TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 21.2.2025.
Predviđanje trendova nije samo umjetnost to je temeljna vještina koja uključuje pažljivo proučavanje kulturnih, tehnoloških i društvenih promjena koje oblikuju mišljenja potrošača.
U svijetu mode, dizajneri često imaju sposobnost da predviđaju trendove prije nego što postanu globalni fenomen. Trend forecasteri koji su stručnjaci u ovoj oblasti, koriste brojne resurse da bi prepoznali buduće modne pravce.

Foto: @elissahassan
Jedan od ključnih resursa u predviđanju trendova je sajam Première Vision u Parizu, koji se održava dva puta godišnje. Ovaj prestižni sajam okuplja dizajnere, proizvođače tkanina, dobavljače materijala i mnoge druge profesionalce u industriji mode.
Première Vision omogućava dizajnerima da otkriju najnovije inovacije u tekstilu, boji, tkaninama i priboru, nudeći im uvid u to što će dominirati modom u nadolazećim sezonama. Osim toga, sajam pruža priliku za suradnju i razmjenu ideja, što je presudno za stvaranje budućih trendova.

Foto: @wearepremerevision

Foto: @elissahassan
Na sajmu su također izložene knjige na koje se dizajneri se oslanjaju. To su trend knjige kao što su NextLook kolekcija knjiga, koje se izdavaju dva puta godišnje. Ove knjige pružaju opsežnu analizu boja, materijala i stilova koji će diktirati naredne sezone.

Foto: @elissahassan
NextLook, na primjer, pomaže dizajnerima da istraže buduće trendove kroz detaljne mood boardove, palete boja i uzorke tkanina. Korištenjem ovih resursa, dizajneri mogu stvoriti kolekcije koje će zadovoljiti zahtjeve tržišta, predviđajući ono što će biti popularno mnogo prije nego što se to zaista dogodi.

Foto: Next Look
Također nude tematske smjernice koje se temelje na globalnim događanjima, društvenim promjenama i kulturnim kretanjima. To omogućava dizajnerima da razvijaju kolekcije koje su u skladu s vremenom i potrebama tržišta.
Ove knjige pomažu dizajnerima da ostanu relevantni, predviđajući koje će modne ideje biti na vrhuncu popularnosti, čak i prije nego što postanu široko prihvaćene.
Za nas, ovo je važno jer nam daje uvid u to koliko moda ima svoju logiku i strategiju. Svijet mode je umrežen i precizno usmjeren, nije sve toliko spontano koliko se čini.
Kroz ovo razumijevanje, možemo svjesnije pristupiti modi i prepoznati na vrijeme što će postati popularno. Ipak, iako industrija postavlja okvire, konačan izraz ostaje u našim rukama. Način na koji biramo i kombinujemo odjeću, kako interpretiramo trendove i prilagođavamo ih vlastitom stilu, to je ono što modu čini ličnom i jedinstvenom.
***
Naslovna fotografija: @elissahassan
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 

Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 

Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!