Djevojka koja je osvojila modne magazine     Još od malih nogu, Karlie je dijelila strast prema umjetnosti i bila strastvena plesačica baleta. S 13 godina je nosila svoju prvu reviju, a 2008. godine je njena karijera počela rasti uzastopnom putanjom. U New Yorku je te godine nosila 30 revija i otvorila reviju Caroline Herrere, u Milanu 20, a u Parizu 13. Prvi angažmani su je brzinom munj

Nekoliko puta je proglašena modelom godine, a nakon osvajanja modnih pisti uslijedili su modni magazini i kampanje. Donna Karan, Nina Ricci, Chloé, Lacoste, Alexander McQueen, Yves Saint Laurent, Dolce & Gabbana, Pringle of Scotland, Dior, Hermes, Oscar de la Renta, Sonia Rykiel i Topshop, samo su neke od modnih kuća koji su uvrstili ovu mladu damu u svoje kampanje. Osim toga, Karlie je zaštitno lice Lole, parfema Marca Jacobsa. Dosada je ugrabila i naslovnice modnih magazina kao što su: W, Daned & Confused, Allure, i-D, Elle i razna izdanja Voguea. Gostovala je i u mnogim TV serijama, a ove godine, osim što je otvorila veliki broj revija na jesenskom tjednu mode, produžila je trogodišnji ugovor s Diorom, postala dio Victoria's Secret showa i poharala naslovnice.

Karlie je među prijateljima proglašena kao djevojka veselog karaktera koja voli plesati, praviti kolače i voziti bicikl. Sigurni smo da će njena specifična ljepota još dugo vremena biti omiljena kod modnih dizajnera i urednika.
Mi vam donosimo kratak pregled editorijala i naslovnica s mladom Karlie.
A tek joj je 19.

{gallery}prosinac_jedanaest/karlie_kloss{/gallery}

D.P.        

U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.

U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.

Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.






Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.

Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by @radostan_settlement_

Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.

Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.






Zubun kao anti-muzejski objekt

Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.

„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.

Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.







Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.






Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR