TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 26.7.2021.
Udruga Srce za djecu već od 2003. godine djeci oboljeloj od raka i njihovim porodicama pruža smještaj, hranu i psihosocijalnu podršku.
Pored toga organiziraju godišnje rehabilitacione kampove i pripomažu s nabavkom lijekova i opreme, a kroz svoje aktivnosti žele što adekvatnije odgovoriti na izazove koje ovaj period nosi sa sobom, kako za djecu tako i njihove roditelje.
Jedan od njihovih projekata koji iznova krade simpatije javnosti i dobiva podršku upravo je Roditeljska kuća u Sarajevu koja obezbjeđuje porodičnu atmosferu i sitnice potrebne za obitelj tijekom liječenja u klinikama u Bosni i Hercegovini.
Za njenu izradu bile su potebne 4 godine, a dio nje je danas tim koji ustrajno radi svaki dan i djeca kojima je cijeli proces nošenja s bolesti puno lakši uz ovaj vid potpore.
Sa Atifom Buldić Bešić, PR voditeljicom udruženja smo razgovarali o tome kako je nastao projekt Roditeljske kuće, saznali smo nešto više o njihovoj suradnji sa Emirem Salkićem koji je uspješno spojio funkcionalnost i maštovitost, kao i kako svaki pojedinac može podržati rad udruženja, kao i Roditeljske kuće.
Atifa Buldić Bešić
***
Na početku našeg razgovora, recite nam kako je nastao projekt Roditeljska kuća?
Roditeljske kuće postoje širom Europe, a sada i regiona te su one u zapadnim zemljama dio standarda u liječenju djece sa malignim oboljenjima. Prepoznavši probleme s kojima se nose naša djeca tokom liječenja, koje je kompleksno i dugotrajno, shvatili smo da bi mnoge probleme riješilo postojanje Roditeljske kuće uz klinike u BiH gdje se liječe naša djeca.
Između ostalog, dokazano je kako prisustvo porodice uz dijete tokom liječenja i u teškim trenucima pomaže te porodična atmosfera pomaže djetetu da se lakše nosi sa komplikacijama i težinom samog tretmana. Tako je i začeta ideja Roditeljske kuće u Sarajevu. To nije bio nimalo lagan proces, jer je to bio prvi projekat te vrste na prostorima BiH i naša borba za Roditeljsku kuću u Sarajevu je trajala 4 godine. Nismo odustali i danas ona postoji i svojim rezultatima dokazuje da je to bio pravi potez.
Ideja o kreiranju porodične atmosfere za djecu koja se suočavaju s brojnim zdravstvenim izazovima uistinu je vrijedna divljenja. U procesu izgradnje Roditeljske kuće surađujete i s domaćim imenima. Kako je započela vaša suradnja s Emirom Salkićem?
Roditeljsku kuću u Sarajevu izgradili smo zahvaljujući mnogim domaćim imenima, društveno odgovornim kompanijama i pojedincima, a svakako jedni od njih su i normal arhitektura i naš, sada već veliki prijatelj, Emir Salkić. Do te saradnje je došlo spontano.
To je čisti primjer kako se slični i dobri ljudi prepoznaju i pronađu. 2011. godine, kada smo pokrenuli inicijativu izgradnje Roditeljske kuće u Sarajevu, Emir je saznao za to iz medija i javio nam se sa idejom da pomogne i podrži ovaj projekat. Tada se rodilo jedno, prije svega, jako prijateljstvo te su se rodili zajednički humani ciljevi do kojih smo željeli doći. Zahvaljujući Emiru i normal arhitekturi dobili smo jedan predivan objekat, simbolički vrijedan. Oni su mislili na sve detalje i upravo zbog toga se naša djeca u njoj osjećaju kao u svom domu. Pored toga, sve je prilagođeno njihovom stanju i nemaju nikakve brige.
Otkrili ste i da uskoro gradite i novu Roditeljsku kuću u Tuzli. Možete li nam reći više detalja?
Da, do kraja ove godine još jedna roditeljska kuća otvorit će svoja vrata malim stanovnicima i postat će njihov drugi dom. Kada je krenulo liječenje djece oboljele od raka na UKC Tuzla pojavile su se iste potrebe i isti problemi te je Roditeljska kuća bila nekako logičan slijed. U Tuzli smo naišli na odobravanje i divne ljude, koji su objeručke prihvatili ovu ideju. Iskreno smo zahvalni na odličnoj saradnji sa UKC Tuzla, Klinikom za dječije bolesti i Odjeljenjem za hematologiju i onkologiju, koji su od početka bili velika podrška u realizaciji rješavanja imovinsko pravnih pitanja samog zemljišta. Također, svoj veliki doprinos i podrški po istom pitanju dali su Vlada TK i Skupština TK kao i naš prijatelj, advokat Omar Malohodžić, koji nas je pratio kroz cijeli taj proces.
Nekako smo ponovo pronašli prave ljude, koji su stali uz nas i ovu ideju. Zahvaljujući donatoru iz Kuvajta, Generalnom sekretarijatu za vakufe Države Kuvajt, uspjeli smo obezbijediti cjelokupna sredstva u iznosu od 800 000 KM i na taj način krenuti u realizaciju izgradnje Roditeljske kuće u Tuzli. Nedavno smo položili kamen temeljac i vrlo brzo krećemo sa izgradnjom.
Neizmjerno smo sretni što smo uspjeli obezbijediti još jedan drugi dom za djecu sa područja TK i pripadajućih regija.
Kao vrijednosti udruženja Srce za djecu naveli ste empatiju, hrabrost, istrajnost, brižljivost i transparentnost. Kada je nastalo i tko danas čini vaš tim?
To su osnovni principi po kojima radimo, a dijete nam je uvijek prioritet i u fokusu našeg djelovanja. Uveliko je za to zaslužna činjenica da većinu našeg menadžmenta i uprave čine upravo roditelji oboljele i liječene djece te mladi koji su u djetinjstvu liječeni od nekog oblika raka. Jedino stručna lica, kao što su psiholozi i socijalni radnici, su profesionalno vezani za rad u Udruženju. Smatramo da je razumijevanje ključno, a ko bolje može razumjeti kroz šta prolaze naši mališani i njihove porodice od onih koji su tu istu borbu prošli ili još uvijek prolaze.
Koji su sve projekti realizirani u vašem timu u proteklih godinu dana?
Svakodnevno osluškujemo potrebe naše djece i porodica te shodno njima kreiramo projekte. U posljednoj godini dana smo naše aktivnosti prilagodili trenutnoj epidemiloškoj situaciji, ali i uspjeli smo pokrenuti neke nove projekte koji su od velike važnosti za djecu i roditelje. Svakako, kontinuirano teče naš program psihosocijalne podrške na hematoonkološkim odjeljenjima u Sarajevu i Tuzli te u Roditeljskoj kući. Kontinuirano radimo na projektu Moja kosa tvoja kosa, u okviru kojeg izrađujemo perike za djecu koja su privremeno ili trajno izgubila kosu i dajemo im na korištenje potpuno besplatno.
Ove godine smo pokrenuli i nutricionistički projekat u vidu grupnog savjetovanja i pojedinačnog praćenja te izrade plana prehrane od strane stručnjaka nutricionista. Također, u toku je projekat mobilnog tima čiji cilj je obići porodice čija djeca su završila bolničko liječenje, a koje i dalje trebaju podršku. Više smo se posvetili tugujućim roditeljima te je za njih oformljena grupa podrške s kojom rade naši psiholozi.
Ovo su samo od nekih projekata koje smo pokrenuli. Zaista bi nam trebalo mnogo vremena i prostora kako bismo naveli sve projekte i aktivnosti koje smo pokrenuli i realizovali u protekloj godini. Trudimo se intenzivno raditi na zadovoljenju svih potreba djece i porodica, a zahvaljujući podršci dobrih ljudi i društvene zajednice uspijevamo u tome.
Kako osobe ili kompanije mogu podržati rad Roditeljske kuće, odnosno udruženja Srce za djecu?
Svaki vid podrške je dobro došao s obzirom da sve ove projekte i aktivnosti finansiramo isključivo iz donacija. Donacije u novcu su uvijek moguće i dobro došle. Također, mislimo da najmanje što svako od nas može učiniti jeste da donira 2 KM pozivom na naš humanitarni telefon 17010.
Za Roditeljsku kuću su uvijek dobrodošle higijenske potrepštine, osnovne životne namirnice, jer sve unutar kuće za djecu i roditelje nudimo potpuno besplatno i obezbjeđujemo im sve što treba da jedna porodica nesmetano funkcioniše na dnevnom nivou. Trudimo se umanjiti im sve njihove troškove i rasteretiti ih kako bi većinu svoje energije mogli usmjeriti na brigu o djetetu u najtežim danima njihovih života.
***
Foto: Marko Jovančić za Bonjour.ba / Srce za djecu
Tekst: Bonjour.ba
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Koliko vas tegobe ometaju u svakodnevici?
Za doc. dr. Azura Tulumovića, specijalistu ginekologije i akušerstva i direktora ASA Bolnice, odgovor na to pitanje važan je dio razgovora s pacijenticom.
Kako nam objašnjava, iskustvo ga je naučilo da isti nalaz kod dvije žene može značiti sasvim različite brige, potrebe i očekivanja.
doc. dr. Azur Tulumović, specijalista ginekologije i akušerstva u ASA Bolnici
Zato želi čuti i ono što žena možda oklijeva spomenuti: bol zbog koje mijenja planove, promjene koje pripisuje stresu ili pitanje o plodnosti, iako trudnoću trenutno ne planira. U njegovim odgovorima stalno se vraća važnost razgovora u kojem pacijentica može objasniti šta je muči i razumjeti šta slijedi.
Za Bonjour.ba govorili smo o reproduktivnom zdravlju kroz različite životne faze, od bolnih menstruacija i nedoumica o HPV-u do prvih znakova perimenopauze.
Pitali smo ga i kako su društvene mreže promijenile razgovore u ordinaciji te šta bi volio da svaka žena zna prije sljedećeg pregleda.
doc. dr. Azur: Danas još više pažnje posvećujem tome kako žena doživljava svoje tegobe i koliko one utiču na njen život. Iskustvo vas nauči da isti nalaz kod dvije pacijentice može značiti sasvim različite brige, potrebe i očekivanja.
Zato mi je, uz pregled i medicinske nalaze, važno čuti šta je ženi najteže, čega se plaši i šta očekuje od liječenja. Nastojim objasniti mogućnosti razumljivim jezikom i odluke donositi zajedno s njom.
Volio bih da svaka pacijentica iz ordinacije izađe s osjećajem da je njena briga ozbiljno shvaćena i da zna koji je sljedeći korak.
Posebno nam je važan dio o tome koliko tegobe utiču na svakodnevicu.
Kada im dugo prilagođavamo obaveze i planove, možemo se toliko naviknuti na njih da ih na pregledu jedva spomenemo. Zato smo se u nastavku vratili upravo tim iskustvima koja žene ponekad godinama prihvataju.
doc. dr. Azur: Najčešće su to bolne menstruacije i obilna krvarenja. Žene ponekad godinama žive s tim tegobama jer su još kao djevojčice čule da menstruacija boli i da to treba prihvatiti.
Međutim, ako zbog bola odustajete od obaveza, planirate život oko ciklusa ili vas krvarenje iscrpljuje, zaslužujete da se utvrdi zbog čega se to dešava.
Takvi simptomi mogu biti povezani s endometriozom, miomima, adenomiozom ili hormonskim poremećajima.
Ne znači da iza svake tegobe stoji oboljenje, ali ne bismo je trebali olako zanemariti. Važno je da žena zna da na pregledu može otvoreno reći: „Ovo mi otežava život.“
doc. dr. Azur: Razumljivo je da, kada se osjećamo dobro, pregled lako odgodimo. Međutim, neke promjene ne daju simptome u početku i upravo nam preventivni pregledi omogućavaju da ih otkrijemo na vrijeme.
Pregledom i odgovarajućim testovima možemo prepoznati prekancerozne promjene grlića materice, pojedine infekcije i druge probleme koje žena sama ne mora primijetiti.
Volio bih da se na ginekološki pregled gleda i kao na priliku za razgovor. To je vrijeme u kojem možete pitati sve što vas zanima o ciklusu, kontracepciji, planiranju trudnoće ili menopauzi.
Učestalost pregleda i potrebne testove dogovaramo prema dobi, prethodnim nalazima i individualnim potrebama.
doc. dr. Azur: Jedna od najvećih zabluda jeste da pozitivan HPV nalaz znači rak ili da dokazuje nevjerstvo. Znam koliko takav nalaz može uznemiriti ženu, posebno kada informacije počne tražiti sama i naiđe na zastrašujuća tumačenja.
HPV je veoma česta infekcija, koja je u mnogim slučajevima prolazna. Pozitivan nalaz sam po sebi ne znači rak, ali zahtijeva odgovarajuće praćenje.
Zato je važno da žena dobije jasno objašnjenje svog nalaza i preporuku za naredne korake, uključujući kontrole, testiranje i razgovor o vakcinaciji.
Moj cilj je da iz ordinacije izađe s razumijevanjem onoga što se dešava i jasnim planom.
Od razumijevanja nalaza razgovor smo nastavili pitanjima o budućnosti. Tema plodnosti može biti osjetljiva i kada trudnoću još ne planiramo, posebno uz tuđa očekivanja o tome kada bismo trebale postati majke.
Zanimalo nas je kako taj razgovor otvoriti dovoljno rano, uz prostor za vlastite odluke.
doc. dr. Azur: Prije svega, ne bih želio da razgovor o plodnosti doživi kao pritisak da mora što prije postati majka. To je lična odluka, povezana s njenim željama i životnim okolnostima. Volio bih samo da raspolaže informacijama koje joj mogu pomoći u planiranju budućnosti.
Plodnost se mijenja s godinama, a njen pad postaje izraženiji nakon 35. godine, iako postoje individualne razlike.
Dobro je poznavati vlastitu i porodičnu zdravstvenu historiju, brinuti o reproduktivnom zdravlju i s ginekologom razgovarati o svojim planovima, čak i kada trudnoća još nije aktuelna tema. Takav razgovor može joj pomoći da bolje razumije svoje mogućnosti i odluke donosi mirnije.
doc. dr. Azur: Utiče mnogo, iako u svakodnevnoj žurbi tu povezanost često ne primjećujemo. San, ishrana, kretanje, stres, pušenje, alkohol i tjelesna težina mogu se odraziti na ciklus, hormone, plodnost i trudnoću.
Važan dio te brige jeste i seksualno zdravlje.
Ali ne bih volio da žena iz toga zaključi da mora živjeti savršeno ili da je sama kriva za tegobe koje ima. Zdravstveni problemi imaju različite uzroke.
Svakodnevne navike mogu podržati zdravlje, a promjene je najbolje uvoditi postepeno, tako da budu održive. Jednako je važno prepoznati kada je potreban pregled i stručna pomoć.
Dobro je čuti i njegovu napomenu da žena ne treba osjećati krivicu za tegobe koje ima. Savjeti o zdravijim navikama lako postanu još jedna lista obaveza koju pokušavamo ispuniti.
Među faktorima koje je spomenuo posebno smo se zadržali na stresu, jer njime često objašnjavamo promjene za koje nemamo drugi odgovor.
doc. dr. Azur: Kada smo pod pritiskom, lako kažemo: „Samo sam umorna“ ili „To je od stresa.“ I zaista, stres može imati značajan uticaj.
Ipak, ako su promjene nove, traju, ponavljaju se ili postaju toliko izražene da žena osjeća da nije svoja, vrijedi ih provjeriti.
Uzrok mogu biti hormonske promjene, ali i poremećaji funkcije štitne žlijezde, anemija, trudnoća ili druga stanja. Zato je važno najprije saslušati ženu i razumjeti šta se promijenilo, a zatim odrediti koje su pretrage potrebne.
Ne treba čekati da tegobe postanu nepodnošljive da bismo ih shvatili ozbiljno.
O perimenopauzi danas slušamo i kroz vrlo lična iskustva žena na društvenim mrežama. U nekoj se priči prepoznamo, drugu pošaljemo prijateljici, a ponekad nakon gledanja imamo još više pitanja.
Kako se sve to prenosi u ordinaciju i pomaže li razgovoru s ljekarom, bilo je naše sljedeće pitanje.
doc. dr. Azur: Perimenopauza ne počinje kod svake žene na isti način. Neke prvo primijete da ciklusi više nisu redovni ili da se krvarenje promijenilo.
Druge govore da lošije spavaju, lakše se uznemire, osjećaju anksioznost ili imaju manju seksualnu želju. Valunzi, koje najčešće povezujemo s ovim periodom, samo su jedan od mogućih simptoma.
Ove promjene mogu biti zbunjujuće, posebno kada žena ne zna šta ih uzrokuje. Ako su tegobe intenzivne, jave se ranije nego što se očekuje ili narušavaju kvalitet života, treba ih dodatno procijeniti i razmotriti druge moguće uzroke.
Važno mi je da žene znaju da o tome mogu razgovarati i potražiti podršku. Ne moraju same pokušavati pronaći objašnjenje za sve što osjećaju.
doc. dr. Azur: Viđamo i jedno i drugo. Dobro je što su društvene mreže otvorile teme o kojima se ranije šutjelo.
Žena se ponekad prepozna u nečijem iskustvu, shvati da nije jedina koja ima određene tegobe i odluči potražiti pomoć. To može biti veoma korisno.
Problem nastaje kada kratki video postane osnova za samostalno postavljanje dijagnoze ili uzimanje terapije. Tuđe iskustvo, čak i kada je iskreno preneseno, ne mora odgovarati vašoj situaciji.
Zato mi je drago kada pacijentica kaže: „Pročitala sam ovo, možete li mi objasniti?“ Takva pitanja su dobrodošla. Zajedno možemo razjasniti šta je pouzdano i šta je za nju zaista važno.
doc. dr. Azur: Volio bih da svaka žena zna da ne mora čekati da tegobe postanu ozbiljne kako bi potražila pomoć. Uz posao, porodicu i svakodnevne obaveze, briga o sebi često ostane za kasnije. Ipak, bol, promjene ciklusa ili druga pitanja koja je brinu zaslužuju pažnju, čak i kada još može „normalno funkcionisati“.
O menstruaciji, plodnosti, seksualnom zdravlju i menopauzi treba razgovarati slobodno, bez stida.
U ordinaciji nema nevažnih ili neugodnih pitanja.
Važno mi je da žena osjeti da može reći šta je brine, da će biti saslušana i dobiti razumljivo objašnjenje.
Zato je moja poruka: slušajte svoje tijelo i dajte sebi pravo da svoje zdravlje stavite među prioritete.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
