Fotografkinja čiji rad oduševljava već desetljećima    Lillian Bassman rođena je 1917. godine u obitelji intelektualaca, koji su odmalena poticali njeno slobodoumlje i nekonvencionalan stil. Prije nego se počela baviti fotografijom, radila je kao dizajnerica i modna ilustratorica. No, rad s legendarnim Alexeyem Brodovitchom u Harper's Bazaaru okrenuo ju je svijetu fotografije, u kojem j

Njen rad ćete prepoznati po određenoj dozi elegancije i svojevrsnoj dozi optičke poezije, efekta koji je fotografkinja dobivala unikatnom obradom fotografija u svojoj mračnoj komori. Žene uhvaćene njenim objektivom, i poslije dotjerane izbjeljivanjem, stvaranjem sjena i maglica, izgledaju romantično, glamurozno i pomalo misteriozno. Osjećaj koji ćete dobiti gledajući neke od njenih radova teško se može usporediti s bilo čime, stoga zavirite u galeriju i prepustite se fotografskoj poeziji Lillian Bassman.

{gallery}/svibanj_dvanaest/lillian{/gallery}

A.S.
^{Foto: staleywise.com}

Na obali Miljacke, iza elegantnih neogotičkih fasada i pod kupolom koja dominira horizontom Sarajeva, stoji Akademija likovnih umjetnosti.

Jedno od najljepših arhitektonskih djela Sarajeva, danas simbolizira umjetnost i kreativnost, ova zgrada je nekada imala potpuno drugačiju svrhu.





Historija Akademije likovnih umjetnosti usko je povezana s dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, kada Sarajevo doživljava intenzivne društvene i kulturne promjene.

Foto: @tarikjesenkovic

Potreba za bogoslužnim prostorom dovela je do izgradnje Evangelističke crkve, prema projektu jednog od najvažnijih arhitekata tog vremena Karla Paržika.

Foto: Sarajevski list, 1899.

Kada govorimo o arhitektonskoj ostavštini Sarajeva, teško je ne spomenuti Karla Paržika, genijalnog češkog arhitekta koji je svoj pečat ostavio na brojnim znamenitostima grada Sarajeva.

Grandiozna crkva, izvedena u eklektičnom spoju romansko-bizantijskog stila, svečano je otvorena 19. novembra 1899. godine, dominirajući urbanim pejzažom Sarajeva. Nakon Prvog svjetskog rata izgubila svoju funkciju, jer je austrougarska vojska, zajedno s većinom evangelista, napustila grad. 

Foto: Nedeljko Rosić, 1980.

Novi život kroz umjetnost

 

Godine 1981., nakon što je crkvena imovina prenesena gradu, zgrada je transformirana u Akademiju likovnih umjetnosti. Danas, kroz monumentalni most Festina Lente, koji se poput modernog luka proteže prema ulazu Akademije, dolazimo do arhitektonske simfonije prošlosti i sadašnjosti.

Stakleni refleksi mosta i njegova metalna struktura sjajno kontrastiraju klasičnoj ljepoti bijelih zidova i zelenkaste kupole, stvarajući savršen kadar za sve zaljubljenike u arhitekturu i estetiku.

Foto: @academyoffineartssarajevo

***
Naslovna fotografija: Bonjour.ba