TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 19.12.2022.
Kada se na našoj email adresi našla video pozivnica za otvorenje novog studija modnog brenda s #MadeInBiH etiketom, na licu nam se ukazao široki osmijeh.
Volimo pratiti domaće brendove, od početaka do velikih uspjeha, a za brend Plusminus ovo je veliki uspjeh te nam je bilo drago slaviti ga zajedno s njima. Naime, u subotu 17.12. u 17.30h u Ulici Branilaca Sarajeva 21, tik uz zgradu Pozorišta mladih, otvorio se novi minimalistički uređen prostor. Ovaj studio će za brend Plusminus biti kombinacija prodajnog, izložbenog i krojačkog prostora pa će posjetitelji na licu mjesta osjetiti svu kreativnost ovog brenda.
Emina Smaka, novinarka Bonjour.ba
Prostor u potpunosti oslikava estetiku brenda Plusminus pa u interijeru vladaju crne i bijele nijanse s ugodnim kutkom za sjedenje i zanimljivim interijer dodacima. Odlučili smo saznati više o ovom projektu te smo razgovarale s vlasnicom brenda Plusminus, Enom Dujmović i arhitekticom koja je pretvorila Enine želje u stvarnost, Amilom Terzić.
Foto: Maja Topčagić
Ena Dujmović, vlasnica brenda Plusminus
Ena, šta je bila inspiracija za uređenje?
Oduvijek mi je bila želja imati studio s konceptom da je sve na jednom mjestu, da smo na dobroj lokaciji, imamo izložbeni prostor koji je vidljiv, ali da tu ipak iza stvaramo, kreiramo, šijemo. Tako mogu biti u toku sa svim procesima što mi je mnogo važno. No, i ono najbitnije, da se naši kupci osjećaju ugodno kada nas posjete i da tu možemo riješiti što više njihovih potreba. Primjer, ako vam se svidi haljina i probate je, ali bi ste voljeli da vam se nešto prilagodi, to možemo uraditi na licu mjesta.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Koja arhitektica je radila na projektu i kako je došlo do suradnje?
Arhitektica je Amila Terzić, sasvim intuitivno je došlo do saradnje, njen dosadašnji rad i činjenica da posjeduje nekoliko Plusminus komada, doprinijelo je tome da dogovorimo prvi sastanak. Nakon toga sve je samo od sebe išlo. Bilo mi je jako bitno da to bude neko ko će se povezati s plusminus estetikom i neko kome se dopada to što radimo. Amila je bila ta, od početka jako entuzijastična, precizna, temeljita, vrijedna i profesionalna.
Foto: Maja Topčagić
Vlasnica Ena Dujmović i arhitektica Amila Terzić
Šta za brend Plusminus predstavlja novi prostor?
Na otvorenju smo predstavili nekoliko novih saradnji u cilju promovisanja mladih produkt dizajnera. Spomenut ću samo jednu sa dizajnerkom Anom Dutinom, koja je zajedno s nama razvila liniju recikliranih torbi od restlova materijala koje krojimo. Cilj je da kroz novi prostor promovišemo i druge brendove i proizvođače te različite vrste saradnji.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Inspiracija je svakako plusminus estetika, igra kontrastima, čiste i geometrijske forme te ispunjavanje potreba prostora. Svaki komad unutar prostora napravili smo zajedničkim idejama i realizacijama, tako da je svaki djelić studija Made in BiH, što je meni jako važno. Na mnogo toga sam ponosna u prostoru ali nešto što bih izdvojila kao autentično su pozicije u izlogu koje je dizajnirala Segmedina, ogledalo koje je dizajnirala sama arhitektica Amila Terzić, a realizovao 'Nordelle decor' te fotelja koju je izveo studio 'Kontura'.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Amila, kako je tekla suradnja s timom brenda Plusminus?
Sve suradnje su kao ljubav na prvi pogled, ili kliknete ili ne. Ova definitivno uspješna ali i izazovna je fuzija jasno definisanih potreba stalnih i povremenih korisnika prostora i svojevrsnog nastavka priče o brendu kroz konceptualizaciju interijerskog uređenja koji prati karakter Plusminus studija.
Ključ uspjeha je jednak entuzijazam, posvećenost, disciplina i jasna komunikacija između cijelog kolektiva - mene kao projektanta, tima građevinskih inženjera i izvođača radova, s kojima iz projekata u projekat ostvarujem odličnu suradnju i tima Plusminus studija, iako začinjena tehničkim mogućnostima i ograničenjima zatečenog prostora. Zajedničkim snagama smo u jako kratkom roku uspjeli kreirati showroom dosljedan autentičnosti ovog domaćeg brenda s jednakim senzibilitetom kako prema korisnicima, tako i prema svakom pojedinačnom komadu.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Foto: Anela Paparević-Felegyhazić
Kako si uspjela povezati estetiku brenda Plusminus s interijerom?
Arhitektura, modni, te produkt i grafički dizajn kao srodne discipline počivaju na istim postulatima. Doći do adekvatnog rješenja enterijera koji će pričati istu priču te naglasiti glavne odrednice i dodati novu vrijednost proistekle su iz detaljne i iscrpne analize komada kreiranih od strane Ene Dujmović sa suradnicima, pri tome poštujući metodologiju i propise arhitektonske struke. Ovim putem se želim zahvaliti na povjerenju i kreativnoj slobodi koja mi je povjerena, te moram istaći da sam veoma uživala kako u projektantskom procesu, tako i u procesu izvođenja i nadzora svih radova.
Foto: Maja Topčagić
Foto: Maja Topčagić
* * *
Naslovna fotografija: Maja Topčagić
TEKST: Ada Ćeremida
Golden Globes su oduvijek bili svojevrsni uvod u sezonu nagrada, večer koja postavlja ton prije nego što Oscar mašinerija krene punom snagom.
Kao i svake i ove godine slavili su filmove i serije koji su obilježili proteklih dvanaest mjeseci, ali pažnja je, očekivano, vrlo brzo skliznula s pozornice na crveni tepih. Ono što je sinoć bilo drugačije nije bila lista dobitnika, već raspoloženje u kojem se moda pojavila.
Bez namjere da se nadglasa sama sebe, stil je djelovao tiše, promišljenije i sigurnije. Kao da je glamur odlučio stati korak unazad i prepustiti prostor kroju, teksturi i stavu. U nastavku nećemo tražiti “najbolje”, već ćemo razložiti lookove koji su suptilno oblikovali atmosferu večeri Golden Globes nagrada i pokazali kako danas izgleda samouvjeren crveni tepih.
Glamur oslobođen spektakla
Možda najzanimljiviji pomak večeri bio je odnos prema samom pojmu glamura. Nije nestao, ali je promijenio formu. Umjesto velikih modnih gesti, dobili smo lookove koji djeluju lično, gotovo intimno, kao da su nastali iz jasne svijesti o vlastitom stilu.
Ovdje glamur nije kostim, već produžetak identiteta nenametljiv, ali precizan. Golden Globes su sinoć pokazali da crveni tepih ne mora biti glasan da bi bio relevantan, niti teatralan da bi bio modno važan.
Tekstura kao glavni narativ
Umjesto boja koje dominiraju prostorom, fokus se prebacio na materijale i površine. Sjaj metala, mekoća perja, transparentni slojevi i bogati vezovi preuzeli su ulogu glavnih pripovjedača.
Ovi lookovi nisu se kretali oko ideje “wow efekta”, već oko osjećaja kako tkanina pada, kako reflektira svjetlo, kako se kreće u hodu. Upravo u toj suzdržanoj igri tekstura leži razlog zašto je crveni tepih djelovao promišljenije nego inače. Sve je bilo tu s razlogom, ali ništa nije bilo preglasno.
Tišina kroja i snaga siluete
Ako je sinoć postojala zajednička nit, bila je to vjera u siluetu. Haljine su se oslanjale na precizan kroj, čiste linije i tijelo kao centralnu tačku, bez potrebe za dodatnim objašnjenjima.
Od dugih, gotovo arhitektonskih formi do uskih, skulpturalnih konstrukcija, moda je djelovala disciplinovano i samouvjereno. Ovo nisu bili lookovi koji traže reakciju, već oni koji je dobiju upravo zato što je ne forsiraju. Crveni tepih se sinoć više ponašao kao produžetak modne piste nego kao pozornica za spektakl.
Sinoćnji Golden Globes nisu ponudili jedan dominantan modni trenutak, niti su pokušali da ga proizvedu. Umjesto toga, crveni tepih je djelovao kao niz promišljenih odluka koje su zajedno formirale mirniju, zreliju sliku savremenog glamura.
Moda je ovdje funkcionisala kao refleksija trenutka u kojem se nalazi industrija svjesna sebe, sigurnija u tišini nego u buci. Ako je ovo nagovještaj onoga što slijedi u sezoni nagrada, onda nas ne čeka povratak spektaklu, već njegova pažljivo kontrolisana verzija.
A to je, možda, promjena koja nam je bila potrebna.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
