čilijem stvara sofisticiran, topao ukus.
Koja je razlika između prirodne i sintetičke vanilije?
Prirodna vanilija sadrži stotine složenih aroma koje daju dubinu ukusu, dok sintetički vanilin reprodukuje samo osnovnu notu mirisa. Iako je sintetička verzija jeftinija i češća u industrijskim proizvodima, pravi gurmani uvijek biraju prorodnu vaniliju.
Vanilija u industriji pića
Vanilija je ključni sastojak mnogih omiljenih napitaka. Njena aroma pojačava ukus kafe, čajeva, koktela i likera, dodajući im toplinu i slatkoću.
Bogati okus vanilije posebno se ističe u kombinaciji s rumom, viskijem i čokoladnim likerima. Zbog svoje bogate arome, vanilija se često koristi i u aromatiziranim vinima. 
Jedan od najpoznatijih vanilijskih napitaka je vanilija latte – kremasta kombinacija espressa, mlijeka i vanilin sirupa. Ovaj napitak pruža savršen balans između gorkog i slatkog.
Vanilija se također koristi u proizvodnji craft piva, gdje dodaje blagu slatkoću i aromatičnost. Sve češće se može naći i u bezalkoholnim napicima poput kombuche i biljnih čajeva.
Vanilija nije samo mirisni užitak ona je svestrani sastojak koji obogaćuje kulinarstvo, parfeme, aromaterapiju, pića i kozmetiku. Njena topla i umirujuća aroma pruža osjećaj lagodnosti, dok njena njegujuća svojstva doprinose zdravlju i ljepoti.
Bez obzira na to koristite li je u kuhinji, parfemu ili wellness rutini, vanilija je prirodni saveznik ljepote i dobrog raspoloženja.
***
Foto: Pexels
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Novi jesenji tasting meni, live plating pred gostima, nekoliko poznatih okusa u potpuno novom izdanju i dva favorita oko kojih se, naravno, nismo složile.
Sinoć u Amberu nismo puno pitale šta slijedi. To se vrlo brzo pokazalo kao najbolji način da se prođe kroz tasting meni.
U Amberu je novi jesenji tasting meni Marija Mandarića vodio od klepa, raštike i ajvara do tanjira na kojima su ti isti okusi izgledali kao da su proveli neko vrijeme daleko od kuće i vratili se s novim navikama.
Neke stvari smo prepoznale odmah. Druge tek nakon prvog zalogaja.
To je, otprilike, bio ritam cijele večeri.
Tasting meni traži jednu malu stvar koja nam inače baš i nije prirodna. Da prepustimo kontrolu.
Nema pregledavanja menija deset minuta da bismo na kraju opet naručile nešto poznato. Redoslijed je već složen, tempo određuje kuhinja i jedino što preostaje jeste vidjeti gdje će vas odvesti.
Večer je počela grisinijima s okusom gljive i finim prahom od gljiva, a onda su počeli stizati prvi ozbiljniji zalogaji.
Među njima i jedan zbog kojeg je Ada vrlo brzo morala preispitati vlastita pravila o hrani.
Mozak na maloj, hrskavoj francuskoj prženici.
“Cijeli život gledam nenu kako ga jede kao najnormalniju stvar na svijetu, dok je meni to uvijek bilo u kategoriji ‘ne, hvala’. Onda vam neko dovoljno ležerno objasni šta je pred vama i odjednom ga ipak probate. Kremasta, nježna tekstura mozga na hrskavoj prženici bila je definitivno najveći izlazak iz moje gastronomske zone komfora te večeri.”
I, da, na kraju je završio u kategoriji stvari koje nam je bilo drago probati.
Novi meni potpisuje Mario Mandarić, čiji je put kroz profesionalne kuhinje vodio od Tajlanda do Velike Britanije i rada u restoranima s Michelinovim zvjezdicama, uključujući The Fat Duck. Danas je jedan od projekata na kojima radi upravo Amber u Sarajevu.
Uz njega je u kuhinji bio i Bruno Mišljenčević, mladi chef koji trenutno vodi svakodnevni rad Amberove kuhinje.
Njihov meni vrlo brzo pokaže da poznato ovdje uglavnom znači samo početnu tačku.
Mandarić nam je kroz razgovor objasnio da mu nije naročito važno da jelo vizualno podsjeća na svoju tradicionalnu verziju. Puno mu je važnije da se u njemu zadrži ono zbog čega taj okus prepoznajemo, samo prevedeno u drugačiju tehniku, teksturu ili formu. Ideja, kaže, nije napraviti nešto neprepoznatljivo radi efekta, nego poznati okus dati gostu na način na koji ga možda još nije doživio.
Jedan od prvih primjera bile su klepe s mesom i sirom, karamelizovanim mlijekom i prahom od mlijeka.
To su još uvijek klepe. Meso, sir i tijesto ne ostavljaju puno prostora za zabunu. Ali reducirano mlijeko ide gotovo u smjeru karamele, dok hrskavi mliječni element potpuno mijenja teksturu koju od tog jela očekujemo.
Meni su upravo one bile favorit večeri.
Od svih tanjira, njima bih se vratila prvim. Dovoljno su pomjerene da se zapitate šta se upravo dogodilo, ali ne toliko da prestanu biti ono zbog čega ste ih uopće poželjeli jesti.
Potom je stigla i sarmica od raštike s junećom džigericom, jogurtom i blago pikantnom pjenom od ajvara.
Na papiru gotovo sve poznajemo.
Na tanjiru, baš i ne.
To je motiv koji se kroz večer ponavlja nekoliko puta: sastojak poznajemo, okus nam nije stran, ali forma je dovoljna da zastanemo prije prvog zalogaja.
Nije sve pokušavalo biti lokalna reinterpretacija. I dobro je da nije.
Jedan od tanjira koji se potpuno odmaknuo od te priče bio je Portobello steak uz ragù od gljiva i jus od gljiva.
Portobello je imao onu dubinu zbog koje vrlo brzo zaboravite da na tanjiru nema mesa. Ragù i jus dodatno su pojačali zemljani karakter gljive, a cijeli tanjir ostao je bogat i intenzivan bez osjećaja težine.
Ada nije imala dilemu.
“Nisam baš neki mesojed, tako da je ovo bilo right up my alley. Taj meatiness gljive, nevjerovatno dobra redukcija i onaj pop of flavor koji donosi cvekla? TOP. Toliko bogat, intenzivan okus, a opet savršeno izbalansiran.”
Uz Jesen stiže, dunjo moja, koktel s Viljamovkom, cijela kombinacija joj je imala još više smisla.
Naravno da nismo odabrale isto.
Amber ima još jedan detalj zbog kojeg tasting meni ovdje ne ostaje samo ono što se nalazi na tanjiru.
Gotovo svaki slijed završavan je na velikom stolu u centru restorana, pred gostima.
Tu smo gledale posljednji sos, završni element, pincetu, tanjire koji se slažu jedan za drugim i kuhinju koja nekoliko minuta funkcionira gotovo koreografski prije nego što sve krene prema stolovima.
Najbolji dio je što kuhinja ne ostaje skrivena iza vrata.
Tanjir gledate dok dobija posljednji potez, a nekoliko trenutaka kasnije taj isti tanjir nestane u nekoliko zalogaja. Upravo taj nesrazmjer između količine rada i brzine kojom ga pojedete cijelo iskustvo čini još zanimljivijim.
Negdje nakon nekoliko slijedova prestanete pratiti samo šta jedete. Počnete pratiti ritam servisa, pogled prema centralnom stolu i ono kratko iščekivanje prije nego što stigne sljedeće.
Na meniju je bio i ragù od piletine s hollandaiseom od stout piva, pa i brioche s puterom od kestena, a večer se zatvarala slađim tonovima, među njima i mousseom od batata.
Nisu svi tanjiri morali postati favoriti da bi večer funkcionisala.
Zapravo, bilo bi prilično dosadno da jesu.
Kada smo ga pitale postoji li nešto iz bosanske kuhinje što ne bi pokušao provući kroz fine dining format, odgovor nije išao u smjeru postavljanja strogih granica. Naprotiv, djelovao je prilično otvoreno prema ideji da se tradicionalni okusi mogu dalje razvijati, sve dok promjena ima razlog i ne postoji samo radi iznenađenja. Upravo taj pristup objašnjava zašto se na istom meniju bez problema mogu naći klepe, raštika, džigerica i nekoliko potpuno drugačijih kombinacija.
Uz tasting meni posluženi su i kokteli iz jesenje karte Sans Cessea.
Probale smo Leaf of Love, kremastiji spoj Baileysa i Kahlúe, te Jesen stiže, dunjo moja s Viljamovkom.
Neke reference zaista ne traže dodatno objašnjenje.
Kokteli su se lijepo uklopili u večer koja je već cijelo vrijeme radila isto: uzimala nešto poznato i pomjerala ga nekoliko koraka dalje.
Pred kraj večeri razgovor se sasvim prirodno vrtio oko onoga što smo upravo pojele. Koji tanjir je najviše iznenadio, šta bismo naručile ponovo i oko čega se, naravno, nismo složile.
Ada bi bez razmišljanja ponovila Portobello steak.
Ja bih se vratila klepama.
Možda je upravo to i najbolji način da se objasni kako nam je bilo u Amberu. Nismo svaki slijed doživjele isto, niti smo izašle s istim favoritom, ali nekoliko tanjira nastavilo se provlačiti kroz razgovor i dugo nakon posljednjeg zalogaja.
A kada se o večeri priča i nakon što je završila, to je već prilično dobar znak.
Koje biste jelo koje poznajete cijeli život voljeli vidjeti u ovakvoj reinterpretaciji?
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Bonjour.ba
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
