Nivea BH Fashion Week: treća noć      Treća noć 27. Nivea BH Fashion Weeka je privukla mnogo posjetitelja prvenstveno zbog poznatih bh. dizajnerskih imena koji su se ovu večer predstavili. Ovo je ujedno i završna večer ovog događanja koju je svojom revijom otvorila dizajnerica Plamenka Stojić za brand Carmen Line.Već prepoznatljivo u Carmeninom potpisu na početku revije smo vidjeli

Uslijedila je revija dizajnera Istoka Bratića koji se predstavio kolekcijom pod nazivom „U potrazi za izgubljenim vremenom". Njegova inspiracija je bila francuska moda, a kolekcija je sašivena od svile, čipke i satena. Istok je predstavio i kolekciju za muškarce koju su činila odijela, a ženska kolekcija se sastojala od svečanih haljina. 

Svjetlana Vuković Ceca je istaknula da je njena kolekcija namijenjena slobodnim i sofisticiranim ženama koje znaju što žele, a sačinjavaju ju haljine u raznovrsnim bojama. Haljine kao da su zamišljene za maturalnu večer ili slično događanje, a ono što je najbolje izgledalo jesu teksturirani gornji dijelovi na par modela. 

Bianca je gošća iz Rumunjske koja kaže da ju je za kolekciju inspirirala zaljubljenost i stvari koje inače ne primjećujemo. Kroz kreacije je predstavila različite stilove od glamuroznih haljina, do tradicionalnog i boho stila. Na kraju revije je s psom pozdravila publiku. 

Zatvaranje 27. Nivea BH Fashion Weeka se dogodilo predstavljanjem kolekcije u potpisu Fashion TV-a pod nazivom „I love Fashion“, a sastojala se od urbanih komada namijenjenih mlađim osobama.

Carmen Line

{gallery}studeni_jedanaest/carmen_line{/gallery}

 Istok Bratić

{gallery}studeni_jedanaest/istok_bratic{/gallery}
 
Svjetlana Vuković Ceca 

{gallery}studeni_jedanaest/ceca{/gallery}

Bianca

{gallery}studeni_jedanaest/bianca{/gallery}

Fashion TV

{gallery}studeni_jedanaest/fashion_tv{/gallery}

Tekst i foto: Monika Šimunac

Ok, na prvu djeluju kao da je neko na pola posla u izradi cipele jednostavno rekao:,, Znaš šta, bit će ovo dovoljno!''.

A onda se sjetimo da se nalazimo na Cruise 2026/27 pisti kuće Chanel, pod vodstvom Matthieu Blazy, i da nedovoljno u modi često znači upravo suprotno.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by CHANEL (@chanelofficial)

Ove sandale, koje su u suštini svedene na petu i ornamentalni okvir oko stopala, otvaraju jedno staro pitanje: gdje završava funkcija, a gdje počinje ideja? Ako cipela više ne štiti stopalo, nego ga gotovo u potpunosti izlaže, da li je ona i dalje cipela ili performativni objekt koji nosimo?

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Véronik (@aboutchanelhere)

 

Ovo, naravno, nije prvi put da moda koketira s idejom redukcije do apsurda. Još 1999. Jeremy Scott je kroz svoje rane kolekcije ponudio sličan moment ironije i pomjeranja granica, igrajući se s formom obuće kao vizuelnim znakom, a ne nužno funkcionalnim predmetom. Njegov pristup je bio otvoreno duhovit, gotovo karikaturalan, dok Chanel danas bira suzdržaniju, ali ništa manje provokativnu verziju istog pitanja.

S druge strane, nedavni spoj Maison Margiela i Christian Louboutin iz 2024. godine također je istraživao granice konstrukcije i percepcije obuće, gdje forma postaje fragmentirana, a cipela više nalikuje ideji nego predmetu. U tom kontekstu, Chanelove polu-cipele djeluju kao nastavak tog dijaloga, ali kroz prizmu luksuza koji nikada ne gubi svoju estetsku disciplinu.


Ono što je ovdje posebno zanimljivo jeste kontrast između historijskog konteksta i radikalnosti dizajna. Povratak u Biarritz, gdje je Gabrielle Chanel 1915. otvorila svoju kuću, priziva ideju oslobođenog tijela, jednostavnosti i funkcionalne elegancije, vrijednosti koje su tada redefinisale žensku modu. I sada, više od stoljeća kasnije, Chanel ponovo govori o slobodi... samo ovaj put kroz gotovo potpuno odbacivanje zaštite koju cipela pruža.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by CHANEL (@chanelofficial)

Teško je ne osjetiti blagi sarkazam u svemu ovome. 

No, jasno je da se vrijednost komada ne mjeri isključivo njegovom funkcijom. Naprotiv, često se mjeri njegovom sposobnošću da izazove reakciju, bilo da je to divljenje, zbunjenost ili blagi otpor.

U tom smislu i ove Chanel sandale funkcionišu kao komentar o tijelu, o luksuzu, o granicama između potrebe i želje. Možda nisu stvorene da postanu svakodnevni izbor, ali jesu da pomaknu perspektivu i da nas podsjete da moda, u svom najuzbudljivijem obliku, nikada nije bila potpuno racionalna.
 

Naslovna fotografija: @sourcewhere