TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 19.12.2022.
Kada se na našoj email adresi našla video pozivnica za otvorenje novog studija modnog brenda s #MadeInBiH etiketom, na licu nam se ukazao široki osmijeh.
Volimo pratiti domaće brendove, od početaka do velikih uspjeha, a za brend Plusminus ovo je veliki uspjeh te nam je bilo drago slaviti ga zajedno s njima. Naime, u subotu 17.12. u 17.30h u Ulici Branilaca Sarajeva 21, tik uz zgradu Pozorišta mladih, otvorio se novi minimalistički uređen prostor. Ovaj studio će za brend Plusminus biti kombinacija prodajnog, izložbenog i krojačkog prostora pa će posjetitelji na licu mjesta osjetiti svu kreativnost ovog brenda.
Emina Smaka, novinarka Bonjour.ba
Prostor u potpunosti oslikava estetiku brenda Plusminus pa u interijeru vladaju crne i bijele nijanse s ugodnim kutkom za sjedenje i zanimljivim interijer dodacima. Odlučili smo saznati više o ovom projektu te smo razgovarale s vlasnicom brenda Plusminus, Enom Dujmović i arhitekticom koja je pretvorila Enine želje u stvarnost, Amilom Terzić.
Foto: Maja Topčagić
Ena Dujmović, vlasnica brenda Plusminus
Ena, šta je bila inspiracija za uređenje?
Oduvijek mi je bila želja imati studio s konceptom da je sve na jednom mjestu, da smo na dobroj lokaciji, imamo izložbeni prostor koji je vidljiv, ali da tu ipak iza stvaramo, kreiramo, šijemo. Tako mogu biti u toku sa svim procesima što mi je mnogo važno. No, i ono najbitnije, da se naši kupci osjećaju ugodno kada nas posjete i da tu možemo riješiti što više njihovih potreba. Primjer, ako vam se svidi haljina i probate je, ali bi ste voljeli da vam se nešto prilagodi, to možemo uraditi na licu mjesta.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Koja arhitektica je radila na projektu i kako je došlo do suradnje?
Arhitektica je Amila Terzić, sasvim intuitivno je došlo do saradnje, njen dosadašnji rad i činjenica da posjeduje nekoliko Plusminus komada, doprinijelo je tome da dogovorimo prvi sastanak. Nakon toga sve je samo od sebe išlo. Bilo mi je jako bitno da to bude neko ko će se povezati s plusminus estetikom i neko kome se dopada to što radimo. Amila je bila ta, od početka jako entuzijastična, precizna, temeljita, vrijedna i profesionalna.
Foto: Maja Topčagić
Vlasnica Ena Dujmović i arhitektica Amila Terzić
Šta za brend Plusminus predstavlja novi prostor?
Na otvorenju smo predstavili nekoliko novih saradnji u cilju promovisanja mladih produkt dizajnera. Spomenut ću samo jednu sa dizajnerkom Anom Dutinom, koja je zajedno s nama razvila liniju recikliranih torbi od restlova materijala koje krojimo. Cilj je da kroz novi prostor promovišemo i druge brendove i proizvođače te različite vrste saradnji.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Inspiracija je svakako plusminus estetika, igra kontrastima, čiste i geometrijske forme te ispunjavanje potreba prostora. Svaki komad unutar prostora napravili smo zajedničkim idejama i realizacijama, tako da je svaki djelić studija Made in BiH, što je meni jako važno. Na mnogo toga sam ponosna u prostoru ali nešto što bih izdvojila kao autentično su pozicije u izlogu koje je dizajnirala Segmedina, ogledalo koje je dizajnirala sama arhitektica Amila Terzić, a realizovao 'Nordelle decor' te fotelja koju je izveo studio 'Kontura'.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Amila, kako je tekla suradnja s timom brenda Plusminus?
Sve suradnje su kao ljubav na prvi pogled, ili kliknete ili ne. Ova definitivno uspješna ali i izazovna je fuzija jasno definisanih potreba stalnih i povremenih korisnika prostora i svojevrsnog nastavka priče o brendu kroz konceptualizaciju interijerskog uređenja koji prati karakter Plusminus studija.
Ključ uspjeha je jednak entuzijazam, posvećenost, disciplina i jasna komunikacija između cijelog kolektiva - mene kao projektanta, tima građevinskih inženjera i izvođača radova, s kojima iz projekata u projekat ostvarujem odličnu suradnju i tima Plusminus studija, iako začinjena tehničkim mogućnostima i ograničenjima zatečenog prostora. Zajedničkim snagama smo u jako kratkom roku uspjeli kreirati showroom dosljedan autentičnosti ovog domaćeg brenda s jednakim senzibilitetom kako prema korisnicima, tako i prema svakom pojedinačnom komadu.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Foto: Anela Paparević-Felegyhazić
Kako si uspjela povezati estetiku brenda Plusminus s interijerom?
Arhitektura, modni, te produkt i grafički dizajn kao srodne discipline počivaju na istim postulatima. Doći do adekvatnog rješenja enterijera koji će pričati istu priču te naglasiti glavne odrednice i dodati novu vrijednost proistekle su iz detaljne i iscrpne analize komada kreiranih od strane Ene Dujmović sa suradnicima, pri tome poštujući metodologiju i propise arhitektonske struke. Ovim putem se želim zahvaliti na povjerenju i kreativnoj slobodi koja mi je povjerena, te moram istaći da sam veoma uživala kako u projektantskom procesu, tako i u procesu izvođenja i nadzora svih radova.
Foto: Maja Topčagić
Foto: Maja Topčagić
* * *
Naslovna fotografija: Maja Topčagić
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Bob Mackie napustio nas je u 87. godini. Iza njega ostaju Cher, Tina Turner i cijela jedna škola spektakla koju moda i danas pokušava dostići.
U 87. godini, u Palm Springsu, napustio nas je Bob Mackie, jedan od najodlikovanijih američkih kostimografa i dizajner čijih je više od šest desetljeća rada utkano u historiju televizije, Hollywooda i pop kulture. Iza njega ostaje devet Emmy nagrada, 32 Emmy nominacije, Tony za kostimografiju mjuzikla The Cher Show, tri nominacije za Oscara, mjesto u Television Academy Hall of Fameu i CFDA nagrada za životno djelo.
Foto: @bobmackie
Bob Mackie nikada nije imao problem s previše. Previše perja, previše kristala, previše kože ili previše pažnje bili su, u njegovom svijetu, tek početna tačka. Desetljećima prije nego što su arhivske haljine postale valuta crvenog tepiha, a naked dress dobila vlastiti trend cycle, Mackie je razumio nešto što moda danas iznova pokušava dokazati: dobar look treba proizvesti trenutak.
I proizvodio ih je mnogo.
Karijeru je započeo kao crtač kostima u Hollywoodu, radeći uz Jeana Louisa i Edith Head. Kao mladi sketch artist izradio je skicu za Jean Louisovu čuvenu haljinu koju je Marilyn Monroe nosila dok je 1962. pjevala “Happy Birthday, Mr. President”.
Foto: @keyonmonte
Foto: @gettyarchive
Kasnije su kroz njegov studio prolazila gotovo sva imena koja danas čine historiju show businessa: Diana Ross, Tina Turner, Liza Minnelli, Elton John, Bette Midler, Barbra Streisand, RuPaul i Carol Burnett. Za The Carol Burnett Show radio je svih 11 sezona, a njegova famozna haljina od zavjese iz parodije na Gone with the Wind danas se nalazi u Smithsonianu.
Foto: @julia.bennet.writes
Ipak, jedna saradnja postala je gotovo sinonim za njegovo ime.
Cher i Bob Mackie zajedno su oblikovali vizuelni idiom zbog kojeg se o njenim outfitima govori i pola stoljeća kasnije. Prozirne konstrukcije, strateški postavljeni kristali, ogromno perje i siluete napravljene za pozornicu pretvorili su odijevanje u dio performansa.
Mackiejeve kreacije teško je posmatrati odvojeno od ljudi za koje su nastajale. Nisu bile zamišljene da mirno postoje na vješalici. Trebale su uhvatiti svjetlo, pratiti tijelo u pokretu i izgledati jednako efektno pred kamerom kao iz posljednjeg reda dvorane.
Kod Cher je upravo tijelo često postajalo dio dizajna. Za njen čuveni Met Gala look iz 1974. prozirna mrežasta baza gotovo je nestajala na koži, ostavljajući perlice, kristale i bijelo perje da definiraju siluetu. Rezultat nije djelovao poput klasične večernje haljine, već kao iluzija odjeće, ideja koju je Mackie razvijao još od prve naked dress koju je 1968. napravio za Mitzi Gaynor.
Foto: @howtonewyorker
Dvanaest godina nakon Met Gale, za Oscare 1986., odnos prema tijelu ostao je sličan, ali je silueta postala gotovo arhitektonska. Crni dvodijelni look s kristalima i otkrivenim stomakom završavao je ogromnim pernatim ukrasom za glavu. Nije pokušavao biti suptilan. Bio je napravljen da promijeni energiju prostorije u trenutku kada Cher uđe u nju.
Foto: @bobmackie
S Tinom Turner Mackiejeva estetika dobila je pokret. Kratke siluete, resice, perle i perje reagirali su na njenu izvedbu, pa kostim više nije bio nešto što se samo nosi na pozornici nego dio same koreografije. Upravo je to jedna od stvari koje Mackiejeve kreacije razlikuju od pukog maksimalizma: dekoracija je gotovo uvijek imala funkciju.
Perje, kristali, prozirnost i resice kod Mackieja zato nisu bili samo potpis. Bili su alati. Jedni su hvatali svjetlo, drugi naglašavali pokret, treći stvarali iluziju tijela, ali svi su imali isti zadatak: učiniti da osoba koju gledamo izgleda veće od samog trenutka.
Mackie je eksperimentirao s iluzijom nagog tijela još krajem šezdesetih, koristeći mrežaste podloge, ručno postavljene perle i kristale kako bi odjeća na pozornici gotovo nestala. Danas tu estetiku redovno gledamo na crvenim tepisima, ali njegova verzija uvijek je bila vezana za pokret, izvođača i spektakl.
Možda upravo zato njegove kreacije nisu ostale zaključane u arhivi.
Zendaya, Miley Cyrus, Sabrina Carpenter i druge zvijezde nove generacije posljednjih su godina ponovo posezale za Mackiejevim vintage komadima. Ono što je nekad dizajnirao za televizijske specijale, koncerte i dodjele nagrada danas se pojavljuje na novim tijelima, pred novim kamerama i ponovo djeluje potpuno relevantno.
Foto: @bobmackie
Bob Mackie proveo je više od šest desetljeća podsjećajući modnu industriju na nešto što povremeno zaboravi: odjeća može biti spektakl. Njegove kreacije nikada nisu ulazile u prostoriju tiho, niti su trebale.
Zato ga je teško smjestiti u prošlost. Svaki put kada kristali uhvate reflektor, tijelo postane dio kostima, a jedan look zasjeni sve ostalo što se te večeri dogodilo, Mackiejev modni jezik ponovo progovara.
Maestro spektakla Bob Mackie više nije ovdje. Ali show koji je započeo još traje.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @bobmackie
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
