Sezona odmora lagano počinje... troše se dani starog godišnjeg, planiraju novi. I pretpostavljam da neki destinacije već imate, bilo da se radi o ustaljenom i provjerenom odabiru ili o novoj egzotičnoj destinaciji koju tek planirate istražiti. Čari ima i jedno i drugo rješenje; odmak od svakodnevnice je zagaraniran, baš kao i prepričavanje i listanje fotografija koje slijedi po povratku u svakod

Tema kojom ću vas ja pokušati uvesti u ljetnu shemu je pregled nekih od arhitektonski zanimljivih objekata smještenih na Jadranu. Neki od tih objekata su dostupni za iznajmljivanje, neki drugi su privatne rezidencije rezervirane samo za pojedince. Kako god, nadam se da će već pogled na njih odmarati, a ako ste dovoljno kreativni, inspirirajte se ovim interijerima i kopirajte poneki detalj za vlastite potrebe!

*villa Grotte
Villa Grotte se nalazi u Balama u Istri. Ono što na prvi pogled obara s nogu je uspješan spoj tradicionalne istarske i one suvremene arhitekture, kako u eksterijeru, tako i u interijeru. Spajaju se tu kamen, drvo i industrijski polirani beton na podu. Kamin je obložen efektnim Mutina pločicama dizajnerice Particije Urquiole. Pametno raspoređeno mediteransko bilje: lavanda, maslina, limun; uokviruje mjesta za odmaranje i uživanje: uz bazen, uz ljetnu kuhinju ili u produžetku bilo koje spavaće sobe!
Projektanti ove vile su Zoom arhitekti i Boris Ružić, koji potpisuje interijer.

{gallery}2018/2018_06/vila03{/gallery}

*villa Natura

Villa Natura je objekt koji se eksterijerom spaja s pejzažom u koji je smješten i to na način da su čak tri strane objekta ukopane u teren, dok je interijer hrabar i prilično avangardan za kuće namijenjene iznajmljivanju. Radi se o suvremenom arhitektonskom ostvarenju koje nudi ugodan boravak, okruženom tradicionalnim agrikulturnim sortama maslina, smokava i lavande. Interijer kuće čini spoj hladnih materijala: golog betona, kamena i industrijskog poda i toplih detalja u vidu polica s knjigama i umjetničkim slikama.

{gallery}2018/2018_06/vila04{/gallery}

*villa K u Dubrovniku

Villa K, koju sam još izdvojila iz ogromne ponude arhitektonski vrijednih objekata nalazi se na dubrovačkim Pločama. Radi se o objektu koji se sastoji od 4 jedinice smještene na 4 etaže, a riječ je o privatnom vlasništvu. Iz gusto izgrađenog ambijenta izdvaja se modernom arhitekturom, koju potpisuje zagrebački arhitektonski studio ‘Ivana Dabrović i arhitekti’.
Vila K je suvremen objekt, kojeg karakteriziraju veliki potezi staklenih aluminijskih stijena u cijeloj širini vile, odnosno terasa. Staklene stijene su dinamično i asimetrično lomljene. Posebnost je svakako pogled: svaka etaža ima svoju posebnost i vizuru. Na vrhu je dominantan pogled na naselje Sveti Jakov, Lokrum i vizure Grada, dok je u donjim etažama otvoren pogled na vrtove Vile Šeherezade. U interijeru se nalaze komadi namještaja s domaćim potpisom, ali i prepoznatljivi svjetski dizajnerski komadi poput Acapulco stolice, koja garantira udobno izležavanje s pogledom na Jadransko more.

{gallery}/2018/2018_06/vila05{/gallery}

*Kuća O, otok Silba

Kuća O nastala je 2012. godine, potpisuje je arhitektonski studio Fabijanić. Radi se o objektu površine 101m². Posebnost otoka Silba je mnoštvo malenih stazica, bez cesta, što je i logično, jer na tom otočiću nedaleko od Paga nema automobila! Pa tko se tu ne bi odmorio?! Sve radove na kući O izveli su lokalni meštri. Prema projektu Fabijanića dnevni i noćni život kuće odvojeni su po etažama i podijeljeni prema stupnju intime: tako se većina dnevnog života unutar kuće odvija u prizemlju, gdje su unutar jedinstvenog prostora smješteni dnevni boravak, prostrana kuhinja s radnom pločom od kerroka i blagovaonica s predivnim Wishbone stolicama danskog dizajna. Zidovi kuće su čisto bijeli, prekriveni tek crtežima riba Ivana Šebalja.
Prizemlje se staklenom stijenom na zapadnom pročelju otvara prema dvorištu, koje je kamenim suhozidom zaštićeno od pogleda s ulice. Dvorištem dominira stablo masline, tuš i ljetna kuhinja, dok je ostatak prostora slobodan i daje mogućnost različite namjene: od sunčanja do uživanja u hrani i piću!

{gallery}2018/2018_06/vila06{/gallery}

*Kuća V2, Lozica Dubrovnik

Kuća V2 nalazi se na atraktivnoj lokaciji neposredno uz more, u Dubrovniku, na urbaniziranom prostoru Lozice. Projektiranje je započelo davne 2003. godine, a objekt je realiziran 2013. godine. Radi se o parceli od 959 m² smještenih na kosom terenu, na kojem je kuća razvijena u više razina, a ukupna površina građevine iznosi 399 m². Projekt potpisuje arhitektonski studio 3LHD.
Osnovni koncept bio je stvoriti kuću istovremeno otvorenu prema prirodi ali i dovoljno zaštićenu od klimatskih utjecaja. I kod ovog objekta naglasak je na pogledu: velike staklene stijene na fasadi omogućavaju prekrasan i izuzetno kvalitetan pogled koji se pruža s parcele koji i prodaje objekt!
Terasasti teren iskorišten je za zoniranje, pa je tako ulaz na najgornjoj etaži, parkiranje uz ulični dio, a ostali sadržaji organizirani u poluetažama: tri spavaonice s kupaonicama, roditeljska spavaonica s garderobom i kupaonicom prostrani dnevni boravak, prostor za blagovanje, kuhinja, gospodarski prostor, spremište i wc, tv salon s projekcijskim platnom te prostorom za dječju igru...Mislim da ni oni najizborljiviji ne mogu poželjeti više!

{gallery}2018/2018_06/vila08{/gallery}

Na početku teksta sam razmišljala o broju objekata koje je realno prikazati u jednom tekstu. Kao, koliko će trajati koncentracija i zanimanje…šta je malo, šta puno a šta „taman“. Odlučila sam ograničiti se na 5 objekata. I kad sam došla do broja 5, vidim da na popisu i u glavi imam još previše kuća koje vam želim izdvojiti...Ipak, završavam ovdje i prepuštam vas maštanju.

Za MODAMO.info piše: Martina Milićević

_{Foto: www.spa-time.hr, www.dblog.hr, www.vizkultura.hr, www.archdaily.com, Miljenko Bernfest}

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba