TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 19.12.2022.
Kada se na našoj email adresi našla video pozivnica za otvorenje novog studija modnog brenda s #MadeInBiH etiketom, na licu nam se ukazao široki osmijeh.
Volimo pratiti domaće brendove, od početaka do velikih uspjeha, a za brend Plusminus ovo je veliki uspjeh te nam je bilo drago slaviti ga zajedno s njima. Naime, u subotu 17.12. u 17.30h u Ulici Branilaca Sarajeva 21, tik uz zgradu Pozorišta mladih, otvorio se novi minimalistički uređen prostor. Ovaj studio će za brend Plusminus biti kombinacija prodajnog, izložbenog i krojačkog prostora pa će posjetitelji na licu mjesta osjetiti svu kreativnost ovog brenda.
Emina Smaka, novinarka Bonjour.ba
Prostor u potpunosti oslikava estetiku brenda Plusminus pa u interijeru vladaju crne i bijele nijanse s ugodnim kutkom za sjedenje i zanimljivim interijer dodacima. Odlučili smo saznati više o ovom projektu te smo razgovarale s vlasnicom brenda Plusminus, Enom Dujmović i arhitekticom koja je pretvorila Enine želje u stvarnost, Amilom Terzić.
Foto: Maja Topčagić
Ena Dujmović, vlasnica brenda Plusminus
Ena, šta je bila inspiracija za uređenje?
Oduvijek mi je bila želja imati studio s konceptom da je sve na jednom mjestu, da smo na dobroj lokaciji, imamo izložbeni prostor koji je vidljiv, ali da tu ipak iza stvaramo, kreiramo, šijemo. Tako mogu biti u toku sa svim procesima što mi je mnogo važno. No, i ono najbitnije, da se naši kupci osjećaju ugodno kada nas posjete i da tu možemo riješiti što više njihovih potreba. Primjer, ako vam se svidi haljina i probate je, ali bi ste voljeli da vam se nešto prilagodi, to možemo uraditi na licu mjesta.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Koja arhitektica je radila na projektu i kako je došlo do suradnje?
Arhitektica je Amila Terzić, sasvim intuitivno je došlo do saradnje, njen dosadašnji rad i činjenica da posjeduje nekoliko Plusminus komada, doprinijelo je tome da dogovorimo prvi sastanak. Nakon toga sve je samo od sebe išlo. Bilo mi je jako bitno da to bude neko ko će se povezati s plusminus estetikom i neko kome se dopada to što radimo. Amila je bila ta, od početka jako entuzijastična, precizna, temeljita, vrijedna i profesionalna.
Foto: Maja Topčagić
Vlasnica Ena Dujmović i arhitektica Amila Terzić
Šta za brend Plusminus predstavlja novi prostor?
Na otvorenju smo predstavili nekoliko novih saradnji u cilju promovisanja mladih produkt dizajnera. Spomenut ću samo jednu sa dizajnerkom Anom Dutinom, koja je zajedno s nama razvila liniju recikliranih torbi od restlova materijala koje krojimo. Cilj je da kroz novi prostor promovišemo i druge brendove i proizvođače te različite vrste saradnji.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Inspiracija je svakako plusminus estetika, igra kontrastima, čiste i geometrijske forme te ispunjavanje potreba prostora. Svaki komad unutar prostora napravili smo zajedničkim idejama i realizacijama, tako da je svaki djelić studija Made in BiH, što je meni jako važno. Na mnogo toga sam ponosna u prostoru ali nešto što bih izdvojila kao autentično su pozicije u izlogu koje je dizajnirala Segmedina, ogledalo koje je dizajnirala sama arhitektica Amila Terzić, a realizovao 'Nordelle decor' te fotelja koju je izveo studio 'Kontura'.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Amila, kako je tekla suradnja s timom brenda Plusminus?
Sve suradnje su kao ljubav na prvi pogled, ili kliknete ili ne. Ova definitivno uspješna ali i izazovna je fuzija jasno definisanih potreba stalnih i povremenih korisnika prostora i svojevrsnog nastavka priče o brendu kroz konceptualizaciju interijerskog uređenja koji prati karakter Plusminus studija.
Ključ uspjeha je jednak entuzijazam, posvećenost, disciplina i jasna komunikacija između cijelog kolektiva - mene kao projektanta, tima građevinskih inženjera i izvođača radova, s kojima iz projekata u projekat ostvarujem odličnu suradnju i tima Plusminus studija, iako začinjena tehničkim mogućnostima i ograničenjima zatečenog prostora. Zajedničkim snagama smo u jako kratkom roku uspjeli kreirati showroom dosljedan autentičnosti ovog domaćeg brenda s jednakim senzibilitetom kako prema korisnicima, tako i prema svakom pojedinačnom komadu.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Foto: Anela Paparević-Felegyhazić
Kako si uspjela povezati estetiku brenda Plusminus s interijerom?
Arhitektura, modni, te produkt i grafički dizajn kao srodne discipline počivaju na istim postulatima. Doći do adekvatnog rješenja enterijera koji će pričati istu priču te naglasiti glavne odrednice i dodati novu vrijednost proistekle su iz detaljne i iscrpne analize komada kreiranih od strane Ene Dujmović sa suradnicima, pri tome poštujući metodologiju i propise arhitektonske struke. Ovim putem se želim zahvaliti na povjerenju i kreativnoj slobodi koja mi je povjerena, te moram istaći da sam veoma uživala kako u projektantskom procesu, tako i u procesu izvođenja i nadzora svih radova.
Foto: Maja Topčagić
Foto: Maja Topčagić
* * *
Naslovna fotografija: Maja Topčagić
TEKST: Ada Ćeremida
Nekada simbol prevelikog hypea, Dior tote se vraća kao tiha kulturna referenca koju Gen Z zapravo želi nositi.
Svi se sjećamo tog trenutka kada je jedna torba prešla granicu između poželjne i prezasićene. Diorove tote torbe bile su svuda na ulicama, Instagramu, aerodromima i vrlo brzo prestale su govoriti išta novo.
No moda ima kratko pamćenje i još kraći ciklus oprosta. U novoj interpretaciji Dior, pod vodstvom J.W. Andersona vraća ovaj format, koji smo vidjeli na njegovoj debitantskoj Dior Mens reviji prošle godine.
S potpuno drugačijim razlogom postojanja, ovaj put, torba ne pokušava da bude statusni simbol, već nosilac kulture, reference i ličnog identiteta.
Kada je Dior Book Tote postao “previše”?
Originalni Dior Book Tote lansiran je 2018. godine pod kreativnim vodstvom Maria Grazia Chiuri za Dior . Inspirisan praktičnošću i idejom svakodnevne luksuzne torbe, brzo je postao jedan od najprepoznatljivijih komada modne kuće.
No već do 2019. i 2020. torba je doživjela ekstremnu saturaciju od street style scene do masovnih kopija. Logo i monogram preuzeli su glavnu riječ, dok je sama torba izgubila emocionalni i estetski kontekst. Nije bila ružna, ali je postala prazna i upravo zato je mnogima dosadila.
Taj umor bio je vidljiv i kasnije, čak i kada se torba pojavila u muškom kontekstu na Paris Fashion Week Menswear FW 2025/2026 , u okviru revije Dior Men Winter 2025/2026 pod kreativnim vodstvom Kim Jones tada ukrašena sa Labubu privjescima, više kao styling trik nego kao stvarna reinterpretacija.
Tek dolaskom J.W. Andersona dolazi do suštinskog zaokreta: torba se ne stilizira, već se ponovo osmišljava, oslobođena ironije i vraćena značenju.
Dior Book Cover Tote kao kulturni objekt
Nova Dior Book Cover Tote ide u potpuno suprotnom smjeru. Umjesto logotipa, u prvi plan dolazi književnost. Umjesto savršeno stiliziranih kampanja, Dior bira bouquiniste uz obale Seine stvarne ljude, stvarne reference, stvarni Pariz.
Kampanja fotografa Angèle Châtenet djeluje gotovo dokumentarno, bez viška scenografije. Torbe nose naslove knjiga, porodična imena i kulturno naslijeđe, a ne samo brend. Luksuz ovdje nije performans, već navika.
Zašto ovo rezonira s Gen Z publikom?
Gen Z ne kupuje simbole moći, već skuplja reference. Knjiga na torbi nije dekor, već kod znak pripadnosti, interesa i vrijednosti.
Upravo zato je casting ključan: od 070 Shake do book influencera Travawyn Taylor , identitet kampanje gradi se kroz kulturu, ne status. Najemotivniji trenutak dolazi s Denis Westhoff , gdje roman Bonjour Tristesse postaje naslijeđe koje se nosi, a ne arhivira.
Ovo su torbe koje su nosive, funkcionalne i tiho luksuzne dizajnirane za stvarni život, ne za feed.
Dior nije samo “popravio” staru torbu promijenio je razlog zašto ona postoji. Book Cover Tote nije pokušaj povratka hypea, već odgovor na sadašnji trenutak u kojem moda mora slušati, a ne diktirati.
Upravo zato ova verzija djeluje uvjerljivo: jer ne traži da je volimo dovoljno je da je razumijemo.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
