Djevojka koja je osvojila modne magazine     Još od malih nogu, Karlie je dijelila strast prema umjetnosti i bila strastvena plesačica baleta. S 13 godina je nosila svoju prvu reviju, a 2008. godine je njena karijera počela rasti uzastopnom putanjom. U New Yorku je te godine nosila 30 revija i otvorila reviju Caroline Herrere, u Milanu 20, a u Parizu 13. Prvi angažmani su je brzinom munj

Nekoliko puta je proglašena modelom godine, a nakon osvajanja modnih pisti uslijedili su modni magazini i kampanje. Donna Karan, Nina Ricci, Chloé, Lacoste, Alexander McQueen, Yves Saint Laurent, Dolce & Gabbana, Pringle of Scotland, Dior, Hermes, Oscar de la Renta, Sonia Rykiel i Topshop, samo su neke od modnih kuća koji su uvrstili ovu mladu damu u svoje kampanje. Osim toga, Karlie je zaštitno lice Lole, parfema Marca Jacobsa. Dosada je ugrabila i naslovnice modnih magazina kao što su: W, Daned & Confused, Allure, i-D, Elle i razna izdanja Voguea. Gostovala je i u mnogim TV serijama, a ove godine, osim što je otvorila veliki broj revija na jesenskom tjednu mode, produžila je trogodišnji ugovor s Diorom, postala dio Victoria's Secret showa i poharala naslovnice.

Karlie je među prijateljima proglašena kao djevojka veselog karaktera koja voli plesati, praviti kolače i voziti bicikl. Sigurni smo da će njena specifična ljepota još dugo vremena biti omiljena kod modnih dizajnera i urednika.
Mi vam donosimo kratak pregled editorijala i naslovnica s mladom Karlie.
A tek joj je 19.

{gallery}prosinac_jedanaest/karlie_kloss{/gallery}

D.P.        

Prvi ponedjeljak u maju 2026. godine otvara pitanje šta moda postaje kada se vrati svom izvornom mediju: tijelu i umjetnosti.

Prvi ponedjeljak u maju odavno je više od glamurozne noći: on određuje način na koji ćemo posmatrati modu u godini pred nama. Prošlogodišnji fokus na arhivima i reinterpretaciji tradicije otvorio je razgovor o tome kako moda čuva svoje nasljeđe. Ove godine, priča postaje još direktnija, intimnija i sa suštinom.

Umjesto da se bavi onim što odjeća “pamti”, ovogodišnja izložba vraća se na početnu tačku: na tijelo. 

Na načine na koje se ono kroz stoljeća oblikovalo, prikazivalo, štitilo, ukrašavalo i tumačilo. A tema koja stoji iza ovogodišnjeg prvog majskog ponedjeljka naglašava upravo to, odjeveni oblik kao temelj umjetničke i modne istorije.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by The Metropolitan Museum of Art (@metmuseum)

Šta stoji iza ovogodišnje ideje Costume Art ?  

Izložba koja određuje koncept ove godine zasnovana je na jednostavnoj, ali moćnoj ideji: odjeveno tijelo je jedan od ključnih motiva kroz cijelu istoriju umjetnosti. I to ne samo u modnom smislu. Gotovo svaki figurativni prikaz u Met muzeju — od skulptura do slika različitih epoha, prikazuje tijelo obučeno na određeni način.

Kroz putovanje od praistorije do savremenosti, postavka istražuje kako je “dressed body” mijenjao značenja, identitete i forme. Uparivanjem komada iz Costume Institute kolekcije sa remek-djelima iz ostatka muzeja, stvara se vizuelni dijalog: odjeća nije dekor, ona je kulturni tekst.

Tu ideju potvrđuje i historičarka umjetnosti  mode Aileen Ribeiro, koja je još prije nekoliko decenija primijetila da se historija odijevanja često tretirala kao oblast “neprobojna za analizu”. Drugim riječima, moda se predugo držala izvan ozbiljnog umjetničkog diskursa. Ova izložba to konačno ispravlja.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by The Metropolitan Museum of Art (@metmuseum)

Tri tijela tri načina čitanja mode 

Tema se tumači kroz tri vrste tijela:

• Tijelo kao umjetnost: Idealizirane, klasične siluete koje povezuju modu sa skulpturom i ikonografijom prošlih epoha.

• Zanemareno tijelo: Tijela koja su historijski izostavljena iz modnog i umjetničkog kanona: trudno, starije, bolesno, stvarno tijelo.

• Fizičko, univerzalno tijelo: Anatomska, simbolička forma; tijelo kao temelj bez kojeg moda ne postoji.

Ova tri pristupa otvaraju prostor dizajnerima da iskoriste punu snagu svoje imaginacije i da kroz modu ispričaju potpuno nove priče o ljudskom obliku.

Uparivanjem modnih komada sa umjetničkim djelima, izložba pokazuje ono što se dugo ignorisalo: moda i umjetnost nikada nisu bile odvojene discipline. Moda je uvijek učila iz umjetnosti. Umjetnost je uvijek koristila odjeću kao ključ za razumijevanje identiteta.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by The Metropolitan Museum of Art (@metmuseum)

Šta možemo očekivati ovog maja?  

Očekuje se da će ovogodišnji crveni tepih biti jedan od najkonceptualnijih u posljednjoj deceniji, jer tema otvara dizajnerima prostor za neobičnu slobodu, ali i odgovornost. Siluete će vjerovatno kliziti između skulpturalnih formi inspirisanim antičkim i renesansnim djelima i anatomskih konstrukcija koje prate samu arhitekturu tijela. 

Vidjet ćemo i modele koji nose snažan društveni komentar, reinterpretacije zanemarenih ili cenzurisanih tijela, kao i arhivske kreacije izvučene iz depoa i postavljene u kontekst kulturnog artefakta. Mnogi će posegnuti za instalacijskim pristupom, stvarajući komade koji više podsjećaju na galerijske radove nego na klasičnu modu. 

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Jimmy Neutch (@teyanataylor)

 

Sve ukazuje na to da će prvi ponedjeljak u maju postati susret skulpture, mode, društvenih pitanja i vizuelne poezije, noć u kojoj odjeća neće biti samo glamur, nego analiza, komentar i umjetničko djelo samo po sebi.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @metmuseum