TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 12.3.2024.
U ulici koja je već prepuna kulture i mode, uz BKC, Narodno pozorište, Revolt Clothing, Atelje 71 i butik Stitch 22 Galerija nalazi svoj dom.
Ova radnja rezultat je decenije razvoja i rada sa bosanskohercegovačkim pletiljama uz Nadiru Škaljić-Mingasson, osnivačicu i kreativnu direktorica.
Stitch 22 Galerija je, na neki način, potomak Udruženih, nevladine organizacije čije članice, njih 200, koriste svoje tradicionalne vještine pletenja, heklanja i veza kao izvor prihoda pletući za međunarodne brendove. Sada njihove originalne proizvode, dizajnirane u sarajevskom ateljeu i napravljen u toplim domovima dama iz BiH, donose na ulice Sarajeva.
Stitch 22 Galerija je više od trgovine, to je mjesto u kojem daju drugi dah tradiciji koja je svojstvena bosanskohercegovačkoj kulturi, ali i mjesto koje otvara svoja vrata zadivljujućim radovima raznih bosanskih umjetnika i zanatlija i daje im mjesto da zablistaju. Glavni koncept koji objedinjuje sve komade, radove i događaje koje planiraju izložiti u butiku su održivost, ekonomsko i društveno osnaživanje i umjetnost.
Kao način da ostvare ciljeve koje su postavili u pogledu održivosti i ekologije, u butiku su kreirali kutak Zero Waste. Prostor u kojem izlažu kreacije napravljene samo od komadića vune koji su ostali iz prethodnih kolekcija, vuna koja bi se tradicionalno bacala. Na ovaj način ne samo da mogu smanjiti količine ukupnog otpada koji proizvode, već i klijentima ponuditi pristupačniji izbor komada koji zadržavaju isti visok kvalitet. Svi komadi Zero Waste kolekcije su unikatni.
Jedan kutak posvećen je i bosanskohercegovačkoj dizajnerici sa međunarodnom adresom, Naidi Begeti. Svojom strašću za istraživanjem teksture i strukture, Naida Begeta daje život mnogim oblicima funkcionalnih, suvremenih torbica KAO PAO SHU. Njena sposobnost da primijeni strukturnu i nekonvencionalnu teoriju dizajna na modu temelj je njenog kreativnog procesa, a rezultat su organska dizajnerska djela koja zrače samopouzdanjem i uzbuđenjem, ali i svestranošću i bezvremenošću.
Posebno mjesto u Galeriji zauzima novolansirani brend Udruženih Wooly Rouge. Jedinstvenost brenda Wooly Rouge leži u sinergiji umjetničkog i zanatskog aspekta. Svaki proizvod odiše skladom, elegancijom i kreativnošću. Oslobođena od predrasuda, Wooly Rouge zajednica plete priče koje prevazilaze modu i u kojima svaki bod oličava autentičnost.
Njihova želja je da ova radnja bude svjetionik za sve ljubitelje umjetnosti i kulture, ljude koji cijene kvalitetnu modu koja ima svrhu, koji znaju cijeniti ljepotu prediva, koji su svjesni ekoloških i društvenih izazova našeg vremena i regije. Mjesto za ljude koji žele svoj novac uložiti na kvalitetnu odjeću koja će trajati cijeli život i koja će dame iz BiH izdići na povoljnije mjesto u društvu.
Mjesec mart je dan žena pa sa velikim zadovoljstvom pozivaju da im se pridružite u petak 15. marta u Stitch 22 Galerija od 18 sati da zajedno obilježite otvaranje ovog njima, a uvjereni smo i gradu Sarajevu, posebnog butika.
* * *
Foto: PR
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 
Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 
Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
