TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 19.12.2022.
Kada se na našoj email adresi našla video pozivnica za otvorenje novog studija modnog brenda s #MadeInBiH etiketom, na licu nam se ukazao široki osmijeh.
Volimo pratiti domaće brendove, od početaka do velikih uspjeha, a za brend Plusminus ovo je veliki uspjeh te nam je bilo drago slaviti ga zajedno s njima. Naime, u subotu 17.12. u 17.30h u Ulici Branilaca Sarajeva 21, tik uz zgradu Pozorišta mladih, otvorio se novi minimalistički uređen prostor. Ovaj studio će za brend Plusminus biti kombinacija prodajnog, izložbenog i krojačkog prostora pa će posjetitelji na licu mjesta osjetiti svu kreativnost ovog brenda.
Emina Smaka, novinarka Bonjour.ba
Prostor u potpunosti oslikava estetiku brenda Plusminus pa u interijeru vladaju crne i bijele nijanse s ugodnim kutkom za sjedenje i zanimljivim interijer dodacima. Odlučili smo saznati više o ovom projektu te smo razgovarale s vlasnicom brenda Plusminus, Enom Dujmović i arhitekticom koja je pretvorila Enine želje u stvarnost, Amilom Terzić.
Foto: Maja Topčagić
Ena Dujmović, vlasnica brenda Plusminus
Ena, šta je bila inspiracija za uređenje?
Oduvijek mi je bila želja imati studio s konceptom da je sve na jednom mjestu, da smo na dobroj lokaciji, imamo izložbeni prostor koji je vidljiv, ali da tu ipak iza stvaramo, kreiramo, šijemo. Tako mogu biti u toku sa svim procesima što mi je mnogo važno. No, i ono najbitnije, da se naši kupci osjećaju ugodno kada nas posjete i da tu možemo riješiti što više njihovih potreba. Primjer, ako vam se svidi haljina i probate je, ali bi ste voljeli da vam se nešto prilagodi, to možemo uraditi na licu mjesta.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Koja arhitektica je radila na projektu i kako je došlo do suradnje?
Arhitektica je Amila Terzić, sasvim intuitivno je došlo do saradnje, njen dosadašnji rad i činjenica da posjeduje nekoliko Plusminus komada, doprinijelo je tome da dogovorimo prvi sastanak. Nakon toga sve je samo od sebe išlo. Bilo mi je jako bitno da to bude neko ko će se povezati s plusminus estetikom i neko kome se dopada to što radimo. Amila je bila ta, od početka jako entuzijastična, precizna, temeljita, vrijedna i profesionalna.
Foto: Maja Topčagić
Vlasnica Ena Dujmović i arhitektica Amila Terzić
Šta za brend Plusminus predstavlja novi prostor?
Na otvorenju smo predstavili nekoliko novih saradnji u cilju promovisanja mladih produkt dizajnera. Spomenut ću samo jednu sa dizajnerkom Anom Dutinom, koja je zajedno s nama razvila liniju recikliranih torbi od restlova materijala koje krojimo. Cilj je da kroz novi prostor promovišemo i druge brendove i proizvođače te različite vrste saradnji.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Inspiracija je svakako plusminus estetika, igra kontrastima, čiste i geometrijske forme te ispunjavanje potreba prostora. Svaki komad unutar prostora napravili smo zajedničkim idejama i realizacijama, tako da je svaki djelić studija Made in BiH, što je meni jako važno. Na mnogo toga sam ponosna u prostoru ali nešto što bih izdvojila kao autentično su pozicije u izlogu koje je dizajnirala Segmedina, ogledalo koje je dizajnirala sama arhitektica Amila Terzić, a realizovao 'Nordelle decor' te fotelja koju je izveo studio 'Kontura'.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Amila, kako je tekla suradnja s timom brenda Plusminus?
Sve suradnje su kao ljubav na prvi pogled, ili kliknete ili ne. Ova definitivno uspješna ali i izazovna je fuzija jasno definisanih potreba stalnih i povremenih korisnika prostora i svojevrsnog nastavka priče o brendu kroz konceptualizaciju interijerskog uređenja koji prati karakter Plusminus studija.
Ključ uspjeha je jednak entuzijazam, posvećenost, disciplina i jasna komunikacija između cijelog kolektiva - mene kao projektanta, tima građevinskih inženjera i izvođača radova, s kojima iz projekata u projekat ostvarujem odličnu suradnju i tima Plusminus studija, iako začinjena tehničkim mogućnostima i ograničenjima zatečenog prostora. Zajedničkim snagama smo u jako kratkom roku uspjeli kreirati showroom dosljedan autentičnosti ovog domaćeg brenda s jednakim senzibilitetom kako prema korisnicima, tako i prema svakom pojedinačnom komadu.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Foto: Anela Paparević-Felegyhazić
Kako si uspjela povezati estetiku brenda Plusminus s interijerom?
Arhitektura, modni, te produkt i grafički dizajn kao srodne discipline počivaju na istim postulatima. Doći do adekvatnog rješenja enterijera koji će pričati istu priču te naglasiti glavne odrednice i dodati novu vrijednost proistekle su iz detaljne i iscrpne analize komada kreiranih od strane Ene Dujmović sa suradnicima, pri tome poštujući metodologiju i propise arhitektonske struke. Ovim putem se želim zahvaliti na povjerenju i kreativnoj slobodi koja mi je povjerena, te moram istaći da sam veoma uživala kako u projektantskom procesu, tako i u procesu izvođenja i nadzora svih radova.
Foto: Maja Topčagić
Foto: Maja Topčagić
* * *
Naslovna fotografija: Maja Topčagić
TEKST: Lamija Muratagić
Za crveni tepih Sarah Čerkez nosi kreaciju Marka Fehera i eterne* nastalu od 2,5 metra oštećene eko kože i više od 2.000 ručno povezanih srca.
Prvo vas pogodi odsjaj, gotovo kao optička varka koja ne dopušta da odmah razaznate formu. Zatim se, postepeno, iz tog svjetlosnog prelamanja izdvaja silueta. Tek kada joj se približite, otkriva se da je monolitna, gotovo metalna površina kreacije koju Sarah Čerkez večeras nosi na crvenom tepihu pažljivo konstruisana od više od 2.000 pojedinačnih srca. 
Tu počinje priča koju su za 32. Sarajevo Film Festival zajedno ispisali Marko Feher i eterna*. Ne od novog materijala, nego od 2,5 metra oštećene eko kože predviđene za otpad.
Kroz višednevni proces dekonstrukcije, ponovnog oblikovanja i ručnog rada, materijal kojem je prvobitno bio namijenjen kraj dobio je sasvim novu formu. Feher ga je transformirao u hiljade pojedinačnih elemenata, povezanih crvenim koncem, detaljem koji već pripada vizuelnom jeziku eterne*. 
Srebrni elementi gusto se preklapaju preko torza i bokova, gradeći reflektirajuću površinu koja pod svjetlom djeluje gotovo poput metalnih ljuski. Konstrukcija ostaje precizna uz tijelo, a zatim se spušta prema crnom, prozračnom volumenu.
Kontrast između čvrste, reflektirajuće konstrukcije i mekog crnog volumena daje kreaciji njenu napetost.
Motiv srca u kontekstu festivala mogao je vrlo lako ostati na nivou očekivane reference. Ovdje ima znatno dublje uporište.
U Feherovom radu ono već godinama postoji kroz autorski jezik „Ljubav, Љубав, Ljubav“, ideju ljubavi kao univerzalnog jezika koji ne poznaje granice kulture ni pisma.
Za eternu* srce nosi nešto drugačiju, ali blisku simboliku. Govori o trajanju, vječnosti i vrijednosti onoga što ne prestaje biti relevantno nakon jedne sezone.
A onda dolazi Sarajevo. 
Srce Sarajeva već decenijama nije samo festivalski simbol, nego vizuelni i emotivni potpis grada koji ga nosi. U ovoj kreaciji isti motiv povezuje tri autorska svijeta: Feherov , eternin i festivalski.
Srce nije stavljeno na kreaciju. Od njega je kreacija nastala.
Moda posljednjih godina o održivosti govori često. Mnogo je intrigantnije kada ona nije tek dodatno objašnjenje proizvoda, nego temelj zbog kojeg on uopće izgleda upravo tako.
eterna* svoj koncept gradi oko lokalno prikupljenih tekstilnih viškova i ostataka iz proizvodnje, preispitujući ideju da materijal gubi vrijednost onog trenutka kada više ne može služiti svojoj prvobitnoj svrsi. Umjesto stvaranja novog, polazi od onoga što već postoji. 
Sličan princip dugo je prisutan i u radu Marka Fehera. Dekonstrukcija, transformacija odbačenih materijala, ručni rad i lokalna proizvodnja nisu naknadno uvedeni elementi njegovog dizajnerskog jezika, nego organski dio autorskog pristupa koji dosljedno razvija godinama.
Održivost ovdje nije fusnota kreacije. Ona je ugrađena u njenu površinu.
U industriji opsjednutoj novim, ova saradnja počinje upravo suprotno: ne od početka, nego od kraja. Od materijala koji je već bio otpisan.
U tome je možda i najprecizniji komentar ove kreacije. Nastala iz onoga što je trebalo nestati, svoj identitet gradi na ideji trajanja: hiljade srca ne ukrašavaju siluetu. Ona je čine. 
Saradnja Marko Feher x eterna* dio je kampanje „Usvojimo nove navike. Iskoristimo otpad!“, koju pokreće CETAP s idejom da ono što je već odbačeno ne mora nužno biti i završeno.
Večeras ta ideja dobija svoju formu na crvenom tepihu.
U više od dvije hiljade srca. 
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Editorial Photos: Edvin Kalić
Red Carpet Photos: Elvir Pandžić
Model: Sarah Čerkez
Creative director: Amila Hrustić
Makeup: Renata Ponjević
Hair: Ensar Dervišbegović
Comms: KENSHO Communications & Media
Kampanja: „Usvojimo nove navike. Iskoristimo otpad!“ / Projekat CETAP
Powered by: OREA
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
