Vanilija je jedan od najomiljenijih mirisa i ukusa na svijetu. Njena topla i slatkasta aroma prepoznatljiva je svima, bilo da je koristimo u kuhinji ili wellnesu.

No, vanilija nije samo začin ona ima bogatu historiju, raznovrsnu primjenu i brojne benefite za tijelo i um.

Jeste li znali da je vanilija nekada bila vrijednija od srebra? Drevne civilizacije, poput Azteka i Maja, koristile su je ne samo u napicima nego i kao ljekoviti sastojak. Danas je vanilija jedan od najskupljih začina na svijetu, odmah iza šafrana.

U ovom članku istražujemo 5 ključnih načina na koje se vanilija koristi u svakodnevnom životu – od kulinarstva do prirodne kozmetike.

Vanilija u parfemima   

Vanilija je jedan od najvažnijih sastojaka u parfemskoj industriji. Njena topla, slatkasta i blago začinska nota daje dubinu i zavodljivost mnogim mirisnim kompozicijama. Parfemi koji sadrže vaniliju često su dugotrajni i imaju privlačan, senzualan karakter.

Često se kombinuje s cvjetnim, drvenastim i mošusnim notama kako bi se postigla sofisticirana kompozicija. Najpoznatiji parfemi s vanilijom su BYREDO Vanille Antique Extrait i Tom Ford Tobacco Vanille.





Zanimljivo je da vanilija ima afrodizijačka svojstva. Istraživanja su pokazala da njena aroma poboljšava raspoloženje i povećava privlačnost. Zbog toga je vanilija čest sastojak večernjih parfema koji ostavljaju nezaboravan trag.

Ako volite toplije i sofisticirane mirise, parfemi s vanilijom su odličan izbor. Njihova bogata baza pruža osjećaj luksuza i dugotrajnog komfora.





Vanilija u aromaterapiji   

Vanilija je prirodni eliksir za opuštanje. Miris vanilije nije samo prijatan on ima dokazana terapeutska svojstva. U aromaterapiji se koristi za smanjenje stresa, anksioznosti i nesanice. Njena umirujuća svojstva pomažu tijelu i umu da se opuste nakon napornog dana.

Najčešće se koristi u obliku eteričnog ulja, koje se dodaje u difuzere, masažna ulja ili kupke. Također, vanilija je čest sastojak mirisnih svijeća, jer njen blagi i topli miris stvara ugodnu atmosferu u domu.





Kako koristiti vaniliju za opuštanje?

Dodajte nekoliko kapi eteričnog ulja vanilije u toplu kupku. Koristite mirisne svijeće s vanilijom za opuštajući ambijent. Napravite domaći sprej za posteljinu s vodom i uljem vanilije za bolji san. Vanilija također može ublažiti glavobolju i poboljšati koncentraciju, što je čini savršenim saveznikom za mentalno zdravlje.





Vanilija u prirodnoj kozmetici  

Vanilija nije samo mirisni dodatak kozmetici ona ima i njegujuća svojstva. Njeni antioksidansi pomažu u zaštiti kože od oštećenja, dok njena hidratantna svojstva pomažu u regeneraciji suhe kože.

Ulje vanilije često se koristi u losionima, balzamima za usne i maslacima za tijelo. Njena umirujuća svojstva čine je idealnim sastojkom za osjetljivu kožu.

Kada je riječ o njezi kose, iako je popularna kao boja za kosu, vanilija se dodaje u šampone i regeneratore jer poboljšava sjaj i mekoću vlasi. Također, njen miris ostavlja dugotrajan osjećaj svježine.

Vanilija u kulinarstvu   

Vanilija je nezaobilazan sastojak u mnogim slastičarskim receptima. Njena bogata aroma pojačava ukus torti, kolača, sladoleda i krema, a često se dodaje i toplim napicima poput kafe i kakaa.

Oblici vanilije u kuhinji Vanilin ekstrakt – najčešći oblik, dobiven potapanjem vanilijevih mahuna u alkohol Vanilin šećer – šećer aromatiziran vanilijom, popularan u kolačima Vanilin pasta – koncentrirani oblik sa sjemenkama vanilije Svježe mahune – najkvalitetniji oblik, s intenzivnim mirisom





No, vanilija nije rezervisana samo za deserte. U modernoj gastronomiji često se koristi u slanim jelima. Dodaje se u umake za meso, posebno za piletinu i teletinu, kao i u marinade za plodove mora. U kombinaciji s biberom ili čilijem stvara sofisticiran, topao ukus.





Koja je razlika između prirodne i sintetičke vanilije?

Prirodna vanilija sadrži stotine složenih aroma koje daju dubinu ukusu, dok sintetički vanilin reprodukuje samo osnovnu notu mirisa. Iako je sintetička verzija jeftinija i češća u industrijskim proizvodima, pravi gurmani uvijek biraju prorodnu vaniliju.

Vanilija u industriji pića

Vanilija je ključni sastojak mnogih omiljenih napitaka. Njena aroma pojačava ukus kafe, čajeva, koktela i likera, dodajući im toplinu i slatkoću.

Bogati okus vanilije posebno se ističe u kombinaciji s rumom, viskijem i čokoladnim likerima. Zbog svoje bogate arome, vanilija se često koristi i u aromatiziranim vinima. 





Jedan od najpoznatijih vanilijskih napitaka je vanilija latte – kremasta kombinacija espressa, mlijeka i vanilin sirupa. Ovaj napitak pruža savršen balans između gorkog i slatkog.

Vanilija se također koristi u proizvodnji craft piva, gdje dodaje blagu slatkoću i aromatičnost. Sve češće se može naći i u bezalkoholnim napicima poput kombuche i biljnih čajeva.

 

Vanilija nije samo mirisni užitak ona je svestrani sastojak koji obogaćuje kulinarstvo, parfeme, aromaterapiju, pića i kozmetiku. Njena topla i umirujuća aroma pruža osjećaj lagodnosti, dok njena njegujuća svojstva doprinose zdravlju i ljepoti.

Bez obzira na to koristite li je u kuhinji, parfemu ili wellness rutini, vanilija je prirodni saveznik ljepote i dobrog raspoloženja.

***  
Foto: Pexels

Većina nas kafu procijeni vrlo brzo, ili nam prija ili ne. Rijetko se zapitamo zašto. Šta se zapravo dešava u šoljici prije nego što mi damo svoju presudu?

Na Bonjour ba x Grand kafa Coffee Experience eventu imali smo priliku vidjeti drugu stranu tog procesa: onu u kojoj se kafa ne pije iz navike, nego analizira, mjeri i ocjenjuje prema preciznim kriterijima. Upravo tu počinje posao Ilije Đurića, profesionalnog degustatora i cup testera Grand kafe.

Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe

Dok mi govorimo o jačini i aromi, Ilija govori o balansu, tijelu, kiselosti i mirisu i zna tačno objasniti zašto nam neka kafa odgovara, a neka nikada neće, bez obzira na to koliko je pijemo godinama.

Zato smo s njim razgovarali o onome što se rijetko čuje izvan stručnih krugova: kako se kafa profesionalno provjerava, šta čini dobar blend, gdje najčešće griješimo u pripremi i koliko zaista poznajemo napitak koji pijemo svaki dan.

Kako izgleda kafa prije nego što mi kažemo “dobra je”?

Prije nego što kafa završi u našoj šoljici, ona prolazi kroz niz provjera koje nemaju veze s navikom, nego s preciznošću. Tu nema mjesta subjektivnom, nego se traži balans, čistoća ukusa i dosljednost.

Upravo taj prvi korak često ostaje nevidljiv krajnjem konzumentu, ali je ključan za sve što kasnije prepoznajemo kao kvalitet.






Ilija objašnjava da se kvalitet kafe ne procjenjuje nasumično, nego po jasno definisanom redoslijedu: prvo se provjerava botanička vrsta zrna, zatim klasa, a tek onda dolaze ono što mi najčešće primijetimo, a to su ukus, miris i aroma. Taj stručni proces osigurava da kafa ima stabilan, prepoznatljiv karakter i prije nego što uopće dođe do šoljice.

Zašto jačina nije isto što i dobra kafa?

Kada kažemo domaća kafa, većina nas prvo pomisli na jačinu. (Da i Grand kafu!) Ali u stvarnosti, jačina je samo jedan mali dio mnogo složenije slike.

Od izbora zrna, preko prženja, do načina pripreme, svaki korak utiče na to kakva će kafa na kraju biti. A džezva, iako duboko ukorijenjena u našim navikama, u tom procesu nije samo simbol tradicije, nego aktivni dio ukusa i teksture kafe.




Upravo tu se lome razlike između kafe koja je samo jaka i one koja je zaista dobra.

„Za dobru pripremu kafe važna je džezva, jer nam ona služi da voda provri što prije. Ja kažem da se voda ne smije ‘patiti’. Ako treba dugo da provri, tvrda voda, koja je pogodna za kafu, pretvara se u meku i tada dobijamo bljutav ukus.“, pojasnio je Ilija Đurić.

Pronašli ste svoju idealnu kafu. A sada… jedan mali korak dalje

Recimo da ste već pronašli svoju Grand kafu. Znate koja vam jačina odgovara, koja aroma vam „legne“ i u kojem dijelu dana je pijete s najvećim uživanjem. Razlika između dobre i zaista dobre šoljice često se krije u jednom, naizgled nevažnom detalju. Ne u novoj opremi, ne u komplikovanim pravilima i ne u dodatnom vremenu, nego u malim promjenama koje lako zanemarimo.






To su sitni trikovi koji ne traže poseban trud, ali mogu potpuno promijeniti doživljaj prve šoljice. Evo šta Ilija savjetuje:

„Nije dobro kafu zakuhati u kuhinji pa šoljicu nositi do mjesta gdje ćemo je piti. Prva ekstrakcija se dešava tokom zakuhavanja, ali ona fina, kada se talog odvaja i arome se razlivaju, dešava se u šoljici. Zato je važno da se kafa sipa tamo gdje se pije i da šoljica nekoliko trenutaka miruje prije prvog gutljaja.“

Zašto se kafa u BiH ne pije kao nigdje drugo?

Kafa u BiH nije pauza između obaveza. Ona je često sama obaveza. Razgovor, dogovor, predah, znak pažnje.

U toj šoljici je i ono što zovemo ćejf, osjećaj da se Grand kafa pije polako, s razlogom i u tačno određenom trenutku. Taj odnos prema kafi čini ritual ispijanja u BiH drugačijim od mnogih drugih kultura, čak i kada se koristi isto zrno. Evo šta o tome kaže Ilija:

„Kod nas se koriste male džezve, što je ispravno: jedna džezva, jedna šolja. Piju se iz fildžana i uz kafu se služi nešto slatko, bilo šećer, rahat-lokum ili kockica čokolade. Upravo ti detalji nas izdvajaju.“

Kakvu kafu bira profesionalac?

Zato smo Iliju pitali ono što zanima svakog ljubitelja kafe: kada vam je posao provjeravati, mirisati i ocjenjivati kafu, kakvu kafu bira za sebe. U tom pitanju se često najbolje vidi da i iza stručnosti stoji lična navika, dio dana koji vam je najdraži i mali ritual koji nema veze s pravilima ili teorijom, nego isključivo s užitkom.






Ilija kaže da ujutru najčešće pije kafu iz kategorije koja je u svijetu poznata kao turska kafa. Lično bira Grand kafu Gold, u većoj šolji, jer mu pruža pun i uravnotežen ukus. Onima koji vole mekši i zaokruženiji profil preporučuje Gold, dok će ljubitelji izraženije jačine posegnuti za Grand Strong.

Mekša ili jača: kako znati koja je vaša Grand kafa?

Nakon što nam je otkrio kakvu kafu on bira za sebe, logičan nastavak razgovora bio je upravo ovaj: kako da svako od nas lakše prepozna svoj Grand ukus. Nisu svi dani isti, nisu ni navike, pa samim tim ni kafa ne mora biti ista za sve.

Postoje jasni signali koje nam nepce već daje u smislu da li više uživamo u aromi, pitkosti i zaokruženom ukusu, ili tražimo izraženiju jačinu koja ostaje duže i ostavlja trag. Upravo na tim razlikama, objašnjava Ilija, treba graditi izbor kafe, a ne na pukoj navici ili onome što smo godinama pili bez razmišljanja.







Možda je baš zato kafa u BiH toliko lična stvar. Ne pijemo je samo zbog jačine ili navike, nego zbog trenutka, razloga i osjećaja koji ide uz šoljicu. I često je pijemo isto godinama, bez pitanja da li nam zaista najviše prija.

Razgovor s Ilijom nas je podsjetio da ne treba mijenjati kafu, nego način na koji je pijemo. Mali detalji prave veliku razliku, a kad znaš šta tražiš, lakše pronađeš i onu Grand kafu koja ti stvarno prija.

Ako ste se već uhvatili kako razmišljate o sljedećoj šoljici Grand kafe… znamo da smo uspjeli.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Grand kafom

Autorica članka: Ilda Lihić-Isović    
Fotografija: Enida Kajević i Sanela Zukić