TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 19.12.2022.
Kada se na našoj email adresi našla video pozivnica za otvorenje novog studija modnog brenda s #MadeInBiH etiketom, na licu nam se ukazao široki osmijeh.
Volimo pratiti domaće brendove, od početaka do velikih uspjeha, a za brend Plusminus ovo je veliki uspjeh te nam je bilo drago slaviti ga zajedno s njima. Naime, u subotu 17.12. u 17.30h u Ulici Branilaca Sarajeva 21, tik uz zgradu Pozorišta mladih, otvorio se novi minimalistički uređen prostor. Ovaj studio će za brend Plusminus biti kombinacija prodajnog, izložbenog i krojačkog prostora pa će posjetitelji na licu mjesta osjetiti svu kreativnost ovog brenda.
Emina Smaka, novinarka Bonjour.ba
Prostor u potpunosti oslikava estetiku brenda Plusminus pa u interijeru vladaju crne i bijele nijanse s ugodnim kutkom za sjedenje i zanimljivim interijer dodacima. Odlučili smo saznati više o ovom projektu te smo razgovarale s vlasnicom brenda Plusminus, Enom Dujmović i arhitekticom koja je pretvorila Enine želje u stvarnost, Amilom Terzić.
Foto: Maja Topčagić
Ena Dujmović, vlasnica brenda Plusminus
Ena, šta je bila inspiracija za uređenje?
Oduvijek mi je bila želja imati studio s konceptom da je sve na jednom mjestu, da smo na dobroj lokaciji, imamo izložbeni prostor koji je vidljiv, ali da tu ipak iza stvaramo, kreiramo, šijemo. Tako mogu biti u toku sa svim procesima što mi je mnogo važno. No, i ono najbitnije, da se naši kupci osjećaju ugodno kada nas posjete i da tu možemo riješiti što više njihovih potreba. Primjer, ako vam se svidi haljina i probate je, ali bi ste voljeli da vam se nešto prilagodi, to možemo uraditi na licu mjesta.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Koja arhitektica je radila na projektu i kako je došlo do suradnje?
Arhitektica je Amila Terzić, sasvim intuitivno je došlo do saradnje, njen dosadašnji rad i činjenica da posjeduje nekoliko Plusminus komada, doprinijelo je tome da dogovorimo prvi sastanak. Nakon toga sve je samo od sebe išlo. Bilo mi je jako bitno da to bude neko ko će se povezati s plusminus estetikom i neko kome se dopada to što radimo. Amila je bila ta, od početka jako entuzijastična, precizna, temeljita, vrijedna i profesionalna.
Foto: Maja Topčagić
Vlasnica Ena Dujmović i arhitektica Amila Terzić
Šta za brend Plusminus predstavlja novi prostor?
Na otvorenju smo predstavili nekoliko novih saradnji u cilju promovisanja mladih produkt dizajnera. Spomenut ću samo jednu sa dizajnerkom Anom Dutinom, koja je zajedno s nama razvila liniju recikliranih torbi od restlova materijala koje krojimo. Cilj je da kroz novi prostor promovišemo i druge brendove i proizvođače te različite vrste saradnji.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Inspiracija je svakako plusminus estetika, igra kontrastima, čiste i geometrijske forme te ispunjavanje potreba prostora. Svaki komad unutar prostora napravili smo zajedničkim idejama i realizacijama, tako da je svaki djelić studija Made in BiH, što je meni jako važno. Na mnogo toga sam ponosna u prostoru ali nešto što bih izdvojila kao autentično su pozicije u izlogu koje je dizajnirala Segmedina, ogledalo koje je dizajnirala sama arhitektica Amila Terzić, a realizovao 'Nordelle decor' te fotelja koju je izveo studio 'Kontura'.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Amila, kako je tekla suradnja s timom brenda Plusminus?
Sve suradnje su kao ljubav na prvi pogled, ili kliknete ili ne. Ova definitivno uspješna ali i izazovna je fuzija jasno definisanih potreba stalnih i povremenih korisnika prostora i svojevrsnog nastavka priče o brendu kroz konceptualizaciju interijerskog uređenja koji prati karakter Plusminus studija.
Ključ uspjeha je jednak entuzijazam, posvećenost, disciplina i jasna komunikacija između cijelog kolektiva - mene kao projektanta, tima građevinskih inženjera i izvođača radova, s kojima iz projekata u projekat ostvarujem odličnu suradnju i tima Plusminus studija, iako začinjena tehničkim mogućnostima i ograničenjima zatečenog prostora. Zajedničkim snagama smo u jako kratkom roku uspjeli kreirati showroom dosljedan autentičnosti ovog domaćeg brenda s jednakim senzibilitetom kako prema korisnicima, tako i prema svakom pojedinačnom komadu.
Foto: Anela Paparević-Felegyhazi
Foto: Anela Paparević-Felegyhazić
Kako si uspjela povezati estetiku brenda Plusminus s interijerom?
Arhitektura, modni, te produkt i grafički dizajn kao srodne discipline počivaju na istim postulatima. Doći do adekvatnog rješenja enterijera koji će pričati istu priču te naglasiti glavne odrednice i dodati novu vrijednost proistekle su iz detaljne i iscrpne analize komada kreiranih od strane Ene Dujmović sa suradnicima, pri tome poštujući metodologiju i propise arhitektonske struke. Ovim putem se želim zahvaliti na povjerenju i kreativnoj slobodi koja mi je povjerena, te moram istaći da sam veoma uživala kako u projektantskom procesu, tako i u procesu izvođenja i nadzora svih radova.
Foto: Maja Topčagić
Foto: Maja Topčagić
* * *
Naslovna fotografija: Maja Topčagić
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Na prvi pogled, Dior SS27 djeluje nježno i poznato. Pogledate li malo bliže, gotovo ništa nije sasvim tamo gdje biste očekivali.
Diorova SS27 priča počela je s dva wénwán oraha.
U kineskoj tradiciji oni se godinama okreću u dlanu, poliraju dodirom i s vremenom dobijaju dublju boju i patinu, a posebno se cijene parovi koji izgledaju što sličnije. Potpuno isti, međutim, ne postoje.
Upravo je ta mala razlika između dva naizgled podudarna oblika postala Andersonovo polazište za kolekciju u kojoj se ravnoteža stalno blago pomjera: kroz asimetriju, detalje koji ostaju bez para i siluete koje rijetko završavaju tačno tamo gdje ih oko očekuje.
Ta ideja nastavila se i na pisti. Jedan rever može ostati podignut, čvor završiti sa strane, duga floralna naušnica ostati sama, dok transparentni slojevi otkrivaju pattern ispod sebe. Anderson asimetriju ne koristi kao veliki statement; zanimljivija mu je kada se pojavi kao sitna smetnja u inače vrlo sofisticiranom looku.
Anderson se u bilješkama kolekcije vraća pitanju koliko lagan jedan odjevni predmet može postati, a SS27 odgovara tako što i ono što je tradicionalno strukturirano tjera da se kreće.
Lakoća ovdje nema mnogo veze s jednostavnošću. Sheer tailoring otkriva pattern ispod sebe, metalik pantalone ulaze među chiffon i čipku, nježne suknje završavaju uz strožije jakne, a print, transparentnost, floralni detalji i nakit često dijele isti look bez potrebe da se međusobno smiruju.
Foto: Dior SS27 Show
Foto: @patricksawaya
Anderson siluetu gradi upravo iz tih malih neslaganja, pa ona djeluje uvjerljivije što je manje uredna. Asimetrija se zato rijetko nameće kao veliki dizajnerski gest; pojavljuje se u jednom podignutom reveru, čvoru pomjerenom u stranu ili dugoj floralnoj naušnici koja ostaje bez para.
Foto: @patricksawaya
Priroda se pritom ne zaustavlja na proljetnom printu. Latice prelaze preko površine odjeće, ulaze u jakne i torbe, mijenjaju rubove i ožive tek u pokretu, pa botanical motiv više djeluje kao princip konstrukcije nego kao dekoracija.
Upravo tu wénwán orasi s početka priče dobijaju puni smisao: Andersona zanima forma koja se ponavlja, ali nikada potpuno isto, ravnoteža koja postoji bez savršene simetrije i detalj koji cijelu siluetu pomjeri taman toliko da oko poželi ostati na njoj još nekoliko sekundi.
Foto: Dior SS27 Show
Još zanimljivije postaje u stylingu, gdje se sva ta preciznost vrlo uvjerljivo pretvara da je nema. Košulje ostaju otvorene, grudnjaci vidljivi ispod slojeva, rubovi djeluju pohabano, a nakit pada preko revera kao da je dodan u posljednjoj minuti.
I upravo tu se vidi koliko je taj nehaj zapravo skup: Chantilly čipka, ručno rezane latice, Murano staklo i vrlo precizan tailoring stoje iza lookova koji žele ostaviti utisak da ništa nije previše promišljeno. Andersonu trenutno posebno dobro ide ta vrsta kontrolisane nonšalancije, u kojoj se savoir-faire otkrije tek na drugom pogledu.
Foto: @decodetherunway
I asesoari i arhiva slijede istu logiku. Casual torba ili jednostavnija cipela mogu vrlo delikatnom looku skinuti dio ceremonije, dok se Saddle bag, houndstooth i reference na Gallianovu eru pojavljuju bez velike najave. 
Foto: @dior
Foto: @jonathan.anderson
Anderson više nema potrebu pokazivati koliko dobro poznaje Diorovu historiju; mnogo bolje mu je šta s njom može uraditi kada prestane tretirati arhivu kao obavezno gradivo. To je možda i najveći pomak njegovog Diora dosad. Reference ostaju prepoznatljive, ali konačno djeluju slobodno.
Foto: @suzymenkes
Pred publikom u kojoj su sjedili Rihanna, Jennifer Lawrence, Rosalía, Anya Taylor-Joy, Cynthia Erivo, Greta Lee, Mia Goth i Jisoo, Dior SS27 imao je front row kakav se od kuće tog kalibra i očekuje.
Ipak, najvažnije ime večeri nije bilo u prvom redu. Kolekcija je bila posvećena Mathilde Favier, dugogodišnjoj direktorici odnosa s javnošću Christian Dior Couture
Mathilde Favier - direktorica odnosa s javnošću Christian Dior Couture.
Foto: @dior
Nakon njene smrti u augustu, Jonathan Anderson opisao ju je kao osobu koja je predstavljala duh Haute Couturea. Zato završna posveta nije djelovala kao formalnost, nego kao omaž nekome ko je godinama oblikovao Dior i izvan piste.
Nema potrebe svaku laticu ili asimetriju čitati kao metaforu gubitka, ali kolekcija koja govori o vremenu, dodiru i nepravilnosti dobija drugačiju težinu kada se zna kome je posvećena.
Foto: @patricksawaya
Dior i dalje zna tačno ko je. Samo je zanimljivije kad nešto malo pobjegne kontroli.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @decodetherunway
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
